Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sutra na snagu stupa Zakon koji je izazvao brojne kontroverze i podijelio struku

Javna rasvjeta u nas trenutačno svijetli koreliranom bojom, odnosno temperaturom boje svjetlosti od 4000 K, što znači da će se većina sadašnjih žarulja morati zamijeniti.
31. ožujka 2019. u 15:30 5 komentara 2757 prikaza
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Nitko ne kaže da na nebu treba pisati “Dobra večer, dragi građani”. No mi smo urbani ljudi, živimo život i noću i trebamo se ugodno osjećati u prostoru, poručuje profesor s FER-a i čelnik Hrvatskog društva za rasvjetu (HDR) Slavko Krajcar, ogorčen na novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji u ponedjeljak stupa na snagu. Riječ je, tvrdi on, o najrigoroznijem zakonu na svijetu, s kojim će i najznamenitije povijesne građevine. Dubrovačke zidine, Trg sv. Marka u Zagrebu, pulska Arena, brojne tvrđave i drugi hrvatski povijesno-turistički spomenici utonuti u mrak, što je presedan u razvijenom društvu.

Vrbani Osvijetljenost Nepravilna rasvjeta uzrok povećanog nošenja naočala od najranije dobi

– Mnogi gradovi, naime, upravo s pomoću umjetne rasvjete naglašavaju estetske značajke u arhitekturi. Puno je primjera u kojima svjetlo kao medij stvara pozitivne emocije i privlači ljude, a suvremen način života smanjio je granicu između dana i noći. Svjetlo je iznimno moćan alat u promociji određenih događaja, znamenitosti, spomenika, gradova, pa i većih urbanih područja, te je danas praktički neodvojivo i od turizma – kaže on.

I svjetlosne instalacije, kakve smo nedavno imali prilike vidjeti na Festivalu svjetla u Zagrebu postale su sastavni dio kulturnih manifestacija. No s novim će Zakonom, kojim su zaobiđena i osnovna pravila i principi osvjetljavanja javnih površina u svrhu sigurnosti kretanja ljudi te pravila struke u projektiranju javne rasvjete utemeljena na znanstvenim podlogama, i jadranska obala završiti u mraku.

'03.06.2013., Zagreb - Zbog sanacije odrona kamenja tunel na Aleji Bologne od Podsuseda prema Zapresicu zatvoren je za sav promet vec mjesecima, medjutim tunel je i dalje cijeli dan osvjetljen. Promet Rastrošnost Rasvjeta uključena, a svi se odriču odgovornosti

Visoke novčane kazne

– Zabranama (a ne preporukama), koje bi zakon doslovno primjenjivao, to će se dogoditi i sa splitskom rivom, uličicama primorskih gradića u kojima je nemoguće postići da javna rasvjeta barem rubno ne zahvati kakav prozor ili vrata... – kaže Krajcar te dodaje kako ne bi bile osvijetljene ni ceste ni mostovi iznad rijeka i mora, čime se ugrožava sigurnost kretanja u prometu, a prilikom održavanja koncerata i drugih javnih događanja rasvjetljavanje bi bilo dopušteno najkasnije do jedan sat u noći, odnosno još najviše sat nakon završetka manifestacije.

Činjenica je da se prilikom projektiranja osvjetljenja u javnoj zoni ona tretira kao prostor potpunog mraka, dok je u središtima gradova prisutan znatan utjecaj svjetla iz reklamnih izloga, kafića, restorana i slično. Dolazi do preklapanja ta dva izvora svjetla pa je tu i slične pojave koje doprinose svjetlosnom onečišćenju potrebno regulirati. Ipak, nužno je napraviti distinkciju između svjetla u službi unapređenja kvalitete života na određenom prostoru te svjetla u službi ekonomskog razmetanja i posljedične neodgovornosti prema prirodi, čovjeku i održivom razvoju, objašnjava Krajcar.

oko (1) NEONSKO SVJETLO Umjetna rasvjeta je neizbježna, ali dokazano šteti očima

Javna rasvjeta u nas trenutačno svijetli koreliranom bojom, odnosno temperaturom boje svjetlosti od 4000 K, što znači da će se većina sadašnjih žarulja morati zamijeniti. Sukladno francuskom i talijanskom zakonodavstvu, bit će, naime, ograničena na 3000 kelvina, dok će se maksimalna jačina svjetlosti tek odrediti Pravilnikom u roku od godinu dana nakon stupanja Zakona na snagu. U HDR-u kažu kako nemaju ništa protiv toga. Dobit ćemo blago toplu i blago crvenu boju javne rasvjete. No problem je što će to stvoriti nove materijalne troškove lokalnoj samoupravi.

