Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 121
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
specijalni vodič

Što nas čeka u EU? Pročitajte odgovore na najčešća pitanja

zastave
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
19.02.2013.
u 12:04

Dobit ćemo nove vozačke dozvole, nove registarske oznake, novu zdravstvenu iskaznicu uz koju ćemo se lakše liječiti u europskim zemljama...

Hrvatska je davno prije ulaska u članstvo počela koristiti zastavu EU u službene svrhe na svim svojim institucijama. U takvim detaljima promjena 1. srpnja neće biti vidljiva. Ali dogodit će se golema promjena. Hrvatska će se odlijepiti od Balkana i zaista postati dio EU. Lakše ćemo putovati u Europu, ali teže kroz Hrvatsku ako putujemo u Dubrovnik. Dobit ćemo nove vozačke dozvole, nove registarske oznake, novu europsku zdravstvenu iskaznicu s kojom se lakše možemo liječiti u europskim zemljama. Jednostavnije ćete završiti u bolnici u EU, ali jednostavnije ćete završiti i u zatvoru u EU: ako vas netko traži zbog sumnje u kazneno djelo, Hrvatska će vas izručiti temeljem europskog uhidbenog naloga. Na povratku iz šopinga u Europi više nećete skrivati račune i robu od carinika, ali nećete moći dobiti natrag "mehrwertsteuer", odnosno PDV neke druge zemlje EU. Jer svi ćemo biti EU. Prvog srpnja, planiranog datuma ulaska Hrvatske u EU, osvanut će dan kao i svaki drugi. Pa ipak, nešto će se bitno promijeniti u životu Hrvatske.

U ovom prilogu odgovaramo na često postavljana pitanja o tome što se mijenja s ulaskom Hrvatske u EU. Promjene možda neće biti toliko vidljive kao promjene u zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004. i 2007., u posljednja dva kruga proširenja. Za razliku od tih zemalja koje su se u mnogim stvarima usklađivale danom stupanja u članstvo ili kasnije, Hrvatska se i prije stupanja u punopravno članstvo uskladila s EU u područjima kao što je, primjerice, omogućavanje državljanima EU da stječu nekretnine u Hrvatskoj. Hrvatska je davno prije ulaska u članstvo počela koristiti zastavu EU u službene svrhe na svim svojim institucijama. U takvim detaljima promjena 1. srpnja neće biti vidljiva. Ali dogodit će se golema promjena. Hrvatska će se odlijepiti od Balkana i zaista postati dio EU. Neke promjene bit će vidljivi odmah, druge će postajati vidljive s vremenom.

1. Što će biti s cijenama u trgovinama?

Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju pojeftinit će mnogi hrvatski proizvodi poput čokolade, gazirane vode, kave, sladoleda, salame, sira... jer će se naći pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u EU biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta, kao u slučaju pršuta, mlijeka i čaja. Rezultat je to studije A. T. Kearneya o utjecaju skorog ulaska u EU na hrvatsku prehrambenu industriju, temeljene na usporedbi cijena proizvoda 19 prehrambenih artikala u Hrvatskoj i četirima susjednim EU zemljama. Po ulasku u EU nestat će trgovinske barijere u odnosu na zemlje EU27, čime će inozemnim proizvođačima na domaćem tržištu biti olakšan uvoz i otvorit će im se prostor za smanjenje cijena. Put će na hrvatsko tržište pronaći i strani proizvodi koji do sada ovdje nisu bili, a istovremeno će se hrvatskim proizvođačima otvoriti vrata na nova tržišta. Domaći proizvodi poput mljevene i instant-kave, voćnih čajeva, trajnog mlijeka, jogurta i pršuta jeftiniji su ne samo od stranih proizvoda u Hrvatskoj nego i od proizvoda iz promatranih zemalja EU. Ovu skupinu proizvoda analitičari zovu "napadačima" jer imaju priliku strategijom rasta i repozicioniranja ostvariti dobre rezultate na tržištu EU. Tako je domaći pršut jeftiniji od pršuta u bilo kojoj od promatranih zemalja EU, a u Mađarskoj nema domaćeg proizvođača pršuta koji je na tržištu zastupljen sa znatnijim volumenom. Ovo je izvrsna prilika za domaće proizvođače pršuta za probijanje na tržište zemalja EU27, zaključuje A. T. Kearney. Veliki broj hrvatskih prehrambenih proizvoda danas ima dobru cjenovnu poziciju, no u EU bit će pod pritiskom snižavanja cijena zbog jeftinije strane konkurencije. Među njima su domaće marke čokolade, espresso kave, cappuccina, zelenog čaja, prirodne vode, sladoleda, maslaca i goude. U skupinu domaćih proizvoda koji će biti napadnuti cjenovno prihvatljivijim inozemnim proizvodima spada gazirana prirodna voda, za koju se očekuje da će po ulasku u EU pojeftiniti.

