Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Snimili smo dronovima spajanje Pelješkog mosta. Taj će spektakl večeras vidjeti cijeli svijet

Milijuni gledatelja će saznati da se baš u Hrvatskoj nalaze najveće zidine nakon Kineskog zida
19. rujna 2021. u 10:00 44 komentara 27602 prikaza
Foto: Ivan Vidaković
Pogledajte galeriju 1/8

Između prošlosti bogate povijesti i budućnosti složenih mogućnosti, gdje istok susreće zapad, smještena između Dinarida i prividno beskrajne obale, nalazi se istočni raj – Hrvatska! Tim je riječima predstavljena naša zemlja u najavi prve epizode nove sezone serijala “Europa iz zraka” svjetski priznatog National Geographica.

Upravo Hrvatska otvara večeras u 22 sata treću sezonu zadivljujuće dokumentarne serije. Velika je to čast i priznanje, posebice ako se zna da smo dobili prednost ispred Irske, Norveške, Portugala, Islanda i Švicarske. Više od 180 milijuna gledatelja samo iz Europe saznat će kako se baš u Hrvatskoj nalaze druge po redu najveće zidine u svijetu, i to nakon Kineskog zida, kao i da je u Motovunskoj šumi pronađen najveći bijeli tartuf na svijetu, koji je sa svojih 1300 grama upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda. Svijet će obići i kadrovi povijesnog trenutka spajanja desetljećima željenog Pelješkog mosta, zavirit će i u tajne Amfiteatra u Puli, najvećeg i najsačuvanijeg spomenika antičkog graditeljstva na našem području... Upoznat će i osječku obalu Drave, gdje od pijeska nastaju prava umjetnička djela.

Hrvatske obalne pustolovine Otkrivamo detalje emisije koju je Ramsay snimao u Istri: 'Ronio je, ganjao magarce, a ovo mu se najviše svidjelo'

Povezali dronom kopno i otoke

A sve te zapanjujuće kadrove naše zemlje koje će večeras imati priliku vidjeti Europa i svijet snimio je Osječanin Ivan Vidaković. Pravi je to majstor za dronove koji je još prije deset godina otkrio njihovu široku perspektivu u budućnosti. Otvorilo mu je to vrata niza donedavno nezamislivih projekata pa su Vidaković i partneri mu iz startupa AIR-RMLD, Milan Domazet i Davor Sladović, postali prvi Hrvati koji su dronom povezali jadransko kopno i otoke, i to tako što su lani prenijeli paket za Hrvatsku poštu. Bespilotnim letjelicama, nadalje, nadziru plinovode, a u četvrtak su u Grubišnom Polju odradili i prvo pošumljavanje dronom u Europi.

 | Autor : Ivan Vidaković Foto: Ivan Vidaković

Pa krenimo redom...

– Agencija koja radi za The Walt Disney Company, vlasnika National Geographica, pronašla me lani u lipnju, preko mojih radova dostupnih na internetskoj platformi. Nakon jednog kruga razgovora spojili su me s glavnim producentom serijala. Kako je pandemija bila u jeku, cijela je produkcija bila zatvorena u Londonu. Snimalo se istodobno u svih šest zemalja, u sva godišnja doba jer se tako i radnja događa, a ja sam u projekt “povukao” i kamermana Ivicu Vranjića, s kojim sam ranije surađivao na nizu filmova. Naime, ja sam pilot drona, dakle operater, a za takav pothvat potreban je i kvalitetan snimatelj – započinje 42-godišnji Ivan Vidaković, koji je posljednjih pet godina živi i radi na relaciji Osijek – Zagreb.

Vidaković je, inače, vlasnik startupa HexaWorx, preko kojega odrađuje snimanja reklama ili filmova, dok je suvlasnik već spomenute firme AIR-RMLD, fokusirane na bespilotna rješenja, kao što je već spomenuta dostava paketa dronom za Hrvatsku poštu i nadziranje plinovoda, za što su sklopili važan ugovor s Plinacrom.

SERBIA-ZRENJANIN-CHINA'S LINGLONG-CEREMONY VELIKA ANALIZA Srbija je dvostruko siromašnija od Hrvatske i u TOP tri zemlje u koje ulažemo

U angažmanu sa svjetski priznatim National Geographicom bio je, priča nam, i svojevrsni koproducent, rješavao je sve što suradnici iz Londona nisu uspijevali zbog jezične barijere, pa tako i komunicirao s akterima priča o kojima dokumentarac govori. Zbog rigoroznih epidemioloških mjera koje su morali poštovati, radili su u prilično teškim uvjetima – cjepivo tada još nije bilo stiglo na naše tržište pa su prolazili česta testiranja na COVID, on i partner morali su na terene putovati odvojenim automobilima, na čamcu je također bio svatko sam, no imali su, kaže, i slobodu jer su bili sami na terenu. Prva priča koju su radili bila je o berbi mandarina na ušću Neretve.