– Hrvatski gradovi i općine imaju ugrađeno oko 770.000 svjetiljki, a procjenjuje se da je prema starom zakonu do sada zamijenjeno oko 150.000 postojećih natrijevih svjetiljki LED svjetiljkama temperature boje 4000 K. Sada će pak i oni koji su bili klimatski odgovorni i već ugradili učinkovite sustave prema novom Zakonu biti kažnjeni ako u roku 12 godina ne usklade postojeću rasvjetu s odredbama novog Zakona koji uvjetuje primjena LED svjetiljki temperature boje niže od 3000 K – kaže Krajcar.

Kao obveznu mjeru Zakon nalaže i smanjenje emisije svjetlosti valnih duljina ispod 500 nm u okoliš, zbog “nepovoljnog utjecaja na ljudsko zdravlje, ekosustav te sigurnost u prometu u lošim vremenskim uvjetima”. No Krajcar kaže kako je tu riječ o plavom spektru za koji, kad se primjenjuje u javnoj rasvjeti, nije dokazan utjecaj na ljudsko zdravlje i ekosustav, o čemu svjedoči i znanstvena studija EU.

Prometna nesreća, zagrebačka obilaznica (1) slavonski brod Pregazio i usmrtio staricu u ulici u kojoj ne radi rasvjeta

– Zakon će provoditi inspektori i komunalni redari za koje on ne predviđa stručnu edukaciju u području rasvjete kao niti adekvatnu opremu s mjernim uređajima. S druge strane nepoštivanje Zakona predviđa visoke novčane kazne, dok se zbog brojnih nelogičnosti koje donosi njegova provedba, ne urede li se kroz podzakonske akte, mogu očekivati brojne pravne tužbe, uglavnom usmjerene prema gradovima koji će Zakon provoditi – upozorava Krajcar.

Viktor Simončič, nezavisni stručnjak za okoliš kaže kako prednosti nove rasvjete nisu upitne, no boji se da se RH, kao i kod postupanja s komunalnim otpadom, pročišćavanja otpadnih voda i slično zaletjela s obećanjima, a nije se vodilo računa o materijalnim i organizacijskim uvjetima koji zahtijevaju značajna izdvajanja i budući trošak za građane.

– Naši gradovi su materijalno puno slabiji nego u razvijenijim državama pa treba biti mudar u trošenju. Ako se izdvoji za novu rasvjetu, možda će nedostajati za dječji vrtić ili računalo za školu? – pita Simončič. Mnogi se ovih dana pozivaju na Italiju koja sličan zakon našemu ima već 20 godina (riječ je o pravilnicima koji su doneseni isključivo na razini pojedinih regija), no na snimcima svjetlosnog onečišćenja iz 2016. vidi se kako čitava Italija svijetli jače od RH, gdje zapravo odskače samo Zagreb. Istraživanje profesora Željka Andreića s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta koji je od 2012. šest godina mjerio osvjetljenje neba iznad fakulteta, gotovo u središtu metropole, pokazalo je pak kako u usporedbi s Bečom i Hong Kongom Zagreb proizvodi neproporcionalno veliko svjetlosno onečišćenje.

PREUREĐENJE STAROG STANA OD 78 KVADRATA Boja i rasvjeta za dojam topline i prozračnosti

U Beču s oko 1,7 mil. stanovnika, prosječna je svjetlina noćnog neba između 16,3 i 19,1 magnitude. Oblačno noćno nebo iznad Zagreba za 1.3 magnitudu je svjetlije ili 3,2 puta od neba iznad Beča, dok je vedro noćno nebo svjetlije oko 0,9 magnitude ili 2,3 puta. Čak i Hong Kong, s gotovo devet puta više stanovnika, manje svjetlosno onečišćuje nebo od Zagreba, utvrdio je Andreić, uvjeren kako je u nas općenito previše prejake i loše postavljene rasvjete, i ne samo u velikim gradovima. Ne slaže se s Krajcarovim tvrdnjama kako će se i jadranska obala, splitska riva... s novim Zakonom naći u mraku.

Slovenci sve riješili jeftino

– Apsolutno ne. To je zlonamjerno i krivo iščitano. Zakon ograničava osvjetljavanje okoliša, a ne ulica, cesta ili mostova koje se i po zakonu o sigurnosti u prometu treba osvijetliti. Dakle, splitska riva treba biti osvijetljena umjerenom količinom svjetla koja će kretanje po njoj učiniti sigurnim i ugodnim, a sve večernje aktivnosti poželjnima, no ta rasvjeta ne smije svijetliti direktno u more. S današnjom (pa i onom prethodnom) tehnologijom, to je sasvim izvedivo i energetski jako povoljno jer bi kvalitetna rasvjeta bila energetski učinkovitija – tvrdi on. Kad su pitanju Dubrovačke zidine, Dioklecijanova palača, pulska Arena... Zakon, dodaje, samo ograničava dio svjetla koji mimo gabarita spomenika odlazi u okoliš.

Svjetlo na pročelju Stiže novi zakon Svjetlo reklame ili javne rasvjete ometa vam posjed? Moći ćete ih tužiti!