2. Kako ćemo putovati po Europskoj uniji?

"Imate li što za prijaviti" više neće biti pitanje od kojeg strahujete na graničnom prijelazu prema Europi. Carinicima više neće biti posao na graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj provjeravati uvozite li kakvu novu robu jer će postati svejedno kupujete li robu u Zagrebu, Splitu, Osijeku ili u Budimpešti, Beču, Milanu. Granični prijelazi prema Sloveniji i Mađarskoj neće nestati s ulaskom Hrvatske u EU, ali će s njih nestati carinici. Čitavi prijelazi, zajedno s policajcima koji kontroliraju dokumente, nestat će tek po ulasku Hrvatske u schengensku zonu, što će se dogoditi najranije 2015. godine. Do tada, za putovanje po EU i dalje vam treba osobna iskaznica ili putovnica, ali novost je to što ćete na graničnim prijelazima ići u kolonu za one kućice na kojima piše "građani EU". Za razliku od sadašnjih propisa, kad na granici carinicima morate prijaviti svaku kupljenu robu vrijednosti veće od 1000 kuna, od 1. srpnja moći ćete, teoretski, u Grazu kupiti namještaj za čitavu kuću ili u Parizu kupiti skupocjene satove Rolex za cijelu svoju obitelj – i na ulasku u Hrvatsku nećete platiti nikakvu carinu jer ste i dalje u EU.

3. Kako ćemo putovati na jug Hrvatske kroz Neum?

Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske pretvorit će se u "otok" jer granični prijelazi Klek i Bistrina (koji okružuju Neum) s danom ulaska Hrvatske u EU postaju puno tvrđi, s kompliciranijom procedurom prelaska. Ti se granični prijelazi sada proširuju i do 1. srpnja imat će više trakova za ulaz i izlaz, ali cesta do i između njih ostaje ista. Postoji velika opasnost da se čitav neumski koridor pretvori u usko grlo na kojem će se, posebno u ljetnim danima, češće stajati nego voziti. Prelazak će biti kompliciraniji nego danas i za obične putnike, a još kompliciraniji za vozače koji prevoze robu. EU je odobrio Hrvatskoj izuzeće od pravila EU pa će vozila s robom koja nije vrednija od 10 tisuća eura moći prolaziti nesmetano, a ona s robom vrednijom od 10 tisuća eura moći će pojednostavljeno prolaziti uz carinsko plombiranje. Ako plomba ostane neoštećena nakon prolaska kroz Neum, odnosno kroz BiH, smatrat će se kao da nije ni napustila EU. Taj poseban režim ne odnosi se na žive životinje (osim kućnih ljubimaca). Njihov transport neumskim koridorom potpuno je zabranjen, što znači da, primjerice, i proizvođači školjaka iz Malostonskog zaljeva moraju ići okolnim putem preko pola Pelješca do Trpnja pa trajektom do Ploča. Ta pelješka cesta na nekim je mjestima preuska za mimoilaženje dvaju kamiona pa opet nitko ne zna kako će sve to izgledati u praksi. Kako god izgledalo u praksi, Hrvatska će po ulasku u EU postati znatno podjeljenija kod Neuma nego što je bila do ulaska u EU. I tako će ostati nekoliko godina, barem dok se ne pronađe i izgradi dugoročno rješenje povezivanja poput pelješkog mosta ili posebnog "hrvatskog" cestovnog koridora kroz BiH.

