U svim naseljima na području općina Hrvace, Muć i Vrlika u Splitsko-dalmatinskoj županiji te u naseljima Biskupije, Civljana, Drniša, Kijeva, Knina, Ružića i Unešića u Šibensko-kninskoj županiji proglašeni su jučer bedrenični distrikti – zone ograničenja s posebnim pravilima i ograničenjima vezanima za premještanje i hranjenje životinja, stroge biosigurnosne mjere, rukovanje sa stokom...
Njih se, doznajemo, moraju pridržavati ne samo stočari nego i sve fizičke i pravne osobe koje drže i/ili prevoze životinje, rukuju s njima i/ili su odgovorne za životinje i proizvode namijenjene za prehranu ljudi – veterinari, veterinarski inspektori, lovoovlaštenici, lovci, šumari te ostali koji provode radove ili aktivnosti u zaraženim zonama. A otpočelo je i masovno cijepljenje stoke, goveda, koza, ovaca, konja i magaraca (osim svinja).
Prema informacijama iz Državnog inspektorata, na OPG-u Jure Turudića iz Maovica, kod kojega je potvrđen prvi pozitivan uzorak uginule krave na bedrenicu, te OPG-ima njegova brata te oca Nikole Turudića, ovlašteni su veterinari od nadzorom veterinarske inspekcije jučer cijepili 213 krava i pet magaraca. Sljedeći je na redu OPG Željka Vuletića, na kojemu su potvrđena druga dva uzorka bedrenice, a ondje je zasad cijepljeno sedam krava, 13 magaraca, jedan konj i oko 200 ovaca. Kako je još 700-tinjak ovaca raštrkano i po pašnjacima, cijepljenje bi se moglo oduljiti i na današnji dan. Za cijepljenje u bedreničnim distriktima osigurano je više od 8000 doza cjepiva, a u međuvremenu odgovarajuću terapiju, propisanu od HZJZ-a, dobiva 40-ak osoba za koje je do 20. srpnja utvrđeno da su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama, posredno ili neposredno – četiri stočarske obitelji kod kojih je ugibala stoka, osobe koje su rukovale uzorcima za analizu, pripadnici veterinarske službe, članovi novinarskih ekipa... – Do sada nije potvrđen nijedan slučaj antraksa u ljudi – kazali su iz HZJZ-a.
Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) Andrea Humski kazala nam je da u tijeku jučerašnjeg dana (do zaključenja ovoga broja Večernjeg lista) nisu zaprimili nijedan novi uzorak organa goveda s područja Vrlike. – Svako uginuće životinja vlasnik je dužan prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji na svome terenu. Ako je na gospodarstvu već dokazana bolest, prema nalogu nadležnog tijela djelatnik HVI-a provodi razudbu i uzorkovanje, s obzirom na to da je bolest zoonoza – kaže ona. Na upit pomaže li cijepljenje ako je životinja već zaražena, Humski kaže kako će, pogotovo ako je uzročnik antraksa već u krvi (septikemija), takva životinja sigurno uginuti. Kod zdrave životinje, pak, cijepljenjem se stvaraju zaštitna protutijela za što u prosjeku treba 14 – 21 dan. Nakon toga životinja je u potpunosti zaštićena, a imunitet, prema uputi proizvođača cjepiva, traje 12 mjeseci, doznali smo od ravnateljice HVI-ja.
Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, kazao je kako preporuka Ministarstva poljoprivrede glasi da svi oni koji nemaju potrebe ići na zaraženo područje tamo ne šeću i da se ne kreću tim putem. Nakon što procijepljena stoka stekne imunitet, ne bi više trebalo biti obolijevanja životinja ni ugibanja, naglasio je.
Stočari pak pušu i na hladno; nakon što je od prvog potvrđenog uzorka prošlo više od 20 dana, a za to vrijeme su podno Svilaje uginuli deseci grla goveda, ne vjeruju institucijama, a ni analizama. Protekle noći Juri Turudiću uginula je još jedna krava, 16. na imanju koje dijeli s bratom i ocem. U bedrenicu ne vjeruje te postavlja pitanje što će mjerodavni reći kad krave i nakon 21. dana nakon cijepljenja i dalje budu ugibale.
– Koju će bolest onda izmisliti? Otrove? Zna se što je bedrenica, kako se manifestira i kako se prenosi. Toga nije bilo, a da jest, ugibala bi nam i telad koje imamo pun tor. Ni mi stočari nemamo nikakve simptome, ja sam jutros bos hvatao krave za cijepljenje, bez maske, zaštitnog odijela, bez ičega, a to se događa već mjesec dana. Da je prenosiva na ljude, ja bih onda prvi dobio bedrenicu, zato ne pijem terapiju niti ću je piti. Ugine li još koja životinja, uzorke šaljem u inozemstvo u Austriju pa neka oni kažu što je – poručio je.
Donosimo odgovore na najčešće postavljana pitanja o opasnoj zoonozi.
