Od svih inicijacijskih društava na svijetu masoni su vjerojatno najeksponiraniji u javnosti i, iako zapravo ne spadaju u red klasičnih tajnih društava, nego bi ih se prije moglo okarakterizirati kao diskretnu organizaciju, svojim su djelovanjem izazivali i izazivaju interes šire javnosti prije svega zbog svojih obreda koji su obavijeni velom tajne.
Povez preko očiju
Formalno članovi masonskih loža nisu neka strogo čuvana tajna i poznata su imena mnogih od njih koji su imali društveno važnu ulogu u povijesti, no ono što intrigira jest moguća umreženost članova, koji su nerijetko na visokim i važnim društveno-političkim i gospodarskim položajima, i donošenje odluka u tajnosti koje onda imaju utjecaj na širu zajednicu.
Uz masone se osim toga vežu i sklonost okultnom, magiji, gatanju i sličnim segmentima i dimenzijama nerazumskog djelovanja na koje se pozivaju, što dodatno pobuđuje maštu onih koji cijelu situaciju promatraju izvana. O masonima i masoneriji napisan je velik broj knjiga iz kojih se svakako može izvesti zajednički nazivnik za neke temeljne činjenice o ovom inicijacijskom društvu. Nastanak masona veže se za 17. stoljeće i Englesku gdje je nakon vjerskih ratova skupina ljudi odlučila ustanoviti mjesto na kojem će pripadnici različitih vjeroispovijesti moći slobodno razmjenjivati mišljenja i stavove. Zašto su odabrani vokabular i simbolika starih zidarskih cehova, nije potpuno jasno, no ime je izabrano upravo prema najtalentiranijim zidarima koji su bili vični rezati tvrdu živu stijenu (free stone) pa je iz toga skovana riječ freestone masons ili freemasons. Načelno se njihovo djelovanje temeljilo na vrijednostima tolerancije i humanizma, a formalno ujedinjenje četiri engleske lože u jednu Veliku englesku ložu dogodilo se 1717. godine. Ustanovljene su i hijerarhije unutar društva (šegrti, kalfe i majstori), koje su kasnije proširene na 33 stupnja – od učenika do suverenog generalnog velikog inspektora.
Optuženi za sotonizam
Svaki novi član prima se s povezom na očima i podvrgnut je tzv. kušnjama vjetra, vode i vatre prije nego što simbolički napušta dosadašnji život i rađa se kao slobodni zidar. Ovakvi, ali i drugi masonski obredi, koje se često znalo optuživati za sotonizam i napade na religijske vrijednosti, čemu se nerijetko pridonosili i sami članovi masonerije svojim političkim i društvenim djelovanjem, doveli su do osude od Katoličke crkve, ali i drugih vjerskih zajednica i političkih sustava. Postoje i svjedočenja bivših masona koji posebno osuđuju taj okultni segment u djelovanju društva. Javno je poznato da su članovi masonerije bili moćni političari poput Georgea Washingtona i Winstona Churchilla, pisci Voltaire, Goethe, Mark Twain, Puškin, umjetnici poput Mozarta, Beethovena i Chagalla. Masoni danas imaju oko šest milijuna članova, većinu u SAD-u, u Francuskoj djeluju kao udruga građana, a prisutni su i u Hrvatskoj. Njihov utjecaj i velik dio članstva i dalje ostaju tajna.
>> Lubanje i kosti iz kripti Yalea upravljaju SAD-om
>> Templari, viteški red koji je nestao zbog pohlepe Filipa IV.
Hanžeković je naj bolji primjer te masonske slobodne misli..