4. Gdje se sve možemo zaposliti nakon 
1. srpnja?

Ovo je jedno od pitanja o kojima još nije odlučeno. Zemlje članice EU mogu do 1. srpnja donijeti propise kojima privremeno (na dvije, pet ili maksimalno sedam godina) uvode moratorij na slobodno kretanje radnika iz Hrvatske. Pravo na slobodno kretanje radnika jedno je od prava koja imaju svi građani EU, ali stare članice mogu odlučiti privremeno ne primjenjivati to pravo na državljane novih članica. Zasad je jedino Njemačka službeno najavila da će uvesti dvogodišnje ograničenje za Hrvate, što znači da će vam za zapošljavanje u Njemačkoj i nakon 1. srpnja trebati radna dozvola. Velika Britanija također je, tijekom parlamentarne ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, pokazala da će najvjerojatnije tražiti maksimalnu, sedmogodišnju odgodu slobodnog zapošljavanja Hrvata, ali službenu odluku još nije donijela. Druge zemlje također još nisu službeno najavile kako će postupiti, no neslužbeno su nam diplomati iz osam zemalja EU otkrili da njihove zemlje nisu sklone ograničavati zapošljavanje Hrvatima. To su Finska, Švedska, Litva, Letonija, Portugal, Rumunjska i Slovačka.

5. Koliko Hrvatska može povući novca iz fondova?

Nakon planiranog ulaska 1. srpnja, do kraja 2013. Hrvatskoj je na raspolaganju 687,5 milijuna eura iz fondova i programa EU namijenjenih državama članicama. Od 2014. počinje novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje, a prema prijedlogu koji je usvojilo Europsko vijeće (i koji još treba odobriti Europski parlament) Hrvatska od 2014. do 2020. ima na raspolaganju 11,7 milijardi eura. Od toga 8 milijardi eura otpada na kohezijsku politiku, 3,5 milijardi eura na poljoprivredu, a 203 milijuna eura na projekte osiguravanja vanjske granice EU. Ti brojevi predstavljaju maksimalne iznose koje Hrvatska može povući iz proračuna EU, ali koliko će stvarno novca povući ovisi o kvaliteti i broju projekata koje osmišljava, predlaže i provodi. Osim navedenih brojki, Hrvatska može dobiti dodatni novac iz programa za koje se natječu sve države članice, kao što je, primjerice, program pomoći u borbi protiv nezaposlenosti mladih. U regijama u kojima je nezaposlenost mladih veća od europskog prosjeka EU je obećao davati po 1300 eura pomnoženih s brojem mladih nezaposlenih koji izlaze iz prosjeka. Taj novac ne ide nezaposlenoj osobi u džep, ali ide u programe koji joj mogu pomoći da nađe posao. Ukupno do 2020. Hrvatska može maksimalno povući oko 12,4 milijarde eura što je nešto manje od čitavog jednog godišnjeg državnog proračuna.

6.
 Kako ćemo birati zastupnike u Europskom parlamentu?

Dvanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu građani će birati zaokruživanjem ne samo stranke ili nezavisne liste za koju glasaju nego i zaokruživanjem imena osobe s te liste. Bit će to prvi izbori s tzv. otvorenim listama. To znači da, teorijski, u Europski parlament može ući i kandidat koji je bio dvanaesti na listi stranke koja je osvojila samo jedan mandat. Na zatvorenim listama u takvom slučaju ulazi prvi s liste. Na otvorenim listama prvi je onaj čije je ime zaokružilo najviše građana, ne onaj kojega je stranka stavila na prvo mjesto. Još nije odlučeno kada će točno biti održani prvi europski izbori u Hrvatskoj, no to se mora dogoditi prije 1. srpnja ako Hrvatska na taj dan ulazi u punopravno članstvo. Sljedeći redoviti izbori za Europski parlament održavaju se u čitavoj EU početkom lipnja 2014., a ugovori propisuju da nova članica održava ad hoc izbore za EP u slučaju da je između datuma njezina ulaska u članstvo i datuma sljedećih redovitih izbora za EP ostalo više od šest mjeseci. Osim 12 hrvatskih eurozastupnika u parlamentu koji sada broji 754 zastupnika, Hrvatska će imati i jednog povjerenika u Europskoj komisiji. On se ne bira na izborima, nego ga predlaže Vlada, a s prijedlogom se moraju složiti i Europska komisija i Europski parlament pred kojima birani povjerenik ima saslušanje. Plaća europskog povjerenika iznosi oko 20 tisuća eura mjesečno.