1. Što je bedrenica? Bedrenica, antraks ili crni prišt zarazna je bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore. Bolest se najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, konja, divljači...) te ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja. U posljednjih desetak godina slučajevi bedrenice potvrđeni su na područjima Bjelovarsko-bilogorske (2014.), Ličko-senjske (2014.), Zadarske (2020.), Splitsko-dalmatinske županije (2020.) te u ljeto 2022. godine na području Lonjskog polja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tada je u Agroproteinki zbrinuto čak 325 uginulih životinja, a od kožnog oblika antraksa oboljelo je i 17 ljudi, među kojima troje djece do osam godina, četiri osobe u dobi od 15 do 18 godina, te desetoro odraslih.
2. Kako se prenosi na životinje? Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje, bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan. Bedrenica se u životinja javlja povremeno, uglavnom u područjima na kojima je bilo slučajeva oboljelih životinja i koja se nazivaju bedrenični distrikti.
3. Koji su simptomi kod životinja? Kod preživača (goveda, koze, ovce, konji) bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja mogu se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.
4. Kako se bolest detektira? Dijagnoza bedrenice postavlja se analizom krvi, brisom rane ili septuma u laboratoriju. Potvrđeni slučaj bolesti temelji se na rezultatima laboratorijskih pretraga tkiva oboljelih ili uginulih životinja. Prikaz bolesti može biti zamaskiran ako su životinje prethodno liječene antibioticima ili ako su lešine u poodmakloj fazi raspadanja.
5. Kako se mogu zaraziti ljudi? Bolest se najčešće prenosi kontaktom sa zaraženom ili uginulom životinjom, odnosno kontaktom kože sa sporama: s mesom, kožom, tkivima, vunom... zaraženih životinja (u 95% slučajeva bolesti). Može se prenijeti i iz okoliša putem bakterije Bacillus anthracis, udisanjem fine prašine u kojoj se nalaze spore antraksa (npr. obrada vune, kože, štavljenje kože, obrada kostiju) te konzumacijom termički nedovoljno obrađenog mesa zaraženih životinja.
6. Koji su simptomi? Prosječna inkubacija traje sedam dana, a ovisno o načinu zaraze, bolest se kod ljudi može razviti u tri oblika. Najčešći je kožni oblik, koji se javlja uviše od 90% slučajeva. On počinje kao bezbolna ranica, ali se vrlo brzo pretvara u crni čir s otečenim i upaljenim tkivom oko sebe. Ako se ne liječi na vrijeme, može se proširiti na krvotok i dovesti do sepse. Osim toga, postoji i plućna bedrenica koja nastaje udisanjem spora. Počinje simptomima sličnima gripi, no vrlo brzo prelazi u tešku upalu pluća koja često ima koban ishod. Treći oblik je crijevna bedrenica. Javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa. Karakteriziraju je jaki bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev, povišena tjeliesna temperatura te često i unutarnje krvarenje.
7. Kako se antraks liječi kod ljudi? Uspješnost liječenja uvelike ovisi o brzini reakcije. Lijek izbora su antibiotici poput penicilina, ciprofloksacina ili doksiciklina. Prevencija igra ključnu ulogu u suzbijanju bedrenice. Redovito cijepljenje stoke u područjima gdje postoji rizik, pomno veterinarsko praćenje i pravilno zbrinjavanje uginulih životinja od presudne su važnosti.
8. Liječi li se bedrenica kod životinja? Životinje oboljele od bedrenice se ne liječe. Provode se mjere kontrole bolesti koje uključuju odgovarajuće zbrinjavanje uginulih životinja, zabranu kretanja, biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekciju, kontrolu glodavaca te cijepljenje prijemljivih životinja. Prijenos bolesti s jedne životinje na drugu nije dokazan, a bolest se širi ponajprije putem okoliša.
9. Što učiniti pri sumnji na bedrenicu kod životinja? U slučaju sumnje na bolest ili uginuća životinje potrebno je žurno, bez odgađanja kontaktirati veterinara te ograničiti kontakt ljudi i drugih životinja s bolesnom životinjom ili lešinom! Kontakt sa životinjama i kontaminiranim površinama treba svesti na najmanju moguću mjeru te prilikom rada obvezno koristiti zaštitnu opremu (zaštitne maske, rukavice, jednokratne odjeće, obuću koja se može dezinficirati). Oštećenja kože poput ranica, porezotina i ogrebotina prekriti vodootpornim zavojem (flasterom), ne dodirivati oštećenu kožu neopranim rukama ili zaprljanim rukavicama. Treba redovito održavati osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama što obvezno uključuje temeljito pranje ruku sapunom i vodom te korištenje dezinfekcijskih sredstava!
10. Mogu li se koristiti proizvodi zaraženih životinja? Proizvodi životinjskog podrijetla (meso) zaraženih životinja ili životinja za koje se sumnja da su zaražene ne smiju se koristiti u prehrani ljudi i životinja (meso i mesne proizvode takvih životinja treba neškodljivo zbrinuti na odgovarajući način).
Otvori KEKS Pay
tako miško.. reci ti svima... sa dva i po razreda osnovne škole znaš jel bedrenica ili ih je samo sunce "malo" omamilo...