Godina je 2074., a postapokaliptičnim i razjedinjenim europskim kontinentom vladaju stotine različitih plemena. Neka od njih miroljubiva su i žive u skladu s prirodom – poput plemena The Origine, pitomih, ali naoružanih hipija iz idilične šumske komune. Druga su pak militaristička društva kao takozvana Crimson Republic ili ubilački nastrojeni krvoloci Crowsi, s čijom se okrutnošću može mjeriti samo njihova ljubav prema uskoj odjeći od lateksa. Sve u svemu, do takvog je stanja stvari na našem Starom kontinentu došlo ne tako daleke nam 2029. godine, kada se zbio događaj znan samo kao “crni prosinac”. Odjednom, sva je tehnologija zakazala u svojevrsnom kratkom spoju, nestalo je interneta, televizije, telefona i svih ostalih blagodati modernog doba. Nitko, doduše, ne zna zašto je do toga došlo. Možda su uzrok bili kibernetički ratovi između Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, neprijateljski nastrojeni izvanzemaljci ili je naš svijet pak snašla nebeska kazna jer smo u svom igranju tehnoloških božanstava otišli predaleko. To je jedna od mogućih vizija naše budućnosti i premisa najnovije Netflixove serije o kojoj posljednjih dana bruji internet – “Tribes of Europa”.
Iza nje stoji njemačka producentska kuća Wiedemann & Berg, koja nam je donijela popularnu seriju “Dark”, ali i vrhunski film “Životi drugih” ovjenčan Oscarom za najbolji strani film 2007. godine.
Ideja za seriju o raspadu Europe, autoru Phillipu Kochu, izjavio je u nekoliko navrata, na pamet je pala ni više ni manje nego nakon što je izglasan Brexit. A iako nas pomalo uzrujava što nakon događaja prethodne godine možemo bez imalo muke zamisliti situaciju u kojoj Brexit pokreće suludi domino-efekt i vodi nas sve u opću propast, nema brige. Ionako većina nas, još tromih od karantene i cjelodnevnog zurenja u Netflix, ne bi izdržala ni pet minuta u svijetu “Tribes of Europa”.
Dakako, to nije slučaj s naših troje protagonista, braćom Kianom i Eljom te njihovom sestrom Liv, pripadnicima plemena The Origine (Emilio Sakraya, David Ali Rashed i Henriette Confurius). Pleme je prije dvadesetak godina osnovala njihova sada pokojna majka Chloe te Origines broje pedesetak članova. Odrekli su se svih vrsta tehnologije, žive relativno mirnim životom u skrovitom dijelu neke njemačke šume, beru gljive, love divljač i drže se za ručice plešući oko vatre.
Međutim, sve se mijenja kada troje spomenutih junaka uoči neobičnu letjelicu koja se srušila nedaleko od njihova naselja. Ona nije nalik ni na jednu poznatu letjelicu koja je postojala prije “crnog prosinca”, već više podsjeća na svemirski brod. Istražujući olupinu, najmlađi brat Elja pronađe neobičan artefakt, crnu svjetleću kocku koja u sebi sadrži neprocjenjive informacije. Pilot te neobične letjelice, inače pripadnik plemena Atlantia, na samrti ga uvjerava kako je mora vratiti njegovu narodu kako bi ga upozorio na gadnu nadolazeću opasnost. I tu se prekida idila života hipijevskog plemena, jer čini se da baš svi žele tu misterioznu kocku za sebe, a ubrzo se pojavi i već spomenuto divljačko pleme Crows te promptno počini genocid nad jadnim Originesima. Preživjeli su odvedeni u ropstvo u grad Brahtok, nekadašnji Berlin, gdje Crowsi stoluju i održavaju svoje seks-tehno partije u postapokaliptičnoj inačici kluba Berghain. Jedan od njih je najstariji brat Kiano, koji izvrgnut edipovskim kušnjama prolazi put od običnog roba do osobne seksualne igračke sado-mazo kraljice Varvare (Melika Foroutan). Sestra Liv priključuje se vojnim snagama Crimson Republic uz pomoć kojih pokušava izbaviti svoju obitelj iz Brahtoka, a ni to ne prolazi bez malo vruće romanse. Za to vrijeme mladi Elja uz pomoć simpatičnog sitnog prevaranta Mosesa (Oliver Masucci) pokušava ispuniti svoju misiju, osposobiti kocku i pronaći put prema Atlantijcima kako bi spriječio još goru katastrofu koja prijeti svijetu.
“Tribes of Europa”, iako je izašla tek prošli petak, već je jedno od gledanijih Netflixovih ostvarenja, a recenzije su za sada poprilično pozitivne. Naravno, neki se već razbacuju pohabanim terminima poput “nova Igra prijestolja”, jer se i dalje ne mogu pomiriti s time da je najbolja fantasy serija 21. stoljeća neslavno propala, ali ova serija to zaista nije.
Produkcijska kvaliteta je na standardnoj Netflixovoj izvrsnoj razini, glumci su oku ugodni, radnja ima uzbudljiv i napet tempo, a priča je zanimljiva i dosta zabavna. No, u isto vrijeme, mnogo je elemenata pretjerano i neuvjerljivo, gluma neujednačena i patetična, a i specijalni efekti na trenutke “štekaju”, što si serija tog ranga ne bi smjela dopustiti. Prva je sezona – šest epizoda po četrdeset minuta – završila u najnapetijem trenutku i zaista nas zanima što će se zbiti kasnije. Ali i dalje s više veselja iščekujemo jednog “Witchera”.
Ono što će biti posebno zanimljivo hrvatskim gledateljima svakako je i prepoznavanje brojnih lokaliteta diljem Lijepe Naše gdje je serija i snimana lani prije potresa. Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna velikog kipara Vojina Bakića tako je postao impresivna vojna utvrda, pojavljuju se i krajolici s prekrasnog otoka Paga kao i napušteni prostori nikad završene velebne Sveučilišne bolnice u Zagrebu. Zaboljet će nas malo jedino gledanje ulica Gline “ušminkane” u postapokaliptičnom stilu koji neodoljivo podsjeća na posljedice razornog potresa koji je pogodio taj grad.