7. Hoće li Hrvatska odmah po ulasku u EU zatražiti "bailout", tj. financijski spas?

Hrvatska ulazi u EU u ne baš slavnom gospodarskom trenutku koji je obilježen recesijom i visokim stopama nezaposlenosti. U EU Hrvatska ulazi s kreditnim rejtingom koji je ispod investicijske razine (rejting poznatiji kao "smeće") i moguće je da se dogodi da odmah po ulasku u punopravno članstvo uđe u "terapiju" koje EU primjenjuje na svoje gospodarski nestabilne "pacijente". Stručnjaci u Europskoj komisiji koji prate gospodarsku i fiskalnu stabilnost zemalja članica već su oformili svoj tim za praćenje Hrvatske i među njima se već sad čuje da će Hrvatska odmah ući u tzv. proceduru prekomjernog deficita, u sklopu koje EU zadaje ciljeve smanjenja deficita i prijeti sankcijama ako država ne ispuni te ciljeve. Osim te procedure, moguće je da će Hrvatska ubrzo nakon ulaska u EU morati ući i u program financijske pomoći sličan onome u kojem se nalaze Rumunjska, Letonija i Mađarska. To je program za članice EU koje nisu istovremeno i članice eurozone, a ne mogu se financirati na tržištu i prisiljene su tražiti pomoć od MMF-a i EU.

8.
 Koliko hrvatsko gospodarstvo može imati štete od izlaska iz CEFTA-e i gdje se
vidi korist od ulaska u EU?

Ulazak u Europsku uniju hrvatskom gospodarstvu donosi jednu dobru i jednu lošu vijest. Krenimo od loše. Hrvatska mora napustiti CEFTA-u, zajedničko tržišta srednje i jugoistočne Europe od 25 milijuna ljudi koje čine zemlje nečlanice EU, a to će poskupiti hrvatske proizvode u regiji i smanjiti njihovu konkurentnost. Gotovo 30 posto hrvatskih proizvoda izvozi se u zemlje CEFTA-e, ponajprije u BiH i Srbiju. Neke hrvatske tvrtke osjetit će izlazak iz CEFTA-e, a među najpogođenijima je rovinjski TDR. Izlaskom iz CEFTA-e carinske stope za TDR povećat će se u Srbiji sa 15 na 57 posto, u BiH sa 0 na 15, u Makedoniji sa 27 na 42 posto, a na Kosovu sa 0 na 10 posto. Kako bi se taj scenarij izbjegao, hrvatske kompanije koje posluju na tržištu CEFTA-e uveliko se pripremaju za novi izvozni režim. S druge pak strane Atlantic Grupi Emila Tedeschija izlazak iz CEFTA-e neće narušiti poslovanje. Kompanija ima optimalno razmještenu proizvodnju unutar i izvan EU. Njihovi su proizvodni pogoni u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji, što im omogućava neometan tržišni plasman u CEFTA-u i EU. Iskustva članica EU pokazuju da su gospodarske prednosti ulaska u EU puno veće od šteta. Ulaskom u EU Hrvatska će postati dio slobodnog tržišta od 500 milijuna ljudi, a kao punopravna članica na raspolaganju će imati puno više novca nego do sada i to iz europskih strukturnih fondova. Do sada smo imali 150 milijuna eura godišnje, a taj će se iznos u idućoj godini utrostručiti. Poljoprivreda ima na raspolaganju zaseban fond koji će se u odnosu na sadašnji znatno povećati. Do ulaska u EU za financiranje ruralnog razvoja imamo na raspolaganju 25 milijuna eura, a nakon toga više od 300 milijuna eura. U prvoj godini članstva Hrvatska bi iz europskog proračuna mogla povući 1,561 milijardi eura, a u drugoj 2,006 milijardi eura. Ukupan iznos za te dvije godine od 3,568 milijardi eura odnosi se na projekte koji se mogu odvijati više godina, a najveći dio novca namijenjen je za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanje.

>>Nakon ulaska u EU monitoringa za Hrvatsku neće biti

>>Ratifikacija u nizozemskom Senatu počinje u ožujku

Komentara 13

DU
Deleted user
12:11 19.02.2013.

lakse u evropu teze do dubrovnika...krasno.

ER
EUGEN ROMMEL
12:19 19.02.2013.

a što je sa bitnim stvarima vezanim uz običnog Hrvatskog građanina???

IS
isuskristkomunist
17:08 19.02.2013.

Iseljavanje pocinje uskoro

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije