Što skriva mobitel Darka Horvata, jednog od bivših ministra Andreja Plenkovića koji je završio na optuženičkoj klupi moglo se čuti u nastavku suđenja njemu i njegovim suoptuženicima, također bivšim Plenkovićevim ministrima - Tomislavu Tolušiću, Josipu Aladroviću, Borisu Miloševiću koji je bi potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a te Damiru Juzbašiću, gradonačelniku Županje. Svi oni optuženi su u aferi "Po babi i stričevima", neki za nezakonita zapošljavanja, a neki za nezakonitu dodjelu državnih poticaja. No prije no što se pristupilo čitanju sadržaja Horvatova mobitela, njegova odvjetnica Višnja Drenški Lasan, sudu je podnijela poveći podnesak, u kojem, opet, osporava, zakonitost dokaza koji su nađeni u Horvatovu mobitelu. Taj potez obrane, sutkinju Anu Kovačević je, moglo bi se reći, malo i naljutio.
- Obrana je podnesak podnijela dan prije rasprave, nakon završetka radnog vremena u 17 sati. Sud u 9 jutros u e-komunikaciji nije zaprimio podnesak, iako se to višestruko provjeravalo prije rasprave. Ovaj postupak traje neko vrijeme, to su dokazi od početka procesa, još i prije podignute optužnice. Njihova zakonitost se mogla višestruko problematizirati što je i bilo učinjeno te je te dokaze sud proglasio zakonitima. Znali ste koji su dokazi u spisu, znali ste da će se izvoditi, vidim po debljini podneska da je ovo usmjereno na odugovlačenje. Nema potrebe da se donosi dan prije rasprave izvan radnog vremena toliki podnesak, da ga ne stignemo ni pročitati. Smatram ga neosnovanim i nekorektnim. Sud je donio već odluku o ovim dokazima, prijedlog se odbija. Dokazi, kao što je već tri puta odlučeno, nisu pribavljeni u suprotnosti s odredbama, zakonom i konvencijama - rekla je sutkinja.
Nakon toga pristupilo se čitanju dokaza nađenih u mobitelu Darka Horvata, ali i Ane Mandac, koja je bila optužena u ovom postupku, no odavno je priznala krivnju i osuđena je na temelju nagodbe s USKOK-om. Sadržaj njezina mobitela je transkribiran na više od milijun stranica, a među porukama koje su pročitane je njezina komunikacija s raznim osobama. Među tim osobama su i Tolušić i Aladrović, a u jednom razgovoru s njim koji je povezan sa zapošljavanjem Lidije S., ona njemu piše "da će je ministar zadaviti jer se to zapošljavanje zakompliciralo". Aladrović joj odgovara da će sve biti riješeno, a njih dvoje u međusobnoj komunikaciji razmjenjuju podatke o osobama koje se trebaju zaposliti, podatke kada se koja od tih osoba treba javiti, kome i gdje, a i neke od tih osoba pitaju Mandac "hoće li im pomoći kao i zadnji put". Što se tiče dodijele poticaja, USKOK smatra da su državni poticaji na nezakonit način dijeljeni tvrtkama koje su bile bitne Tolušiću, Miloševiću i Horvatu, a jedna od sugovornica Ane Mandac, upozorava je i da "bi ministar mogao imati problema zbog načina na koji se poticaji dijele". No Ana Mandac joj na to odgovara da je "ministar kazao kao se i za vrijeme Vrdoljaka tako radilo". To se vjerojatno odnosi na Ivana Vrdoljaka, koji je bio ministar gospodarstva za vrijeme SDP-ove Vlade.
Od optuženika je u sudnici bio nazočan samo Horvat, a njegova je odvjetnice nakon svake serije pročitanih poruka uložila prigovor na njihovu autentičnost i zakonitost. Optužnica zbog koje su se četvorica bivših Plenkovićevih ministara našla na optuženičkoj klupi podignuta je u listopadu 2022., a potvrđena je u ožujku 2025.. Obrana je opetovano tražila izdvajanje nezakonitih dokaza, što ime je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda dva puta odbilo. No jednom je žalbu obrane prihvatio Visoki kazneni sud (VKS), dok ju je drugi put odbio, pa je cijela ta procedura, uobičajena za VIP predmete, potrajala skoro tri godine.
USKOK u optužnici Horvata tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, s Anom Mandac, nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran. Što se tiče Miloševića i Tolušića, oni se terete da su urgirali za tvrtke za koje su bili zainteresirani. Aladrovića se tereti da 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) urgirao za dva nezakonita zapošljavanja. Horvat se u tom dijelu tereti da je što osobno što preko Ane Mandac na to poticao Aladrovića. Ana Mandac je na početku postupka također bila optužena, no priznala je krivnju te je na temelju nagodbe s USKOK-om i osuđena na 11 mjeseci zatvora koji su joj zamijenjeni radom za opće dobro. Osim nje krivnju su priznali i Velimir Žunec i Katica Mišković. Katica Mišković, koja je u inkriminirano vrijeme bila ravnateljica uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uvjetno je osuđena na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. Uvjetnu kaznu, malo višu, dobio je i Velimir Žunec, koji je bio državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. On je osuđen na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine. Njih troje će tijekom postupka biti saslušani kao svjedoci, a ti iskazi će nedvojbeno biti zanimljivi.
Otvori KEKS Pay
