Kao što se očekivalo, prvo ovogodišnje tromjesečje donijelo je usporavanje rasta domaćeg gospodarstva na 2,9 posto, no dostignute stope i dalje su solidne te su znatno iznad prosječne stope rasta u Europskoj uniji ili procijenjene prirodne stope rasta za Hrvatsku. Usporavanje je zabilježeno i na godišnjoj i na kvartalnoj razini, no ipak ne bi trebalo ugroziti očekivani rast u ovoj godini od približno tri posto. Početak godine bio je posebno dobar za državu, čija je potrošnja rasla 5,8 posto, što je osjetno iznad prosjeka, vjerojatno pod utjecajem lokalnih izbora, ali i za robni izvoz, dok su gubitnici, neočekivano, u sektoru informacije i komunikacije te očekivano u poljoprivredi i šumarstvu. Ohrabruje rast bruto dodane vrijednosti u industriji, dok je građevinarstvo i dalje najpropulzivnija djelatnost. Analitičari RBA ističu kako detaljniji uvid u statistiku nacionalnih računa potvrđuje da je rast hrvatskog gospodarstva i dalje uvelike naslonjen i predvođen ponajprije domaćom potražnjom, ali godišnje su stope rasta znatno skromnije u odnosu na tromjesečje ranije kad je rast bio 3,9 posto, ili u istom razdoblju prošle godine 4,1 posto.
Državna potrošnja dala je najveći pozitivan doprinos s rastom od 5,8% na godišnjoj razini (usporavanje s 8,9% godišnje u posljednjem tromjesečju prošle godine), dok je potrošnja stanovništva bila viša samo za 1,7%, što je najniža godišnja stopa rasta od početka 2021. Cijelu prošlu godinu osobna potrošnja rasla je po stopama od pet do šest posto. Prvi kvartal počeo je ozbiljnim bojkotom prodavaonica, što je utjecalo i na pad prometa u domaćoj maloprodaji, ali i potaknulo mnoge građane da kupuju u susjednim jeftinijim državama. Negativan doprinos smanjenoj potrošnji dala je i inflacija, koja ipak usporava, odnosno cijene rastu sporije nego prije, no s bitno veće razine pa je skupoća smanjila kupovnu moć jednog dijela stanovništva sa skromnijim primanjima.
Investicije također bilježe pozitivne godišnje promjene od prvog tromjesečja 2021., ali je, dodaju analitičari RBA, dinamika u razdoblju siječanj – ožujak 2025. usporila na 4,5% godišnje. Izvoz robe rastao je gotovo 12 posto, dok je u izvozu usluga, odnosno u turizmu, zabilježen pad od gotovo dva posto. Minusi u turističkom sektoru vjerojatno su posljedica uskrsnih blagdana koji su pomaknuti za travanj. Irska, Poljska, Danska, Litva i Bugarska rasle su brže od Hrvatske, dok su Austrija, Slovenija i Mađarska zabilježile pad tamošnjih gospodarstava. Njemačka je rasla više od očekivanja, 0,4 posto, i to u razdoblju pod tehničkom vladom kad je došlo do pada državne potrošnje, ali su ubrzale investicije.
– Očekujemo nastavak solidne ekonomske aktivnosti uz nepromijenjene pokretače rasta, potrošnju i investicije. Međutim, u međuvremenu su negativni rizici, ponajprije iz vanjskog okruženja, postali izraženiji. Došlo je do pogoršanja globalnog okruženja, rasta nesigurnosti i neizvjesnosti pod snažnim utjecajem nepredvidivosti američke administracije te potencijalnog odgovora ostalih država. Iako za sada interni pokretači rasta i subvencije europskih sredstava predstavljaju dobar štit očekivanom rastu, ali nisu garancija budućeg srednjoročnog do dugoročnog uspjeha, osobito u uvjetima niske produktivnosti i prevelikog oslanjanja na domaću potrošnju i turizam – navode analitičari RBA.
FOTO Fotograf Ivan Gudić obilježava 10 godina rada, evo tko od poznatih ga je došao podržati
