Svijet s nestrpljenjem čeka sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom na Aljasci, gdje će razgovarati o kraju rata u Ukrajini. Tema će vjerojatno biti teritorijalni kompromisi, što ne odgovara Europi, uključujući Ukrajinu, koja se protivi mijenjanju granica putem sile. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno je dao do znanja da neće prihvatiti ustupanje bilo kojeg dijela teritorije, kao ni prekid vatre duž postojećih bojnih linija. Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za europske i međunarodne studije na Visokoj školi ekonomije i utjecajni savjetnik Kremlja za vanjsku politiku, kazao je da vjeruje da Putin predlaže Trumpu odgovarajući način izlaska iz krize. "Pred nama su dva moguća scenarija. Prvi predviđa da oba predsjednika prihvate bilateralni rusko-američki nacrt za uspostavu primirja u Ukrajini. Iz perspektive Kremlja to je ključno: dogovor se sklapa između Rusije i Sjedinjenih Država, isključujući Ukrajinu i Europu. Ovakav plan mogao bi podrazumijevati povlačenje ukrajinskih vojnih snaga iz dijelova Donbasa koje još kontroliraju te rusko povlačenje iz regija Sumi, Dnipropetrovska i Harkiva, dok bi se postojeća linija sukoba zadržala u drugim područjima. Važno je napomenuti da je prije godine dana Moskva zahtijevala potpuno ukrajinsko povlačenje iz svih četiriju anektiranih pokrajina, dok sada zahtijeva povlačenje samo iz Donbasa", kazao je. " Temeljni element sporazuma bio bi ukrajinska obveza nečlanstva u NATO-u", naglasio je, piše Corriere Della Sera.
Obveza neudruživanja u Atlantski savez predstavlja osnovni uvjet za bilo kakvo primirje. Konačni sporazumi će zatim, prirodno, morati obuhvatiti demilitarizaciju Ukrajine i ustavnu reformu u smjeru federalizacije, kazao je Suslov. Na pitanje što je novo u tome svemu, Suslov kaže: "Prvo, Rusija je sada pripravljena pregovarati o prekidu vatre, a ne samo o finalnom sporazumu. Drugo, Putin za primirje traži manje nego prije godinu dana."
Suslov je objasnio i koji je drugi scenarij: "Da Zelenski, uz podršku Europljana, odbaci ovo rješenje, što bi dovelo do Trumpove odluke o prekidu sve vojne pomoći Kijevu, uključujući i prestanak prodaje oružja Europljanima namijenjenog Ukrajini. To bi ubrzalo ukrajinski poraz i potpuni kolaps".
"Trumpova snažna, gotovo entuzijastična podrška sporazumu objašnjava se i time što se našao u nezavidnoj poziciji zahtijevajući od Kine, Indije i Brazila prestanak uvoza ruske nafte uz prijetnju sekundarnim sankcijama. Kina jasno odbija, kao što to nikad ne bi učinili ni New Delhi ni Brazilija, a njihov otpor bio bi problematičan za Ameriku: Trump bi se našao pred dilemom – ili popustiti i djelovati slabo, ili biti uvučen u ozbiljan politički i trgovinski sukob s Kinom i dvjema ključnim zemljama BRICS-a, s nepredvidljivim posljedicama. Međutim, uspješan summit na Aljasci s prihvaćanjem zajedničkog plana za ukrajinsko primirje deaktivirao bi napetosti koje je nerazborito stvorio s Kinom, Indijom i Brazilom, a američki predsjednik mogao bi čak tvrditi da je postigao povijesni uspjeh. Stoga očekujemo da će Trump prihvatiti Putinov prijedlog. To je za njega idealan izlaz", objasnio je Suslov.
Komentirao je i ono o čemu se danima govori, zašto je odabrana baš Aljaska kao mjesto sastanka. "Da, to je značajan izbor s povijesne i političke perspektive. Prvo, Aljaska ističe bilateralnu prirodu summita. Ne postoji mjesto na svijetu koje je više isključivo rusko-američko od Aljaske: udaljeno od Europe i Ukrajine, a istodobno vrlo blizu Rusije. To naglašava da Putin i Trump traže rješenje za ukrajinski rat samo između sebe. Drugo, ovo će biti prvi potpuni rusko-američki summit na američkom teritoriju u 15 godina; zadnji je bio 2010. kada je Dmitrij Medvedev posjetio Baracka Obamu u Washingtonu. To signalizira snažnu obostranu želju za okretanjem nove stranice u sukobu i poboljšanjem naših odnosa. Treće, izbor lokacije unaprijed određuje dnevni red: osim Ukrajine, raspravljat će se o Arktiku, ključnoj točki bilateralnih odnosa. U regiji vlada intenzivna napetost s potencijalom za oružani sukob. Vojna aktivnost i Rusije i SAD-a se intenzivira. Ali s otapanjem leda i povećanom dostupnošću, Arktik predstavlja i obećavajuće područje za razvoj nove gospodarske suradnje između naših zemalja: zajedničko istraživanje, eksploataciju prirodnih resursa i trgovinu", naglasio je.
Otvori KEKS Pay
"Tema će vjerojatno biti teritorijalni kompromisi, što ne odgovara Europi, uključujući Ukrajinu, koja se protivi mijenjanju granica putem sile." Žao mi je, ali upravo su EU i SAD nedavno mijenjali granice putem sile. Kosovo je zadnji takav primjer, a prije toga su bili Golanska visoravan, a još puno prije i Foklandi i Gribraltar i Reunion i... Zapad gubi vjerodostojnost svojim postupcima jer razmišlja samo u sadašnjem vremenu i za trenutnu korist, a ne da bi netko mogao u budućnosti iskoristiti njihov vlastiti presedan protiv njih.