Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što je uzrok sve većem broju umrlih u Hrvatskoj? Demograf: Umirovljenike je pokosila korona

Istraživanja su pokazala da su zarazi i fatalnom ishodu podložnije starije osobe, posebno muškarci, siromašniji ljudi te oni koji žive u gušće naseljenim područjima, ali i u domovima
07. srpnja 2022. u 07:51 59 komentara 23256 prikaza
Karlovac: Umirovljenici na plaži uz rijeku Koranu uživaju u hladovini
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

U Hrvatskoj se nikad nije više umiralo kao u minule dvije godine i nikad nisu više umirali umirovljenici. Nakon što je lani umrlo rekordnih 62.712 građana, što je najviše umrlih poslije 1945., i ove se godine nastavila velika smrtnost umirovljenika. Kako je pisao Večernji list, u prvih pet mjeseci 2022. umrlo je 22.611 korisnika mirovina ili 136 umrlih umirovljenika više nego u istom razdoblju lani. Također, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u prvih 5 mjeseci 2022. umrlo je 26.278 osoba, nešto manje nego u istom razdoblju lani (26.983). Je li umirovljenike pokosila korona ili kombinacija te bolesti, siromaštva i izolacije, te jesu li u Hrvatskoj u protekle dvije godine više nego inače umirali građani mlađi od 65 godina ?

Više i od prognoza

Demograf izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin, koji se s kolegama bavio analizom broja umrlih u Hrvatskoj od početka pandemije, ističe:

– Prošlogodišnji broj umrlih u Hrvatskoj bio je iznimno visok, posebno imajući u vidu da su dostupne Eurostatove i UN-ove procjene broja umrlih napravljene prije pandemije prognozirale oko 52 tisuće umrlih za 2020. i 2021. Ni u jednoj varijanti nije prognozirano da će lani umrijeti 10.000 ljudi više od petogodišnjeg prosjeka, što jasno pokazuje da to nije zbog stare dobne strukture, jer populacija je bila jednako stara i u godinama prije pandemije. U prvih pet mjeseci ove godine višak smrtnosti manji je nego u istim mjesecima prošle godine. Izraženiji je bio u veljači, na vrhuncu vala omikrona, koji je posebno pogodio najstariji dio populacije. No već podaci za travanj i svibanj pokazuju da se sa smirivanjem pandemije znatno smanjio taj višak, koji je sad u granicama normalnog, a viška mortaliteta za populaciju mlađu od 65 u ovih prvih pet mjeseci nema. Štoviše, mortalitet je manji od očekivanog. Ako ne dođe do nekog ubitačnog soja na jesen, očekujem da će broj umrlih u 2022. biti niži nego u 2021. i trebao bi se spustiti ispod 60 tisuća – govori Čipin.

Na pitanje o pojačanom umiranju umirovljenika odgovara:

– O tome je li ovaj broj umrlih umirovljenika rezultat pandemije i kako objektivno procijeniti njezine učinke na smrtnost raspravlja se u znanstvenim krugovima među stručnjacima koji se time bave. Mjera koja omogućuje precizniji izračun učinka COVID-19 na broj umrlih jest višak mortaliteta – dodatni broj umrlih koji uzima u obzir umrle od svih uzroka smrti i stavlja ih u odnos s očekivanim brojem umrlih, odnosno s onim brojem koji bi se ostvario u "normalnim" uvjetima. Najpouzdaniji pristup kvantificiranja bremena mortaliteta zbog kratkoročnih čimbenika rizika temelji se na procjeni viška smrtnosti na tjednoj razini. Od početka pandemije Državni zavod za statistiku šalje Eurostatu recentne podatke o umrlima po tjednima. Na temelju njih različitim se metodama, od najjednostavnijih do sofisticiranih, procjenjuje višak mortaliteta. DZS je prošli tjedan objavio da je lani umrlo 62.712 osoba. Riječ je o rekordnom broju umrlih koji je najvećim dijelom rezultat viška smrtnosti koji se pojavio zbog pandemije. Taj višak smrtnosti u visokoj je korelaciji sa službeno evidentiranim brojem umrlih od COVID-19, jer detaljni podaci o umrlima po tjednima pokazuju da je najveći broj umrlih zabilježen u tjednima kad je evidentiran i najveći broj umrlih od COVID-19 – kaže Čipin. S kolegama Petrom Međimurec i Dariom Mustačem objavio je znanstveni rad u kojem su to potvrdili na primjeru prva dva vala, a analiza za druga dva vala koju trenutačno izrađuju pokazuje slične rezultate. Čipin napominje i to da je pri analizi mortalitet lakše prognozirati nego fertilitet ili migraciju. A zašto je Hrvatska u europskom vrhu po broju umrlih od COVID-19, teško je reći.

