Prema popisu stanovništva iz 2023. godine, muslimani više ne čine većinu u Albaniji, što se dogodilo prvi put u više od dva stoljeća. Muslimani sada čine 45,7% stanovništva, čime su po prvi put od početka povijesti pali ispod polovice ukupne populacije. U odnosu na popis iz 2011. godine, broj muslimana smanjen je za više od 30%.
Važno je napomenuti da je među muslimanima u Albaniji 4,8% pripadnika bektaškog reda, koji se smatraju zasebnom vjerskom skupinom. Bektaši su pripadnici sufijskog islamskog reda, koji potječe iz 13. stoljeća, a u Albaniji se smatraju posebnom religijskom zajednicom, unatoč svojim korijenima u šijitskoj tradiciji.
Na popisu je 15,6% kršćana, od čega 8,4% katolika i 7,2% pravoslavnih vjernika. Vjernici bez denominacije čine 13,8%, dok ateisti čine 3,6% stanovništva. Ovaj značajan demografski pomak označava povijesnu promjenu u vjerskoj strukturi Albanije, koja je kroz desetljeća bila podložna nestabilnostima, piše Index.
Demografske promjene također su rezultat masovnog iseljavanja, koje je izazvano nedostatkom perspektive za mlade ljude u zemlji, koji sve češće traže posao u inozemstvu. Prema izvješću Turkiye Today, Albanija je u posljednjih deset godina izgubila oko 15% svog stanovništva.
Historijski gledano, Albanija je u svojim počecima bila katolička zemlja, no postala je muslimanska tek u 15. stoljeću, dolaskom Osmanlijskog Carstva. Zbog geografskih veza s Grčkom, pravoslavno kršćanstvo je također doživjelo porast u posljednjim desetljećima.
Vjersku strukturu Albanije također je oblikovala politička povijest 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata, Albanija je postala komunistička država u kojoj je religija bila zabranjena gotovo 50 godina, sve do 1992. godine, kada je zemlja prešla na demokratski sustav.
Nakon NATO-ovog bombardiranja Jugoslavije 1999. godine, oko pola milijuna etničkih Albanaca izbjeglo je s Kosova, što je dodatno opteretilo albansko gospodarstvo. Iako je Albanija doživjela gospodarski rast u sljedećem desetljeću, i dalje spada među najsiromašnije zemlje u Europi, zbog visoke nezaposlenosti i korupcije u infrastrukturnim projektima.
Unatoč tim izazovima, Albanija je postala sve popularnija turistička destinacija u posljednjim godinama, zahvaljujući niskim cijenama i prirodnim ljepotama. Popularnost zemlje dodatno je porasla putem društvenih mreža, gdje su snimke njenih nacionalnih parkova i slapova prikupile milijune pregleda, a zemlju su prozvali "europskim Maldivima".
Otvori KEKS Pay
Tekst s brda-dola, početak sa krajem blage veze nema