Sunce je ove godine prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji, a Hrvatska, iako je po potencijalu u samom europskom vrhu, po korištenju Sunčeve energije pak pri samom je dnu europskih zemalja. Potvrdila je to programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić. Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. prije svega ulaganjem u energiju Sunca i vjetra te prijenosnu mrežu. To je, kaže, pokazala nedavna Greenpeaceova studija koju je izradio stručni tim pod vodstvom profesora Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Za to bi nam trebalo približno 4 GW "novih" sunčanih elektrana. Ističe da je u posljednjih pet godina u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW.
Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac navodi da su, prema analizama Embera i Eurostata, solarne elektrane u lipnju proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto). "Europa se paralelno priprema za idući korak energetske tranzicije, a to je stabilnost sustava. Zato je u posljednjih godinu dana instalacija baterijskih sustava za pohranu energije porasla oko 150 posto. Baterije omogućuju da energija Sunca ne ovisi samo o trenutku proizvodnje, nego postaje dostupna kad je najpotrebnija", kazala je. Pokrovac ističe da Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije samo oko 6,6 posto.
"Na prijenosnoj mreži danas imamo samo 8 solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 MW, dok u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije", navodi Pokrovac. Problem vidi u sporom i dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i, posljednjih godina, u pristupu prijenosnoj mreži. Posljedice su da Hrvatska uvozi i do 30 posto električne energije, osobito ljeti, kada bi solarna proizvodnja trebala biti najveća. Najveći dio uvoza dolazi iz Mađarske. Administracija je i dalje najveća prepreka uključivanju građana u proizvodnju čiste energije. Hrvatska danas ima samo tri energetske zajednice, dok ih Austrija ima više od 1200, a Nizozemska 714. Posljednja energetska zajednica građana registrirana je prije više od godinu dana. Razlog je to što je proces registracije vrlo kompleksan i skup. Također, jedan od osnovnih poslovnih modela koji u drugim državama EU funkcionira je dijeljenje energije između članova zajednice, dok u Hrvatskoj to nije omogućeno.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska je po mnogočemu dno EU. Ova nasilna tzv. zelena tranzicija je idiotarija koja vodi EU u propast, a način na koji se provodi u RH je u rangu ratnog zločina privatizacije sa početka 90-ih. Domoljubi isisavaju novac kroz “naknadee za obnovljive izvore” na svakom računu EP-a od stoke sitnog zuba . Došlo je do toga da se donose zakoni koji omogućuju oduzimanje privatnog zemljišta za taj kriminalni poduhvat. Da je vladajućima do svoga naroda donijeli bi zakon i mjere kojima bi se omogućilo da sva kućanstva , pa čak i oni koji žive u stanovima , mogu povoljno doći do solarnih panela kojima bi smanjili svoje račune. Ta tehnologija već postoji . Solarni panel na balkonu uključen u el. mrežu . Jedini tehnički preduvjet je pametno brojilo koje HEP već neko vrijeme uvodi, ali polako. Nema žurbe.