Ozračje početka Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koji se svakog siječnja od 1971. održava u švicarskom gradu Davosu imao je zajednički nazivnik: zabrinutost. Liberalni lideri koji sudjeluju na ovom okupljanju i daju ton raspravama zabrinuti su zbog protekcionizma i rastućeg populizma, desnica koja im se opire zabrinuta je zbog rušenja suverenizma, a ljevica zbog rastuće nejednakosti, za koju optužuje sudionike skupa u Davosu.
Dolaze i suverenisti
No, svi su zajedno zabrinuti zbog moguće svjetske krize o kojoj se sve više govori. Konzultantska tvrtka PwC objavila je rezultate istraživanja šefova tvrtki diljem svijeta. Njih 30 posto misli da će se gospodarski rast usporiti u sljedećih 12 mjeseci, što je šest puta više nego 2018. godine. Uz to, usporavanje rasta u Kini te protekcionizam i sve nestabilniji međunarodni poredak zabrinjava investitore.
New York Times skup u Davosu najavio je uz pismo utjecajnog investitora Setha Klarmana koji posebno upozorava na povlačenje SAD-a iz pozicije svjetskog lidera, rastući javni dug i društvene podjele diljem razvijenog svijeta te neopreznost samih investitora. Usto, MMF je smanjio prognozu globalnog rasta u 2019. za 0,2 postotna poena, na 3,5 posto. Kao glavne prijetnje stabilnosti navodi Brexit i trgovinski rat SAD-a i Kine.
Sivoj je atmosferi u Davosu, malom gradiću u Švicarskoj, posebno pridonio popis uglednih osoba koje ga ove godine neće pohoditi. Među njima su: američki predsjednik Donald Trump, koji je otkazao dolazak zbog blokade javne uprave u SAD-u, britanskoj premijerki Theresi May vrijeme pak oduzima Brexit, a francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu pokušaji da udobrovolji “žute prsluke”. Kineski je predsjednik Xi Jinping zaokupljen najmanjim rastom svoje zemlje u posljednja tri desetljeća. Skup u Švicarskoj okupit će oko tri tisuće sudionika, a među njima će najzvučnija imena biti njemačka kancelarka Angela Merkel i japanski premijer Shinzo Abe. Tema je skupa “Globalizacija 4.0” i, iako se već godinama prije svega u Davosu promovira međunarodna trgovina i liberalni svjetski poredak, još su neke teme, poput klimatskih promjena i rastuće nejednakosti postale dio agende.
I dok se, zanimljivo, neki groze liberalizma i globalizacije koji dolaze s ovih skupova u Švicarskoj, a najviše od svih ideolog krajnje desnice u SAD-u Steve Bannon koji, kao kontrast potlačenim masama, suprotstavlja otuđenu elitu koju naziva upravo “stranka Davosa”, mnogi su suverenisti iskoristili ovo okupljanje proteklih godina kako bi promovirali svoju agendu. Prije dvije je godine Xi Jinping održao zanimljiv govor o obrani vrijednosti međunarodne trgovine, i to unatoč tome što mu gotovo sve razvijene zemlje prigovaraju zbog zatvorenosti tamošnjeg tržišta za njihove tvrtke; prošle je godine Švicarsku pohodio Trump, kojem je Bannon prije toga bio savjetnik, a ovog je puta populistička zvijezda bio novi brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. I upravo je ovaj lider, kojeg nazivaju Tropskim Trumpom, iskoristio jučerašnje izlaganje kojim je otvorio skup u Davosu kako bi predstavio program “novog Brazila”, i to sve kako bi privukao investitore.
– Preuzeo sam funkciju usred velike etičke, moralne i ekonomske krize. Predan sam promjeni naše povijesti – rekao je Bolsonaro i dodao da će se fokusirati na suzbijanje korupcije i privatizaciju te je obećao smanjenje utjecaja države u gospodarstvu.
Vučić o slobodama medija
Posebno zanimanje među dobrim poznavateljima prilika u jugoistočnoj Europi izazvat će informacija o jučerašnjem sudjelovanju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na panelu o slobodi medija. Vučić je u Davosu tako rekao da, koliko je ponosan na ekonomski napredak u zemlji i stabilnost u regiji, nije ponosan na kritike slobode medija u Srbiji. Od dolaska na vlast Vučića 2012. medijske neslobode glavni su kamen spoticanja u odnosima između vlasti, s jedne, te oporbe i nezavisnih intelektualaca, s druge strane, u toj zemlji.
>> Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