Rezultati studija

– Demografi su u studijama o učincima pandemije doprinijeli istraživanjima nejednakog učinka koronavirusa na mortalitet s obzirom na dob, spol, socio-ekonomska obilježja i mjesto stanovanja. Istraživanja su pokazala da su starije osobe, posebno muškarci, siromašniji ljudi i oni koji žive u urbanim i gušće naseljenim područjima, ali i u domovima za starije i nemoćne (posebno u razdoblju prije dostupnosti cjepiva) podložniji zarazi i fatalnom ishodu bolesti. Uz ove čimbenike, rizik smrti snažno se povećava s prevalencijom komorbiditeta kod zaraženih. Zanimljivo je da zemlje EU u kojima je stopa mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti prije pandemije bila visoka, a to su uglavnom bivše socijalističke zemlje, imaju i najviše kumulativne stope smrtnosti od COVID-19. Vjerojatno se u tome krije dio odgovora o uzrocima povećane smrtnosti umirovljeničke populacije – zaključuje Čipin.

VIDEO: Kakva je budućnost umirovljenika u Hrvatskoj?

FILE PHOTO: Duesseldorf Airport as EU countries impose a travel ban from the UK BORBA PROTIV VIRUSA Njemačka se najesen vraća mjerama? Ministar najavljuje maske, a drugi su kritičniji Split: Visoke temperature nisu zaustavile turiste sa koferima na putu prema sljedećoj destinaciji TURISTIČKA SEZONA Njemački ADAC objavio nove informacije: Evo što trebate znati ako putujete u Hrvatsku Omicron, novi soj koronavirusa RAD NA NOVIM CJEPIVIMA Stručnjake brinu najnoviji sojevi COVID-19: 'Najgora verzija virusa koju smo ikada vidjeli'
Havaianas Brasil Logo
PROMO
Koja je to ljetna obuća koja iz godine u godinu oduševljava sve Hrvatice?
Kamo na more
Kamo na more
Ljeto bez dugoročnih planova: Idealna mjesta za brzi ljetni vikend s obitelji
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Day:

    Povećana smrtnosti u RH je praćena "cjepljenjem" . Pratite grafove. Niti da se zapita odkud prošle godine rekordna smrtnosti,a cjepiva ,maskica, dezinfekcije na bacanje. Starce ste bacili u izolaciju,odvojili ih od najmiljih,ukinuli redovne preglede,svakodnevno maltretirali s brojevima,ishodima,prognozama.. A radi čega? ... prikaži još! Kad se na sve to doda da je Hrvatska najpretilija nacija u Europi,s jednim od najstarijim stanovnistvom uz ovakav zdravstveni sustav mnogo toga je jasnije.

  • Four:

    Kako ih pokosila korona? Godinu 2020. kad je korona "harala" bez cjepiva ,maskica umrlo 6 000 ljudi manje,nego 2021. I nitko da postavi pitanje? Sada svi shvaćamo da su tvrdnje o učinkovitosti cjepiva lažne, čavao u lijes sigurnosti cjepiva (ma ... prikaži još!a koliko se to pokušavalo prikriti).

  • Avatar * mirno zaspem D *
    * mirno zaspem D *:

    A u sto tocno bi nas ovaj clanak trebao uvjeriti..? Da je Corona opasna..? Da nam slijedi novi “val” na jesen..? Da se treba cijepiti..? Ili nam mozda zelite reci da ste forsiranim cijepljenjem s eksperimentalnim buckurisem, izolacijom, kriminalnim i ... prikaži još! protuustavnim ogranicavanjem pristupa zdravstvenoj skrbi, opcom medijskom histerijom i psihozom, dnevnim ispiranjem mozga i sirenjem panike, pobili one koji su najosjetljiviji - a to su starci …? Osim toga, ova zemlja svake godine ima sve vise umirovljenika, pa je logicno ocekivati i da ih svake godine sve vise umire.