Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 49
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
previranja

Srbija sve više vuče na istok, a u zemlju stiže i ruska valuta rublja

'Russian President Vladimir Putin (R) shakes hands with his Serbian counterpart Tomislav Nikolic during a meeting at the Bocharov Ruchei state residence in Sochi, September 11, 2012.  REUTERS/Alexsey
Foto: 'RIA NOVOSTI'
1/3
01.12.2012.
u 19:30

Dok u Srbiji raste bijes zbog oslobađanja Haradinaja, Gotovine i Markača, potpora ulasku u EU pada na povijesno niske razine. Istodobno, iz prijateljske Rusije stiže kredit za obnovu željeznice, a u zemlju na mala vrata ulazi i rublja.

– Srpska javnost ima pravo na ljutnju i bijes – izjavio je prije nekoliko dana predsjednik srbijanskog Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić komentirajući oslobađajuću presudu Ramushu Haradinaju, bivšem zapovjedniku OVK kojeg se teretilo za ratne zločine na Kosovu. Nakon šoka koji je u srbijanskoj javnosti izazvalo puštanje Gotovine i Markača na slobodu, oslobađanje Haradinaja samo je stavilo sol na ranu i ponovno izbacilo na površinu frustracije javnosti koja smatra kako je Haaški sud otvoren samo da bi se osudilo Srbe. Dok bijes prema zapadu raste, a podrška građana ulasku Srbije u EU pada na povijesno niske razine, utjecaj Rusije na tu zemlju sve je jači.

Ruski novac krpa proračun

Prema istoku se sve češće okreću i vlasti što iz populističkog kuta ne čudi jer većina građana razočarana postupcima i pritiscima sa zapada, saveznike vidi u Rusima, uvijek naklonjenoj pravoslavnoj braći spremnoj na podršku, ali i investicije. U investicijama, prema mišljenju brojnih stručnjaka, leži i osnovni motiv približavanja Beograda i Moskve jer Srbiji je hitno potrebna pomoć za krpanje proračuna. Nužno im je potrebna i pomoć za obnovu katastrofalne željezničke infrastrukture i upravo je ona nedavno stigla, odakle nego iz Rusije.

Dobre vijesti donio je ruski ministar financija Anton Siluanov rekavši da je njegova zemlja Srbiji odobrila kredit od 800 milijuna eura na rok od pet godina uz kamatu od 4,1 posto. Kredit će služiti za gradnju novih pruga, obnovu starih, kupnju lokomotiva i drugo. I tu nije kraj jer u poslovima obnove glavnu riječ vodit će Rusi. Njihove kompanije u odnosu na srbijanske sudjelovat će u omjeru 70 prema 30 posto. I dok se obnova željeznice zahuktava, u Srbiju na mala vrata ulazi ruska valuta. Tamošnja podružnica Volksbanke ponudila je mogućnost obavljanja financijskih transakcija u rubljama. Klijentima se odsad nudi kupnja i prodaja deviza, otvaranje računa u rubljama, obavljanje transakcija u međunarodnom platnom prometu te mogućnost oročenja i štednje u ruskoj valuti što bi prije svega, trebalo pogodovati ruskim uvoznicima srbijanskih proizvoda i srbijanskim uvoznicima ruskih proizvoda. Deseci tisuća Srba koji rade u Rusiji i koji primaju plaću u rubljama sada će ih moći mijenjati za srbijanske dinare i neće morati kupovati treću valutu.

Nakon što je u rujnu Tomislav Nikolić posjetio Moskvu, mnogi su to protumačili kao znak da europska opcija odlazi u drugi plan. No, Srbija neće moći dugo "sjediti na dva stolca" jer će i EU i Rusija vjerojatno tražiti da se odluči na koju želi stranu.

Komentara 47

CV
cveks
10:18 02.12.2012.

Mislim da im je ovo dobra odluka. Europa je propala.

ZE
zeljkonl1
14:48 02.12.2012.

Ponovicu svoj komentar,upotrebicu druge reci i nadam se da ce Admin popustiti.Rezultati rata na Balkanu?Nijedna drzava na Balkanu nije ostvarila ciljeve.Ili jeste pod cenom koja je mnogo visa nego sto su dobili.a dobili su nista.Sve drzave Balkana u postae zavisnice kapitala i vecih igraca u svetu.Perspektiva zemalja na Balkanu je jos uvek vrlo neizvesna,valjda zbog zavisnosti od drugih.Drzavice na Balkanu jesu dobile nacionalne drzave ali polozaj radnika i drugih u njima se nije poboljsao,naprotiv....Zar smo zbog toga ratovali?

HE
hey
21:56 01.12.2012.

800 miljuna eura sa kamatama od 4 posto to nije pomoć nego pozajmica koju će morati vratiti, to Hrvatska od turizma po ljeti zaradi za 15-20 dana

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije