Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Slovenija planira blokirati Hrvatsku, ali to neće priznati

Ostane li Dežela jedina protivnica, ubrzo valja očekivati pritiske na Ljubljanu da povuče svoj veto
22. listopada 2019. u 23:36 135 komentara 14331 prikaza
Marjan Šarec i Andrej Plenković
Foto: Piroschka van de Wouw/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Slovenska politika razočarana je odlukom Europske komisije prema kojoj je Hrvatska tehnički spremna za ulazak u schengenski prostor. U Ljubljani smatraju kako Hrvatska ni izdaleka ne udovoljava traženim kriterijima, ni kada je riječ o tehničkim mjerilima, ukazujući na propusnost hrvatske istočne granice i problem nezakonitih migranata, ali ni u pogledu vladavine prava, zbog odbijanja implementacije arbitražne odluke o granici.

Državna granica JUNCKER POZVAO NA BRZO PRIMANJE Europska komisija upravo donijela odluku: RH ispunila tehničke uvjete za Schengen!

U Ljubljani ovu odluku odlazeće Komisije Jean-Claudea Junckera, baš kao i neke prijašnje odluke Junckerove Komisije povezane s neriješenim hrvatsko-slovenskim pitanjima, pripisuju činjenici da Juncker i hrvatski premijer Andrej Plenković pripadaju najvećoj europskoj političkoj grupaciji, Europskoj pučkoj stranci. Politika i mediji na slovenskoj strani uvjereni su kako je riječ o politički motiviranoj odluci, koja nije usklađena sa stanjem na terenu, premda nema nikakvih dokaza da Hrvatska ne ispunjava tražena mjerila, što je potvrdila i Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije. Hoće li se dosadašnja rezerviranost Slovenije prema hrvatskom ulasku u Schengen naposljetku pretvoriti u još jednu slovensku blokadu Hrvatske?

Odluka Junckerove Komisije, naime, dovodi Ljubljanu u poziciju da sada, nakon višemjesečnog oklijevanja i slanja prijetećih, ali ipak neodređenih poruka, napokon mora otkriti svoje karte. Sudeći prema izjavama vodećih slovenskih političara, ali i prema našim neslužbenim informacijama, slovenska blokada hrvatskog ulaska u Schengen gotovo je neizbježna, iako slovenski premijer Marjan Šarec budno pazi da ni u jednom trenutku ne upotrijebi termin “blokada”. U Ljubljani tako ne žele ponoviti grešku koju je koncem prošlog desetljeća počinila tadašnja vlada Boruta Pahora, kada je na sva zvona razglasila blokadu hrvatskih pristupnih pregovora zbog izlaza na otvoreno more, zbog čega se ubrzo našla pod velikim pritiskom iz EU i SAD-a da povuče blokadu, što se naposljetku i dogodilo.

Dimitris Avramopoulos Europski povjerenik Avramopoulos: Komisija ne daje "olako" ocjene o spremnosti za Schengen

U Ljubljani zato ne žele otvoreno govoriti o blokadi Hrvatske, pokušavajući u ovom slučaju primijeniti recept kojim nekoliko članica EU i Bugarsku i Rumunjsku već godinama drže izvan Schengena, unatoč činjenici da su te dvije zemlje još početkom ovog desetljeća dobile zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u tu integraciju, a da pritom nitko previše ne govori o “blokadi” Bugarske i Rumunjske. To je razlog zbog kojeg Šarec u ovoj fazi ne želi potvrditi da će Slovenija uložiti veto na ulazak Hrvatske u Schengen, potvrđujući jedino da je na “političku” odluku Europske komisije i Slovenija spremna odgovoriti “politički”, sugerirajući time da je slovenski veto realna i izvjesna mogućnost.

Uloga Damira Črnčeca i Janeza Janše

U takvom pristupu Ljubljane svakako važnu ulogu ima činjenica da je ključnu ulogu u kreiranju slovenske politike prema Hrvatskoj preuzeo kontroverzni Damir Črnčec, bivši čelnik slovenske obavještajne agencije (Sova) u mandatu Janeza Janše, kojeg je Šarec na veliko iznenađenje u Sloveniji najprije imenovao za svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, a onda i za prvog čovjeka međuresorske koordinacijske skupine za implementaciju arbitražne odluke o granici.

Hrvatska Europska unija Tanja Fajon Slovenska eurozastupnica o ispunjenju uvjeta za Schengen: Ovo je neprihvatljiva odluka

Riječ je o bivšem obavještajcu koji je nakon odlaska iz Sove izjavljivao da se Hrvatska “prošvercala” u EU i NATO zahvaljujući Sloveniji, a ne priznaje ni hrvatske tvrdnje o kontaminaciji arbitraže, nazivajući arbitražni skandal koji je razotkrio slovensko nezakonito lobiranje “novim hrvatskim manevrom bizantinskog tipa”. Črnčec, naime, smatra da je Hrvatska namjerno sabotirala arbitražu kada je shvatila da će njezin ishod biti nepovoljan za Zagreb.

Šarecov kabinet u međuvremenu je napustio bivši diplomat i državni tajnik Roman Kirn, iskusni slovenski diplomat koji je bio zadužen za kreiranje Šarecove vanjskopolitičke agende. Kirn je svojedobno upozoravao da bi uvjetovanje slovenske suglasnosti Hrvatskoj u pogledu ispunjavanja tehničkih uvjeta za Schengen rješavanjem arbitražnog pitanja bilo nepotrebno i politički nepromišljeno, s obzirom na to da je ulazak Hrvatske u Schengen u dugoročnom interesu Slovenije.

Šarecovu poziciju otežava činjenica da njegova vlada za novu blokadu Hrvatske nema potporu cijele opozicije. Svi su uočili činjenicu da pismo slovenskih europarlamentaraca, koji se protive ulasku Hrvatske u Schengen, prije nekoliko dana nije potpisalo dvoje zastupnika Janšine opozicijske Slovenske demokratske stranke. Dugogodišnji lider slovenske opozicije ograđivao se i od većine prijašnjih odluka Ljubljane u vezi s Hrvatskom, ali njegovo ograđivanje ponajprije je motivirano njegovom željom da što više naškodi vladajućim garniturama u Ljubljani, a ne principijelnim stavovima o odnosima s Hrvatskom.

Granični prijelaz Bregana ulaskom Hrvatske u schengenski prostor trebao bi postati prošlost TRAŽE PROLONGIRANJE ODLUKE Slovenski eurozastupnici poslali otvoreno pismo, protive se ulasku Hrvatske u Schengen

Da je Janša kojim slučajem na vlasti, i on bi vjerojatno posegnuo za istim oružjem, kao što je, uostalom, koncem 2008. godine upravo njegova vlada na kraju svog mandata prvi put uskratila Hrvatskoj suglasnost za otvaranje pregovaračkih poglavlja zbog famoznih geografskih karata što “prejudiciraju granicu”, što je onda dolazeća vlada Boruta Pahora iskoristila za jednogodišnju blokadu Hrvatske.

Janša se, dakle, ne protivi blokadi kao takvoj, nego samo ne vjeruje da je “nesposobna” Šarecova administracija kadra kvalitetno odraditi taj izazovan posao. Šarecovoj blokadi ulaska Hrvatske u Schengen protivi se i stranka Ljevica, koja je u opoziciji, ali o čijoj potpori ovisi Šarecova manjinska vlada, kao i ultranacionalistička stranka notornog Zmage Jelinčiča, koja se zauzima za što brži ulazak Hrvatske u Schengen, smatrajući da će tako “migrantski problem” sa slovenske preseliti na hrvatsku granicu.

Ozbiljan posao čeka Plenkovića

A da je što skoriji odlazak tvrde schengenske granice sa slovensko-hrvatske granice u interesu Slovenije misli i velika većina slovenskih lokalnih čelnika u mjestima uz hrvatsko-slovensku granicu, znajući da bi jedino preseljenje schengenske granice na istočne granice Hrvatske riješilo problem nesnosnih gužvi u ljetnim mjesecima u vrijeme turističke sezone, što ozbiljno otežava život lokalnom stanovništvu.

Predsjednik Plenković sastao se Jean-Claudeom Junckerom ULAZAK U SCHENGEN Plenković i EK brzo reagirali na najavu veta, Juncker podržao Hrvatsku

No između prepuštanja schengenske granice Hrvatskoj i još jedne neizvjesne blokade Hrvatske, Ljubljana je izabrala blokadu, premda je neće zvati blokadom. Odnosi Zagreba i Ljubljane tako ostaju zarobljeni arbitražnim sporom, a uspjeh slovenske blokade hrvatskog ulaska u Schengen ovisit će o tome hoće li Ljubljana u tom zahtjevnom diplomatsko-političkom pothvatu ostati usamljena. Premda se spominjalo da su i Francuska, Njemačka i Nizozemska protiv ulaska Hrvatske u Schengen, dosad je rezerve prema Hrvatskoj jasno iskazala samo Slovenija. Ako Slovenija ostane jedina, iako se odluka o Hrvatskoj donosi konsenzusom svih članica, ubrzo valja očekivati pritiske na Ljubljanu da povuče svoj veto. U tom slučaju Slovenija ne bi mogla napraviti puno.

Ako Slovenija uspije mobilizirati neku drugu članicu EU, ili više njih, i uvjeriti ih da je neprimjereno da Hrvatska, koja “krši vladavinu prava” i “ne poštuje odluke međunarodnih sudišta”, postane dijelom Schengena koji se temelji na vladavini prava – a slovenska diplomacija već mjesecima uporno lobira u tom pravcu, pogotovo u zemljama Beneluksa, gdje su na vlasti liberalne opcije kao i u Ljubljani – situacija bi se stubokom promijenila. To bi hrvatski ulazak u Schengen, unatoč jučerašnjem zelenom svjetlu EK, moglo prolongirati u neodređenu budućnost.

Zato odluka pred velike izazove ne stavlja ne samo Ljubljanu i premijera Šareca nego i premijera Plenkovića, koji je više puta poručivao da je ulazak u Schengen jedan od strateških prioriteta Hrvatske. Ozbiljan posao oko Schengena – i to puno teži od ispunjavanja tehničkih kriterija – Plenkovića stoga tek čeka, ako ne želi da Hrvatska doživi sudbinu Rumunjske i Bugarske. 

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • BakaMraz:

    Za politicku Sloveniju vrijedi ona stara: Ni manje zemlje ni vecih gov...a!

  • Metuzalem:

    Sve drzave sa pocetnim slovom S treba izbjegavati kao Somalija Sirija Srbija Slovenija itd

  • bf2:

    što se tiče slovenije,želim im sve najbolje,ali izbjegavam kupovati njihove proizvode još iz vremena blokade ulaska u EU,a schengen kao takav i nije nekakvo strateško pitanje o kojem ovisi naša budućnost ili smijer kretanja zemlje.