– U Sloveniji su sve to realizirali bez problema i jeftino – objašnjava te dodaje kako Zakon ne donosi drastične mjere niti nam one trebaju. No treba nam razuman i štedljiv pristup javnoj i ostaloj noćnoj rasvjeti, tako da ona služi svojoj svrsi i štedi naš novac, okoliš i zdravlje. Uz trenutni trošak od oko pola milijarde eura na nivou RH, svaka mala ušteda oslobađa novac za neku korisniju svrhu – poručuje. Ističe kako nam je Beč najsličniji po urbanizmu i mentalitetu, a ima znatno nižu jačinu svjetla javne rasvjete jer se sistematski ugrađuju kvalitetne svjetiljke koje svjetlo usmjeravaju maksimalno efikasno. I ne poštuju se norme koje je donijela industrija rasvjete (a koje se nama žele nametnuti kao obvezne) jer su preskupe i nisu obvezne. U usporedbi ss Zagrebom, Beč djeluje tamno, ali koliko se na tim “tamnim” ulicama može vidjeti, ne pate ni noćni život, ni sigurnost, ni turizam.

– Zakon je tu da štiti interes građana i zajednice, a ne interesne skupine koje eventualno zarađuju na predimenzioniranoj i neefikasnoj rasvjeti – poručuje Andreić.

Teško je pretpostaviti kratkoročne koristi od novog Zakona. Sve najbitnije – obvezni način i uvjeti upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti, mjere zaštite, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjeti za odabir i postavljanje svjetiljki, kriteriji energetske učinkovitosti, uvjeti i najviše dopuštene vrijednosti korelirane temperature boje izvora svjetlosti..., kako nam odgovaraju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, tek se treba propisati budućim pravilnikom. Zasad se tako zna da je zabranama, među ostalim, definirano da se vanjskom rasvjetom ne smiju rasvjetljavati otvori (prozore i/ili vrata) zaštićenog ili stambenog prostora iznad vrijednosti koje će se tek propisati. Isto vrijedi i za postavljanje vanjske rasvjete stambenih objekata u kulturnim jezgrama ili kulturnim dobrima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Tuškanac Svjetlo u ljetnom kinu upaljeno dan i noć, tko to plaća?

Stoga se ne može reći kako se u potpunosti zabranjuje rasvjetljavanje i osvjetljavanje ulica i obale, nego se propisuju uvjeti koje mora udovoljiti. Uz ceste i mostove poštovat će se standardi vezani za sigurnost u prometu uz korištenje ekološki prihvatljivih svjetiljki. Ni dekorativna rasvjeta povijesnih građevina, za naglašavanje obilježja građevine ili javne površine nije zabranjena, ali svjetlosni tok svjetiljki, i to ekološki prihvatljivih, ne smije izlaziti iz gabarita osvjetljavanja. Dekorativna ili prigodna vanjska rasvjeta zgrada i drugih građevina te javnih površina bit će dopuštena tijekom blagdana od 25. studenog do 12. siječnja te kod manifestacija koje JLS-ovi i Grad Zagreb utvrđuju planom rada, odgovaraju. U očekivanju pravilnika, koji će riješiti sve nagomilane dileme i kriva tumačenja, iz HDR-a se pitaju hoće li barem u njegovoj izradi sudjelovati struka, kakvim će se standardima rukovoditi pri projektiranju javne rasvjete dok se on ne donese te hoće li nadobudni u međuvremenu već prionuti na pisanje kazni koje su prema Zakonu predviđene i do 100.000 kuna.

>> Pogledajte video: Festival svjetla

 
pojavio se i lažni
Goga se obratila javnosti: 'Dogodilo se nešto nemoguće, blokirali su moj račun, ne mogu ništa više'
JUBIZOL
Energetski štedljiva kuća
Veliki vodič - zbog ovih kvalitetnih fasada godišnje možete uštedjeti i do dvije hrvatske plaće
  • Volimrukomet:

    Kad shvatimo što činimo za buduće generacije onda ćemo razumijeti. Ali teško, traje to dugo.

  • mycropht:

    Prečesto se događa da se europske preporuke, uredbe i zakoni u hrvatskim medijima komentiraju kao da smo pleme ljudoždera u kojem oni najvještiji pale vatru trljajući drvene štapiće. EU želi izbaciti iz upotrebe plastične proizvode koji najviše zagađuju, *a za ... prikaži još! koje postoji ekološka alternativa*. Komentar iz HR novina: EU zabranjuje štapiće za uši. Ovo sa rasvjetom može biti ušteda energije, smanjenje svjetlosnog zagađenja i poboljšanje kvalitete života, ali komentari u našim medijima su mahom negativni i puni nerazumijevanja. Naravno da iz EU dolaze i glupostim, ali to je uglavnom ništa u usporedbi s našim autohtonim glupostima.

  • zip123:

    Jos jedan u nizu naloga iz vana.Neznam cemu uopce izbori,jer na kraju krajeva ispada da nista sto ima veze sa nama i nasim zivotima u nasoj drzavi neodlucujemo mi.