Neugodno iznenađenje čeka Riječane, koji će, umjesto niskih 6,25 posto, od Nove godine plaćati 12 posto prireza na dohodak. Na povećanje prireza odlučile su se i lokalne vlasti iz Kutine (sa 10 na 12%) te Popovače (sa 4 na 6%), a Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, kaže da bi ih mogli slijediti i drugi jer će lokalne jedinice od poreza na dohodak prikupiti 1,2 milijarde kuna manje nego 2009. U posljednjih godinu dana 13 općina i gradova koje ga do sada nisu imale opteretilo je dohodak stanovništva sa 4 do 10 posto prireza. Među njima su najveći Našice, Zlatar i Novska, a broj lokalnih jedinica koje su uvele prirez povećao se na 273 od 576. Ovisno o veličini, prirez se kreće od 1 do 18 posto, a plaća se prema mjestu prebivališta.
Nemaju za plaće načelnika
– Da bi gradovi nadomjestili smanjenje prihoda, stope prireza u prosjeku bi se morale povisiti 10,5 postotaka u odnosu na današnje, kaže Runtić, koji odgovornost prebacuje na Vladu jer je smanjila porezne stope. Proračuni svih lokalnih jedinica iznose oko 21 milijardu kuna i uglavnom se pune iz poreza na dohodak i prireza.
– U posljednje dvije godine država signalizira lokalnoj samoupravi da smanjenje prihoda nadomjesti povećanjem prireza, a izmjenama Zakona o porezu na dohodak država je gradove praktično natjerala da to i učine – kaže Runtić.
Premijerkin savjetnik i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da je Vlada mijenjala zakon kako bi smanjila poreze i pojednostavnila sustav. No, uvod je to i u “razmišljanja o teritorijalnom preustroju jer lokalne sredine nisu pokazale interes za konsolidaciju vlastitih financija”. Općina i gradova je mnogo, neracionalni su, a više od stotinu jedinica nema prihoda ni za plaće načelnika.
– Promjena Zakona o porezu na dohodak bio je jedini način da se lokalne jedinice natjera da počnu razmišljati o vlastitoj konsolidaciji. Neka sami odluče je li rješenje u rezanju prava i smanjenju rashoda, što je učinio Zagreb, ili u povećanju prireza ondje gdje je prirez malen ili ga nema. Činjenica je da su se sve lokalne vlasti ponašale autistično, neovisno o političkoj orijentaciji. Najviše od svih povećali su zaposlenost, lokalna su im poduzeća neefikasna, a usluge skupe. Hrvatska može povećati efikasnost jedino smanjenjem troškova države i komunalnih poduzeća, kaže Lovrinčević te dodaje da je to jedini način da ne dođe do promjene tečaja. Lovrinčević najavljuje da će do kraja 2011. biti pripremljen i prijedlog novog teritorijalnog ustroja. To je vjerojatno jedna od vrućih tema kojom će se baviti nova vlada, a dosadašnja javna rasprava pokazala je da ni političari ni stručnjaci nisu zadovoljni statusom lokalnih jedinica. RH ulazi u red visokocentraliziranih država jer vlast u Zagrebu u najvećoj mjeri odlučuje o poreznoj raspodjeli.
Olakšice za pola godine
Tako je Vlada ovoga ljeta odlučila ukinuti porezne olakšice za stanovanje, liječenje i razne premije osiguranja, što će poreznoj administraciji smanjiti opseg poslova. Na početku 2011. građani će posljednji put masovno predavati godišnje prijave poreza na dohodak za 2010., kako bi iskoristili olakšice za pola godine. Povrat poreza bit će uglavnom obveza lokalnih jedinica, koje će uza smanjene prihode morati podnijeti i taj teret. Inače, Lovrinčević očekuje da će se nezaposlenost povećavati do proljeća i sezonskih poslova, a nakon toga bi i porezni prihodi od dohotka trebali biti veći. Kako u zadnjem ovogodišnjem kvartalu dolazi do oporavka trgovine i potrošnje, moglo bi se dogoditi da u zadnjem kvartalu i stopa rasta bude blago pozitivna.
Prazne blagajne
Riječanima od 1. siječnja prirez raste sa 6 na 12 posto
Željko Lovrinčević: Sve su vlasti, neovisno o stranačkoj pripadnosti, autistične, mnogo troše i neefikasne su.
Komentara 4
... a i ovaj ober(lopov)snel će uskoro napuniti ćeliju istražnog zatvora ... strava ...
22
Štedljiva država zakonima prisiljava lokalnu samoupravu na racionalnost, rugao se lonac loncu.....
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Zanimljivo da su su stope prireza najveće u gradovima u kojima je na vlasti SDP. Hmm..