Rusija se, zbog niza sankcije koje su joj nametnule zapadne zemlje, sve više mora okretati Kini te o njoj počinje ovisiti. Od 2022. godine, Kina je postala glavni trgovinski partner Rusije, čineći oko 30 posto izvoza i 35 posto uvoza. Prije rata Kina je činila 16 posto ruskog izvoza i 30 posto uvoza. Trgovina s Europom, nekadašnjim glavnim izvoznim tržištem Moskve, pala je na osam posto sredinom 2025. godine.
"Rusija će možda morati pristati na ustupke koji ugrožavaju njezin suverenitet. Međutim, Putin tako ne vidi situaciju i zato se ponaša kao da suverenitet Rusije nije ugrožen. U kratkoročnoj perspektivi suverenitet Rusije nije ugrožen pa se možda na to oslanjaju ruski strateški planeri – da će moći zaustaviti političku ovisnost o Kini u određenim područjima", kazao je Dumitru Minzarari, predavač sigurnosnih studija sa Sveučilišta u Tartuu, za Kyiv Independent.
S većinom ključnih ruskih izvoza ugljikovodika sada usmjerenih prema Kini, uz znatne popuste, Peking dobiva sve veći utjecaj. Indija je također postala veliki kupac, ali se pokazala ranjivom na američki pritisak da privremeno odustane od ruske nafte. Iako Rusija sada puno toga i uvozi iz Kine, ona ne može zamijeniti sve ono što je nekada stizalo sa Zapada. Posebno se problematičnim, primjerice, pokazao nedostatak naprednih industrijskih strojeva te specijalizirane opreme za naftnu i plinsku industriju. Kina, uz to, nastoji balansirati svoju poziciju kako bi očuvala važne gospodarske veze sa zapadnim svijetom.
Posljedice po rusko gospodarstvo postaju sve očitije. Rat protiv Ukrajine je u 2025. godini "progutao" 13,5 bilijuna rubalja što predstavlja više od šest posto BDP-a zemlje. Istodobno, zapadne sankcije i visoke kamatne stope ograničile su mogućnosti zaduživanja. Unatoč svim posljedicama, ruski čelnik Vladimir Putin naizgled još nije spreman na ozbiljne ustupke. Istovremeno, ruske snage sporo napreduju u Ukrajini, uz ogromne gubitke.
Otvori KEKS Pay
Ma glupost nama je sendvič i majonez ekipa s istoka objasnila da je u RuSSiji sve ok