– Proveli smo tamo dva fenomenalna dana, a kada sam pogledao snimljene kadrove, koji su zaista fantastični, po stoti put sam pomislio: “Kako volim ovaj posao!” Zapravo, i ne nazivam ga poslom – smješka se on.

 | Autor : Ivan Vidaković Foto: Ivan Vidaković

I sam je brao mandarine i to snimao jer zbog COVID-a nisu mogli prilaziti sugovornicima i stavljati na njih kameru, tako da je uskakao kad god je trebalo. Vodio je i intervjue s akterima priča, a njih su odrađivali filmskom kamerom.

– Da nije pandemije, bilo bi nas sedmero ili osmero na setu, no nas smo dvojica cijelu epizodu o Hrvatskoj snimili sami. I uspjeli smo, ekipa iz National Geographica baš je jako zadovoljna, odradili smo sve što su tražili, nijednom nismo rekli “ne” – ponosan je ovaj Osječanin.

Njemu osobno najviše se urezala priča o stonskim zidinama i slanome jezeru, a izuzetno je ugodno iznenađen kako ih je dočekala Turistička zajednica Stona. Sjajno su pogodili i tajming dolaska na Pelješki most – baš u danu njegova spajanja pa su zabilježili povijesne trenutke koje će cijeli svijet imati priliku vidjeti.

Boris Vujčić: 'Do kraja godine počinje pokusno kovanje eurokovanica, moramo ih zamijeniti milijardu'

– Bila nam je to velika čast, posebice jer taj segment spajanja možeš snimiti samo jednom, ne može ga se ponoviti. Snimali smo ga istodobno Ivica i ja, on je letio velikim dronom i lovio filmske kadrove, a ja sam malom letjelicom ulazio u konstrukciju mosta i snimao detalje – opisuje nam.

Preselili su se kasnije na sjever, u pulsku Arenu, koja se ubraja u deset najočuvanijih amfitetara na svijetu. Nevjerojatno zvuči da je amfiteatar tijekom povijesti nekoliko puta gotovo uništen, ponajprije jer su se mnogi htjeli poslužiti njegovom kamenom građom.

U Istri su skupljali i iznimno cijenjene tartufe.

– “Miro tartufi” nahranili su nas bijelim tartufima za cijeli život! – kaže on.

Slavonija i Osijek nisu prvotno postojali u scenariju za epizodu dokumentarca “Europa iz zraka”. Dva mjeseca molio je Vidaković za jednu slavonsku priču, što je urodilo plodom i u dokumentarcu će se pojaviti osječki umjetnik Nikola Faller, nadaleko prepoznatljiv po svom Land artu, odnosno izradi skulptura od slame te radovima u pijesku i lišću. I snimanje Pelješkog mosta, inače, bila je Vidakovićeva ideja.

 | Autor : Ivan Vidaković Foto: Ivan Vidaković

Dron kojim je on letio i snimao kadrove za National Geographic vrijedan je oko 50.000 kuna. U Puli su u jednoj situaciji snimali čak s tri drona, u pomoć su pozvali prijatelja kako bi uhvatili što više kadrova jer su bili u vječnoj utrci s vremenom. Što se tiče samog snimanja, princip je bio sljedeći: istraživački tim u Engleskoj pripremio bi priču, napisao scenarij i upute koje kadrove trebaju snimiti i proslijedio ih Ivanu i Ivici. Materijale za svaku priču stavljali bi na disk i DHL-om slali u London pa bi snimljeno u ponedjeljak ili u utorak već u srijedu bilo na odredištu, doslovno preko noći.

Opravdano ili? Ovo su mjesta u Hrvatskoj na koja se turisti najviše žale: Ne sviđa im se smještaj, a ni plaže

Večer posvećena Hrvatskoj

Zanimljivo je, inače, da će večer na programu National Geographica biti posvećena Hrvatskoj. Emitirat će se čak tri emisije zaredom – na rasporedu je u 21 sat epizoda emisije “Gordon Ramsey: Neistražene kuhinje” snimana u Hrvatskoj, sat vremena kasnije otvaramo serijal “Europa iz zraka”, a potom u 23 sata slijedi epizoda emisije “Automobili iz snova – Unutar tvornice”, u kojoj će se govoriti o Rimac automobilima. Sasvim slučajno, Ivan Vidaković počeo se prije deset godina baviti bespilotnim letjelicama, zanimali su ga multirotori, tada još dronovi nisu ni postojali na našem tržištu.

– Kolega je iz Amerike donio multirotor u Srbiju, a ja sam spletom okolnosti baš tada bio kod njega u Novom Sadu. Čim sam ga vidio, rekao sam kako ga moram sebi napraviti. Inače sam elektrotehničar i razumijem se u te stvari. Napravio sam prvi, nazovimo ga tako, “dron vulgaris”, koji je mogao samo letjeti, nije ništa nosio. Poznanik me kasnije zamolio da ga napravim i njemu, i to je bila moja prva zarada na bespilotnim letjelicama. Nakon pet godina iskustva u izradi multirotora, odlučio sam napustiti posao u Hrvatskom telekomu, gdje sam proveo 18 godina. Čuli su za mene snimatelji iz Zagreba, bavili su se A produkcijom filmova, već su imali stroj kojim su letjeli i trebali su tehničara. Otišao sam u Zagreb na razgovor, na prvu smo kliknuli i to je bio moj ulaz u svijet filma. Prvo mi je snimanje bilo reklama za Vip, a taman sam dao otkaz u HT-u. Gradio sam tako svoju karijeru, a posljednje sam dvije godina, paralelno s filmskom industrijom, posvećen industrijskoj primjeni dronova – navodi on.

