Od 2025. godine kreće novi ciklus ranog otkrivanja raka dojke, a proširit će se za još dva godišta pa će se na preventivne mamografske preglede pozivati žene u dobi od 49 do 70 godina. U narednom ciklusu obuhvat će se proširiti za još tri godišta pa će se rano otkrivanje raka dojke u Hrvatskoj pomaknuti za ukupno pet godišta, slijedom preporuke Vijeća Europe prema kojoj bi trebalo pozivati žene od 45. do 70., najavila je prim. Andreja Šupe Parun, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke HZJZ-a, na jučerašnjem tematskom panelu "Ovog gosta je dosta".
Od 2006. u više od dva milijuna mamografskih pregleda otkriveno je više od 10 tisuća novih karcinoma ili pet na tisuću. Zahvaljujući odazivu, većinom su to karcinomi u ranoj fazi, za razliku od karcinoma koji se dijagnosticiraju kod žena koje se nisu odazvale pozivu za rano otkrivanje. Rak dojke najčešći je tumor u zapadnom svijetu, ali u Hrvatskoj je tek četvrti po učestalosti.
– Situacija se dramatično mijenja: imamo značajan porast incidencije, a mortalitet postojano pada. U 2012. je vjerojatnost da će žena s novodijagnosticiranim rakom umrijeti iznosila 45 posto i više, dok je 2022. ta vjerojatnost bila manja od 20 posto. Došlo je do važnog pada smrtnosti od raka dojke i, nakon što smo bili na začelju, danas kad se usporedimo s europskim prosjekom, uz Španjolsku, druga smo najbolja zemlja – kazao je prof. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. – Dijagnosticiramo bolest ranije, u izlječivijem stadiju, beremo plodove bolje zdravstvene pismenosti i činjenice da se 68% žena odazvalo ranom pregledu, ali bolje liječimo i ranu i metastatsku bolest – dodao je.
Rizik povrata bolesti najviše ovisi o tome u kojem je stanju rak zatečen, jer u najranijoj fazi povoljne vrste tumora može se očekivati izlječenje u 98% slučajeva, za razliku od metastatske bolesti koja se smatra neizlječivom i kronična je bolest. – No rizik ovisi i o vrsti tumora, dobi pacijentice, jer je rizik povrata bolesti u pred menopauzi veći nego u post menopauzi. Današnje terapijske opcije mogu smanjiti rizik povrata bolesti, no garancije nema. Ključan je inicijalni plan liječenja. Danas je kod većine tumora standard primijeniti sistemsko liječenje prije kirurgije, što još nije potpuno zaživjelo. Potom je ključna dobra kirurgija, dobro sistemsko liječenje, koje je u Hrvatskoj u velikoj većini slučajeva dostupno, te dostupnost radioterapije na primjerenoj razini, što ćemo imati tijekom ove godine pa više ne bi trebalo biti listi čekanja, koje doduše više utječu psihološki nego na konačni ishod – naveo je prof. Stjepko Pleština, v. d. ravnatelja KBC-a Zagreb i predstojnik tamošnje Klinike za onkologiju.
Važnost dobrog multidisciplinarnog plana liječenja istaknula je i prof. Natalija Dedić Plavetić s iste Klinike, kazavši da uz dobar plan svi modaliteti liječenja moraju biti pravovremeni i u pravilnom redoslijedu, ali i da pacijent treba biti suradljiv. Odgovarajući na novinarska pitanja o listama čekanja, ministrica Irena Hrstić kazala je kako je uočila da se onkouputnica premalo koristi – od lipnja 2023. izdano ih je samo 880. – Na meni je da provjerim je li onkouputnica neprepoznata od liječnika koji naručuju ili onih koji propisuju uputnice. To je nešto što sigurno možemo bolje napraviti jer kad imate specifičnu uputnicu za onkološki aktivnog i onkološki suspektnog pacijenta, to doista ne bi smjelo biti u kategoriji čekanja – kazala je ministrica Hrstić.
>> FOTOGALERIJA Iskreni prijatelji: Svako dijete s autizmom trebalo bi imati jednog od ovih pasa
Otvori KEKS Pay
