Telefonski razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je trajao gotovo dva sata, nije donio dugo očekivani pomak prema okončanju rata u Ukrajini. Umjesto toga, izjave nakon poziva otvorile su brojna pitanja o stvarnim namjerama SAD-a i ulozi Washingtona u mirovnom procesu.
Trump je nakon razgovora poručio da sada očekuje da Ukrajina i Rusija „same sjednu za stol“ i razgovaraju o prekidu vatre, bez jasnog američkog posredovanja. Istovremeno, na terenu traju teške borbe, a Ukrajina je, zajedno s europskim saveznicima, prethodno zahtijevala 30-dnevni prekid neprijateljstava kao uvjet za početak bilo kakvih ozbiljnih pregovora.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potvrdio je da je s Trumpom razgovarao dvaput – prije i nakon njegova poziva Putinu. Istaknuo je važnost da SAD ostane uključen u pregovore, upozorivši da bi povlačenje iz procesa koristilo jedino Kremlju. Zelenskij je predložio da se pregovori nastave u Vatikanu, Turskoj ili Švicarskoj, ali uz međunarodno prisustvo i garancije.
Trump je, pak, izjavio kako „još uvijek postoji šansa za dogovor“, dodavši da ne planira uvoditi nove sankcije Rusiji. Istovremeno je ponovio svoju rezerviranost prema daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini: „Dali smo ogromnu količinu… to je prava šteta.“ Tek kasnije je postalo jasno da u razgovoru s Putinom nije bilo konkretnih zahtjeva ni pritisaka s američke strane, što je izazvalo niz kritika i zabrinutosti.
U analizi koju je objavio CNN, stručnjaci ocjenjuju da je iz ovog poziva Putin izašao kao stvarni pobjednik. Nije morao pristati ni na kakve ustupke, nije bilo prijetnji sankcijama, a Trumpova poruka o bilateralnim pregovorima bez uvjeta savršeno odgovara ruskim interesima. Beth Sanner, bivša zamjenica direktora američke Nacionalne obavještajne službe, za CNN je izjavila da se iz svega može zaključiti jedino to da je „Putin dobio što je htio“.
CNN upozorava i na kontradiktornost Trumpove retorike – dok se prikazuje kao mirotvorac, njegovi dosadašnji potezi nisu doveli ni do kakvih stvarnih pomaka. Naprotiv, sukobi su se intenzivirali i u Ukrajini i na Bliskom istoku. Kremlj je nakon razgovora ponovio da Putin i dalje inzistira na „rješavanju korijenskih uzroka rata“, što uključuje zahtjeve poput „denacifikacije“ i ograničavanja ukrajinskog suvereniteta – uvjete koje Kijev ne može prihvatiti. Dok Trump poručuje kako vjeruje da „Putin želi mir“, sve više analitičara smatra da ruski predsjednik mir vidi isključivo kao kapitulaciju Ukrajine pod ruskim uvjetima – a ne kao dogovor dviju suverenih država.
Otvori KEKS Pay
putin laže, trump zna da laže, ali se pretvara da mu vjeruje jer mu nije bitno što laže...bolesno