Prije tri desetljeća, u travnju 1993., u Hrvatskoj su konstituirane prve županije i izabrani prvi župani. I dok je, tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, hrvatski nacionalni teritorij bio podijeljen na 102 općine i 10 zajednica općina, početkom 90-ih godina, broj lokalnih jedinica je upeterostručen, a broj stanovnika se smanjio na samo 3,8 milijuna. Po novom ustroju imamo čak 428 općina, 127 gradova i 20 županija, plus Grad Zagreb.
No, čak 54 današnja grada taj je status dobilo zbog 'posebnih razloga', a ne zato što ispunjavaju zakonske kriterije. Niz današnjih općina, pak, vlastitim prihodima ne može financirati niti plaće svoje administracije, a čak trećina naših općina nema niti jednu kulturnu ustanovu. Promjene su nužne. Stručnjaci, stoga, predlažu novi ustroj Hrvatske, koji bi se sastojao od nekoliko regija i 100-tinjak gradova i općina.
INTERVJU VEDRAN ĐULABIĆ
Rijetke su zemlje koje su povećale broj svojih lokalnih jedinica, a brojni su primjeri smanjenja
Ako već ne znamo ili pak ne možemo sami, koja zemlja ima, u praksi dokazano, efikasan model teritorijalnog ustroja, koji bi se, eventualno, mogao „preslikati“ i na našu zemlju? Odgovore smo dobili od prof. dr. sc. Vedrana Đulabića, redovnog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
