Da su hrvatski građani rekorderi po broju prikupljene PET ambalaže, svjedoči i podatak kako su u posljednje tri godine skupili 53,6 milijuna kilograma plastičnih boca te limenki na koje se obračunava povratna naknada.
Od 2007. do 2009. godine zbrinuto je i 12,6 milijuna kilograma elektroničkog otpada, 17 milijuna litara otpadnog ulja, 57 tona otpadnih guma. U Hrvatskoj se počeo prikupljati otpad koji se do sada nikada nije prikupljao, ocijenila je Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na današnjoj sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša čija je tema bila gospodarenje komunalnim otpadom u Hrvatskoj.
Resorna ministrica podsjetila je i kako smo jedina zemlja koja teški otpad iz kućanstava poput rabljenih hladnjaka ili perilica također propisno zbrinjava, žaleći što unatoč tomu građani ipak nepropisno odlažu taj otpad.
A zbog te nesavjesnih građana 82 inspektora za zaštitu okoliša prošle su godine imali 6650 pregleda i utvrdili 450 prekršaja u kojima je naplaćeno 10 milijuna kuna kazni.
Osim što su građani zbog povratne naknade za PET ambalažu pronašli novi izvor egzistencije, a hrvatske ulice dobile već uobičajene prizore prevrtanja po kontejnerima, proces prikupljanja otpada i njegova zbrinjavanja otvorio je 4000 radnih mjesta u Hrvatskoj.
- Niti jedna tvrtka koja se bavi zbrinjavanjem otpada u Hrvatskoj nije imala poteškoća u poslovanju unatoč krizi - otkrio je Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nacionalni interes je osiguravanje uvjeta da se 2020. godine reciklira 50 posto svog otpada koji nastaje u Hrvatskoj - poručeno je na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša.
ovo je bio odličan potez...em smo rješili otpad po zemlji i očistili okoliš, zaposlili ljude, drugima manje sretnima dali nekakav izvor prihoda...BRAVO! i