Naslovnica Vijesti Hrvatska

Prosječna dob opijatskih ovisnika u Hrvatskoj je 26 godina, a oporavak je moguć u 80%

Upravo zahvaljujući niskoj zahtjevnosti za ulazak u liječenje i lakoj dostupnosti liječenja, prosječna dob osoba oboljelih od opijatske ovisnosti prilikom ulaska u sustav liječenja je oko 26 godina, pa u Hrvatskoj osobe ulaze u liječenje prosječno šest godina ranije od ostatka zemalja EU što omogućava da se bolje oporave i integriraju u društvo.
21. travnja 2017. u 14:17 0 komentara 133 prikaza
\'gradska......zagreb...15.09.2004 narkomanka snimio robert anic    zene depresija\'
Foto: Robert Anić/Pixsell

Prvo sveobuhvatno istraživanje o kvaliteti liječenja opijatske ovisnosti „Ispitivanje o liječenju ovisnosti u Hrvatskoj“, koje je provelo Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti, predstavljeno je stručnoj  zajednici u Hrvatskom liječničkom zboru.

"U Hrvatskoj je trenutno registrirano oko 6700 opijatskih ovisnika koji su na supstitucijskoj terapiji, te još oko 1500 koji su ovisni o drugim sredstvima. Devedeset posto ovisnika pokriveno je sa supstitucijskom terapijom, pa nam istraživanje u kojem je sudjelovalo 373 ispitanika služi za evaluaciju programa, da vidimo što valja, a što treba mijenjati radi poboljšanja sustava", rekao je predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ-a Zoran Zoričić, ujedno glavni istraživač i voditelj projekta.

Istraživanje je provedeno u suradnji s doc. dr. sc. Daliborom Doležalom, prof., socijalnim pedagogom s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji je bio glavni istraživač i voditelj projekta, te suradnicima izv. prof.dr.sc. Zoranom Zoričićem, dr. med; doc. dr. sc. Anitom Jandrić Nišević, prof. socijalnim pedagogom i Zrinkom Ćavar, dr. med. 

Rezultati su potvrdili brojne pozitivne aspekte primjene zamjenskih opijatskih lijekova za pojedinca, obitelj i društvo, kao što su, privlačenje osoba oboljelih od opijatske ovisnosti u sustav liječenja, smanjenje smrtnosti, kvalitetnije socijalno funkcioniranje, poboljšanje fizičkog i psihičkog zdravlja, produženje života, manje širenje virusa hepatitisa i HIV-a, primjena u trudnoći, manja potražnja i potrošnja heroina. 

Međutim, pokazali su i neke negativne aspekte primjene zamjenskih opijatskih lijekova kao što su lakši ulazak u svijet ovisnosti, manju motivaciju osoba oboljelih od opijatske ovisnosti za detoksifikaciju i ulazak u drug-free programe, privlačenje kriminogeno promijenjenih osoba koje boluju od opijatske ovisnosti koje se i nadalje bave kriminalnim aktivnostima...

„Prema novijim istraživanjima, čak do 80% osoba oboljelih od ovisnosti o drogama ima dvojne dijagnoze ili psihijatrijski ko-morbiditet, kao što je poremećaj ličnosti, depresiju, anksiozni ili psihotični poremećaj što otežava proces oporavka. Upotreba lijekova i psihosocijalne intervencije usmjerene su ka poboljšanju općeg zdravlja i kvalitete života osoba oboljelih od ovisnosti“, predstavljajući rezultate istraživanja istaknula je Zrinka Ćavar, dr. med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih, Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

drogeraši Bivši ovisnik 'Kratak je put od pića do droge, a izlaz je težak' droga Baka preuzela brigu o djevojčici Od 2716 ovisnika koji imaju djecu nadzire se samo njih 13 Križ Darko Pavičić 80-godišnja časna sestra Elvira iz Cenacola primjer je žive svetice

Liječenje je uspješno, zaključila je, ako se uspostavi dobra kontrola ovisničkog ponašanja koja posljedično dovodi do socijalne rehabilitacije i reintegracije. Ovisnosti su kronične, recidivirajuće bolesti mozga s prevalencijom od oko 40%, čime su po svojoj brojnosti na prvom mjestu od svih psihijatrijskih poremećaja i bolesti i predstavljaju javno-zdravstveni i društveni problem zbog ugrožavanja mlade populacije. 

„Hrvatski model liječenja ovisnosti o drogama utemeljen je na znanstvenim činjenicama, suvremen, lako dostupan, antistigmatičan, decentraliziran i kvalitetan. Ustrajnim informiranjem javnosti i edukacijom liječnika postignuta je implementacija provedbe javno- zdravstvenog modela, te se danas osobe oboljele od ovisnosti prihvaća i liječi kao i druge kronične pacijente kojima za kontrolu bolesti trebaju lijekovi, ponekad i doživotno“ istaknuo je prof. dr. sc. Zoran Zoričić, predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ-a, predstojnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti KBC Sestre milosrdnice i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva RH, govoreći o dilemama u sustavu liječenja ovisnosti.

Istraživanje je provedeno u suradnji istraživačkog tima i županijskih Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Poliklinike KBC Sestre milosrdnice, PB Vrapče, PB Sveti Ivan, te nevladinih organizacija u 12 gradova širom Hrvatske uključujući grad Zagreb, Zagrebačku županiju, Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Pulu, Rijeku, Osijek, Vinkovce, Varaždin i Čakovec. 

Upravo zahvaljujući niskoj zahtjevnosti za ulazak u liječenje i lakoj dostupnosti liječenja, prosječna dob osoba oboljelih od opijatske ovisnosti prilikom ulaska u sustav liječenja je oko 26 godina, pa u Hrvatskoj osobe ulaze u liječenje prosječno šest godina ranije od ostatka zemalja EU što omogućava da se bolje oporave i integriraju u društvo.

S obzirom da je Hrvatska prepoznata kao ogledni model po kojem bi i druge zemlje trebale organizirati svoj sustav liječenja ovisnika, ovo istraživanje će značajno pomoći u boljem sagledavanju trenutne situacije jer se temeljem dobivenih rezultata mogu kvalitetno analizirati obrasci ponašanja osoba oboljelih od ovisnosti i stanje u sustavu liječenja, te dati preporuke za daljnji razvoj i unaprjeđenje sustava za liječenje ovisnosti. 

 

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message