Pojavio se čitav niz velikih projekata gdje su bili potrebni stručnjaci za dronove, a njegovi partneri Milan Domazet i Davor Sladović došli su najprije s idejom o snimanju plinovoda dronom. Njih dvojica su, pak, bili specijalizirani za plinovode i automatiku, nisu imali previše kontakata s dronovima.

Turisti u Puli koriste dan za šetnju, obilazak te fotografiranje znamenitosti VIŠE LJUDI PUTOVALO Objavljeno koje su Nijemcima bile omiljene destinacije za godišnji odmor: Na listi i Hrvatska

Pozvali su me da dronom dignem laser koji mjeri metan. Imao sam tada dron koji diže 15 kilograma i tako je sve krenulo, danas imamo uspješnu tvrtku prepoznatljivu u Europi. Razvili smo, potom, i sustav za dostavu pošiljki za Hrvatsku poštu. Spojili smo poštu u Zadru s poštom na Ugljanu, lani u siječnju, i prvi u Hrvatskoj smo na taj način spojili kopno i otok, i to autonomno. Dakle, nisam ja letio, nego smo automatizirali dron da sleti na adresu pošte na Ugljanu, a nosio je, simbolično, pismo predsjednika uprave – kaže.

 | Autor : Ivan Vidaković Foto: Ivan Vidaković

Dron je u 12 minuta preletio gotovo sedam kilometara, od zadarske luke Gaženica do Preka na otoku Ugljanu, gdje je spustio pošiljku. Zahtjevan je to projekt, koji su usporili pandemija i potres, no od toga se, uvjeren je, nije odustalo. Dokumentarac National Geographica još nije ni emitiran, a Ivan Vidaković i kolege mu ponovno su se našli u središtu pažnje svjetskih medija, ovoga puta BBC-ja, u četvrtak, kada je u Grubišnom Polju odrađena prva sadnja šume dronom. Riječ je o Projektu O2 koji se bavi prirodnim i ekološkim rješenjima za uzgoj mladica drveta i pošumljavanje, s ciljem smanjenja CO2. Njegov AIR-RMLD partner je na tom projektu s firmom Magic Forest, koja je razvila sjeme za pošumljavanje iz zraka, a oni su za njih kreirali dron.

Na svim tim projektima Vidaković je zadužen za dron.

– Jedini u Hrvatskoj trenutačno imamo dozvolu za let izvan vidnog polja, i to već tri godine. To znači da mogu poslati dron deset kilometara ispred sebe i vratiti ga natrag bez da ga vidim i čujem. Što se visine tiče, po zakonu se smije letjeti do 120 metara. Za industrijske poslove koje mi odrađujemo ne prelazimo visinu veću od 30 metara, jer nema potrebe – prikazuje.

Ulice i plaže na Hvaru u vrhuncu turisitčke sezone TOP VIJEST Najjači svjetski časopis za turizam: Hvar je opet na prestižnoj ljestvici najboljih otoka svijeta

Dronom protiv – komaraca

U Ivana Vidakovića i kolege mu zasigurno su uprte i oči stanovnika njegova rodnog grada. Naime, u suradnji s Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom kreću u borbu protiv komaraca. Dogovorena je trogodišnja suradnja, u tri faze.

– Prvi je zadatak bio razviti sustav koji prepoznaje gdje je voda, što je inače problem, jer kada se iz zraka pogleda kamerom sve je zeleno. Multispektralnim kamerama u različitim valnim duljinama pregledavamo zelenu površinu i tražimo vodu. Sljedeći je korak otkriti koliko je larvi u vodi. Stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo uzimaju uzorak, a naš uređaj, uz pomoć strojnog učenja i umjetne inteligencije, prepoznaje larve u vodi. I posljednja je etapa bacanje larvicida dronom – otkriva nam Vidaković, dodajući kako su prvo iskušali svoju teoriju, a tek onda ju predložili lokalnoj vlasti.

Vidaković je, inače, i organizator Osijek Drone Expa, s kolegom Vedranom Kraljem.

STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
VELUX
Pametni dom današnjice
Osuđeni ste na zatvorene prostore? Donosimo načine kako ih učiniti ugodnijima i zdravljima
  • iluustrator:

    i na jednoj benignoj priči o prirodnim ljepotama i uspješnim mladim ljudima, uvijek spremni destruktivci hraćkaju li ga hraćkaju. jadna li života!

  • dosadno1:

    Hrvatska je prekrasna zemlja.