Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
01.03.2021. u 13:55

Snimanje serije “Plemena Europe” svojim je lokacijama tako zorno, a ne samo na simboličkoj razini, pokazala da se kotač povijesti barem na našim često vrti i unatrag, a ne samo unaprijed

Njemačka serija nazvana “Plemena Europe” rađena za Netflix i premijerno prikazana u Njemačkoj u veljači izazvala je veliku pažnju u tamošnjim medijima. Filmska apokaliptična priča smještena u 2074. godinu predočila je tmurnu, neki će reći i realističnu sliku Europe 21. stoljeća u kojoj više nema nikakve Europske unije i u kojoj se plemena, baš kao u neko pretpolitičko doba, bore za prevlast.

Čitava tehnika je u toj otužnoj europskoj budućnosti postala neupotrebljiva, a civilizacija je odavno potrošeni, pa čak i zaboravljeni pojam. Producenti visokobudžetne serije kojom Nijemci žele pokoriti svijet (kao što su ga pokorili popularnom serijom “Dark” rađenom također za Netflix) seriju su snimili u Češkoj, ali dobrim dijelom i u Hrvatskoj u ljeto 2019. godine. U Hrvatskoj su očito naišli na odlične eksterijere (i poneki interijer) koji im je i bez skupocjene gradnje kulisa mogao dočarati razočaranu civilizaciju koja je uništila samu sebe.

Petrova gora
1/6

Svojevrsni je paradoks da je njemačka filmska ekipa kamp Ahrenberg iz serije “Plemena Europe” smjestila baš na mjesto gdje se i dalje nalazi očerupani spomenik velikog hrvatskog kipara Vojina Bakića posvećen ustanku naroda Banije i Korduna na mitskoj Petrovoj gori, izgrađen 1981. godine. Riječ je o spomeniku koji je, nažalost, tek jedan u nizu umjetnički vrijednih i globalno relevantnih spomenika Vojina Bakića koji su u tri desetljeća hrvatske samostalnosti platili krvavi danak surovoj (ne)kulturnoj politici vladajuće hrvatske elite i njenih plaćenika i to samo zato što imaju antifašistički, partizanski predznak.

Bakićev spomenik na Petrovoj gori, koji se našao i na originalnom plakatu serije “Plemena Europe”, tako je postao neželjeni simbol jednog hrvatskog civilizacijskog poraza o kojem konzervatorska i kunsthistoričarska struka uporno izbjegava dati posljednji sud. Spomenik vrhunske kvalitete devastiran je gotovo do neprepoznatljivosti i sveden na grozomornu i mučnu kulisu jedne strane (i to baš njemačke) serije o bespoštednoj, k tome još i plemenskoj borbi na život i smrt, pragmatično pretvoren i u mjesto na koje telekomunikacijske tvrtke mogu nekažnjeno okačiti i svoje antene, kao u nekoj patetičnoj provincijskoj groteski.

Snimanje serije “Plemena Europe” svojim je lokacijama tako zorno, a ne samo na simboličkoj razini, pokazala da se kotač povijesti barem na našim dinarsko-panonskim prostorima vrlo često vrti i unatrag, a ne samo unaprijed. Kakve je koristi lokalna, hrvatska sredina imala od snimanja ambiciozne, a valjda i profitne njemačke serije na Petrovoj gori, ali i u ruševinama zagrebačke Sveučilišne bolnice, još jednom mastodontskom projektu iz komunističkih vremena kojem je odavno izrečena smrtna kazna?

Pa u četrdeset i pet dana snimanja na hrvatskim lokacijama (serija je snimana i u Puli, Rijeci i Glini) posao je dobilo gotovo dvije stotine statista, u ekipi je bio i lijepi broj hrvatskih filmskih djelatnika koji su iznimno cijenjeni u svijetu filma, a manje su uloge dobili i Miran Kurspahić, Mladen Vujčić, Leona Paraminski, Marinko Prga...

U vrijeme snimanja lokalni su čelnici tvrdili da će pojavljivanje njihovih lokacija u stranoj seriji imati i snagu dobrodošle turističke reklame. A zahvaljujući snimanju, spomenik Vojina Bakića na Petrovoj gori čak je i očišćen, s time da su neki povjesničari umjetnosti izrazili bojazan da je pri tom čišćenju možda i dodatno devastiran te da su neki dijelovi spomenika koji su s njega zbog nebrige i krađe otpadali čak i nepovratno izgubljeni.

Nakon premijernog prikazivanja serije u Njemačkoj kritike su podijeljene. Svojevrsni filmski hommage “Ratovima zvijezda” ili pak “Pobješnjelom Maxu” naišao je na pohvale, ali i na oštre pokude onih koji su razočarani dijalozima i fotografijom i koji tvrde da su i kostimi i scenografija krajnje neuvjerljivi, a da je sama radnja prepuna recikliranja starih, već odavno prežvakanih motiva o borbi za vlast i za goli život. Stoga, teško je očekivati da će strani turisti nakon emitiranja “Plemena Europe” pohrliti na hrvatske banijske i kordunske lokacije, kao što su pohrlili u Dubrovnik i njegovu okolicu gdje je snimana megapopularna serija “Igra prijestolja”.

Ali snimanje sveeuropske apokalipse u prostoru kiparsko-arhitektonske kreacije velikog umjetnika Bakića sigurno nema turističke, ali itekako ima civilizacijske konotacije. Konotacije zbog kojih bismo se morali sramiti.

Ključne riječi

Komentara 1

SL
slavenZadravec
19:52 01.03.2021.

Serija govori o povratku Evrope nacionalnim mitovima i podjelama, a dotičnu skulpturu su devastirali / zapustili upravo nacionalisti. Dakle, potpuno prikladno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije