MOSTAR Član BiH Predsjedništva Ivo Miro Jović bit će posljednji
hrvatski predstavnik u sadašnjoj instituciji kolektivnog šefa države
prihvate li se ustavne preinake u Parlamentu BiH. Jović je u intervjuu
Večernjem listu izrazio protivljenje njezinom ukidanju i uvođenju
instituta predsjednika i dvojice dopredsjednika, tvrdeći da se kroz
Predsjedništvo štite interesi triju konstitutivnih naroda.
JOVIĆ: Neću biti u suglasju s onim što se događa u političkome životu
BiH. Odbacujem i moguće komentare da zastupam vlastitu poziciju.
Predsjedništvo je jedina institucija koja oslikava jednakopravnost
naroda u BiH i nije rezultat Daytona. Takvo rješenje imali smo 40
godina u socijalizmu. Zato mislim da Predsjedništvo treba ostati, ali i
biti funkcionalnije.
VL: Što s preporukom Venecijanskog
povjerenstva?!
JOVIĆ: Njihova sugestija je i te kako važna i korisna.
VL: Imali smo već jednu
preporuku!
JOVIĆ: Njihova ranija preporuka vrlo je bliska stajalištima hrvatskoga
naroda o neizravnome biranju predsjednika kroz Parlament. Očekujem da
će Venecijansko povjerenstvo ostati dosljedno. Predsjednik države ne
može se birati na njezinoj polovici. To je sramotan prijedlog.
VL: Jeste li zadovoljni rezultatom
dosadašnjih razgovora o ustavnim preinakama i mogu li biti temelj za
novu fazu?
JOVIĆ: Sadašnji stupanj ustavnih preinaka ne može zadovoljiti Hrvate,
ali niti građane BiH. Mi smo očekivali brža i konkretnija rješenja.
VL: Kao?
JOVIĆ: Očekivali smo da će se kroz reforme zadovoljiti pravda i
pravičnost. To znači Bosnu i Hercegovinu koja bi zadovoljila interese
naroda i građana. Međutim, sporazumom se kroz amandmane ne bi trebalo
mijenjati Ustav, nego sve što se dogovori i promijeni u funkcioniranju
i radu Predsjedništva, Vijeća ministara ili Parlamenta BiH izmijeni u
zakonima koji uređuju rad tih institucija. Hrvatska strana pristupit će
realizaciji sporazuma postignutog između stranaka i američkog državnog
podtajnika Nicholasa Burnsa, jer stoji da će se nastaviti ustavne
promjene.
VL: Što u protivnom?
JOVIĆ: Ako bismo prihvatili samo kozmetičke promjene, a one
podrazumijevaju ostanak dvaju entiteta s tri naroda, tada Hrvati više
ne bi mogli doći u poziciju otvaranja rasprave o ustavnim promjenama i
legalizirali bi postojeće stanje. Ne smijemo dopustiti da se takvo što
potvrdi u Parlamentu.
VL: Znači li to da Hrvati neće
neizravno ratificirati daytonski Ustav kroz sadašnje amandmane?
JOVIĆ: Nema potrebe, jer Daytonski sporazum nije ugovor naroda nego
regionalni ugovor.
VL: Je li Dayton prijelazno rješenje?
JOVIĆ: Da, i zato ne možemo sami potvrditi regionalni ugovor.
VL: Što s bosanskohercegovačkom
formulom 2/3?
JOVIĆ: To je ono što nas sprječava da idemo dalje. Kad se steknu uvjeti
za novi Ustav pridonijet ćemo izgradnji mira, suživota i prosperitetnog
društva sukladno europskim vrijednostima.
VL: Znači li novi Ustav crtanje novih unutarnjih granica?
JOVIĆ: Ako to treba napraviti onda ćemo pristupiti tome poslu. Nitko u
ovoj zemlji ne može imati ekskluzivitet. Uporno se u ovoj zemlji
zamjenjuju teze i one koji su jamili se podupire, a druge, koji nemaju
ništa, njih treba osuđivati i voditi političke procese.
VL: Nietzcheovski pristup?!
JOVIĆ: Nažalost. No ja ću i dalje zastupati jednakopravnost u svakom
segmentu življenja.
VL: Što za vas praktično znači
jednakopravnost?
JOVIĆ: Ako postoje dva entiteta, onda mora biti i treći. Ako ne postoje
dva, tada ne treba ni treći.
VL: A bošnjačko-srpska nagodba koja se
očitovala i u ovome sporazumu?
JOVIĆ: Takva nagodba je duže vremena na djelu. Da nije bilo dogovora
srpsko-bošnjačkog vrha, BiH ne bi bila podijeljena na dvoje. Hrvati su
pak optuženi, a mi nismo dobili ništa.
VL: Ali postoje optužbe da je Tuđman
dijelio BiH s Miloševićem?!
JOVIĆ: Krivi smo jer smo navodno htjeli, a oni koji su podijelili imaju
je popola i time su nagrađeni.
VL: Kako komentirate najave ukidanja
dvojnog državljanstva?
JOVIĆ: Skloniji sam to tumačiti nesporazumom. Sa Srbijom je za osam
mjeseci usklađen i potpisan sporazum, a s Hrvatskom to traje pet
godina.
VL: Mislite li da bi moglo doći do
promjena s obzirom na najavu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s
Europskom konvencijom?
JOVIĆ: Nema nikakvog razloga da se izmijene ta pravila. Ugovorom se
omogućava, što imaju i članice Europske unije, ostvarivanje toga prava.
Hrvatska je mogla u Haagu tužiti BiH!
VL: Postoji li opasnost da RH doživi
sudbinu SiCG koju je tužila BiH?
JOVIĆ: Kada je u pitanju tužba za agresiju, mislim da o tome konačnu
riječ treba reći sud. Ne bih se želio opredjeljivati, iako to od mene
traže. Republika Hrvatska je mogla davno podnijeti tužbu protiv BiH jer
je iz ove države počinjena agresija. To je trajalo punih pet
godina.
VL: A obrnuto?
JOVIĆ: Ne postoji nikakav razlog da BiH tuži Republiku Hrvatsku.