Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) koji se bave proučavanjem i očuvanjem Rogozničkog jezera, ovih su dana primijetili promjenu u boji i mirisu jezera. Riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika. Ovom prirodnom procesu pogoduju ekstremni vremenski uvjeti.
Kako navode u priopćenju, Rogozničko jezero ili u narodu poznato kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu. Jezero je nedavno zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.
Glavna karakteristika jezera jest sezonska stratifikacija u gornji oksični sloj, srednji sloj ili kemoklinu obojenu u ljubičasto te pridneni anoksični sloj okarakteriziran potpunim mrakom (nema prisutnosti svjetla) i visokim koncentracijama toksičnog amonijaka i sulfida.
– Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja, te je jezero promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranje polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu što je promijenilo transparentnost i boju jezera. Proces miješanja i oksidacija sulfida potrošila je sav kisik u jezeru, te je jezero od nedjelje 27. rujna 2020. potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta – objašnjava dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a.
Prirodni proces
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković navode da je ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno do sada tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011., te 2016. godine.
– Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera prirodni je proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima, ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Posljednjih desetak godina ovakve nagle promjene sve su učestalije – navode znanstvenici.
– Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više-manje vrate na staro u nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima, za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja – objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.
Jezero se smatra prirodnim laboratorijem za praćenje promjena u okolišu, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za praćenje transporta i donosa pustinjske prašine iz Sahare na područje srednjeg Jadrana, navodi se u priopćenju.
Jozo je opet opro noge u njemu 😂