Naslovnica Vijesti Svijet

Propagandni hibridni rat protiv EU vode Rusija i ISIL

Otkriveni su čitavi lanci poduzeća, tvrtki i navodnih medijskih izdavača koji planski i postupno preuzimaju medijski prostor pojedinih članica EU
02. prosinca 2016. u 11:57 54 komentara 7746 prikaza
Putin
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

U Europskom parlamentu 23. studenog izglasana je Rezolucija koja analizira dva glavna neprijatelja s kojima se suočavaju države članice EU i u kojoj se donose upozorenja i zaključci kako se boriti protiv tih opasnosti.

Rat o kojemu je riječ nije onaj klasični, vojni, nego novi – informacijski, odnosno dezinformacijski, “hibridni” rat, no u Izvješću koje je prethodilo Rezoluciji navedeno je da su te dvije opasnosti – Rusija i ISIL!

Ovoj akciji putem EP-a prethodili su sigurnosno-obavještajni zaključci i dokazi kako već godinama države članice EU više-manje nezainteresirano promatraju što im putem medijskog prostora rade spomenute dvije opasnosti.

Oboren zrakoplov kod Damaska Falsificiranje povijesti EP upozorava na propagandu Rusije i islamističkih terorističkih organizacija prema Europi Vladimir Putin EUROPARLAMENT: Putin financira stranke koje žele razbiti EU i vodi propagandni rat

A akcija je krenula kada se pokazalo da Kremlj u tom novom hibridnom ratu uspijeva postupno već preuzimati nadzor nad čitavim političkim strankama, pa čak i usmjeravati glasače da izaberu proruske političare, kao što se to nedavno dogodilo u Bugarskoj, primjerice.

Radi suprotstavljanja anti-EU kampanjama, članovi EP-a poradili su na osnovnom dokumentu – Rezoluciji dugog naziva “O strateškoj komunikaciji EU za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane”.

Autori Rezolucije shvatili su da je do uspješnog ubacivanja ruske i ISIL (Daeš) propagande došlo zbog velike ničim nadzirane propusnosti društvenih mreža i medija, koje stalnim ‘kopipejstanjem’ nekritički prenose i potpuno lažne ili falsificiranje informacije nastale u vrlo profesionalnim uvjetima institucija i službi koje financira ruska vlada.

Štoviše, otkrivaju se čitavi lanci poduzeća, tvrtki i navodnih medijskih izdavača koji planski i postupno preuzimaju i medijski prostor pojedinih članica EU. Uglavnom je ovdje riječ o “graničnim” i novim članicama. U prvom redu to su bivše države Sovjetskog bloka (baltičke i istočnoeuropske), ali i države bivše SFRJ.

Izvjestitelji EP-a stoga predlažu niz mjera kojima bi se i dugoročno stalo na kraj ovakvim propagandama koje razdiru političku i medijsku scenu tih država članica, a jedan je od glavnih zaključaka poticanje opstanka mainstream i javnih medija koji su, očito, procijenjeni kao jedini koji mogu profesionalno prepoznati “ruske i islamističke ‘lažnjake’” i suzbiti dezinformacije. Predlažu se ulaganja u podizanje svijesti, obrazovanje, online i lokalnih medija, istraživačko novinarstvo i informacijsku pismenost.

Na protuudaru našla se i izvjestiteljica EP-a, Poljakinja Anna Fotyga, koja jasno kaže da je njezin zadatak bio da opiše propagandu i državnih i nedržavnih aktera. – Što se tiče Ruske Federacije, situacija je sada jasna.

Nakon aneksije Krima i agresije u istočnom dijelu Ukrajine, mnoge zemlje potpuno su svjesne dezinformacija i manipulacija – izjavila je izvjestiteljica, inače iz redova EU konzervativaca i reformista. Dodala je pak da je i ovaj Izvještaj, “u toku pripreme, bio meta neprijateljske propagande”.

Fotyga, bivša poljska ministrica vanjskih poslova, kazala je da iz Rusije neprestano stiže poruka da su Srednja i Istočna Europa prirodna sfera utjecaja Rusije. – To podriva suverenitet tih država, zaključuje.

Temeljem ove Rezolucije unutar EU planira se “uvezati” strateško komuniciranje na svim razinama, pogotovu između EU i NATO-a, a pozdravljaju se inicijative koje bi javnost, pogotovu mladu, podsjetile i kako je to izgledao “bratski” zagrljaj u komunizmu.

Govori se i o potrebi razlikovanja kritike od propaganda i dezinformacija, kako se rat protiv ruske propagande ne bi ocjenjivao kao “cenzura”. Slijedi i jačanje “centara” za strateško komuniciranje koje čeka veliki zadatak. Procjena je da u nekim od istočnih članica postoji i do 100 internetskih web-siteova i portala “umreženih” u rusku propagandu. 

>> Putin: Americi i Europi Rusija nudi prijateljstvo

Kako radi ruska propaganda

1. Slabljenje zajedničkih stajališta EU
Sa žaljenjem se napominje da se Rusija služi kontaktima i sastancima s kolegama iz EU više radi širenja propagande i javnoga slabljenja zajedničkoga stajališta EU nego za uspostavljanje stvarnoga dijaloga    

2. Vlada Rusije osniva i lažne novinske agencije (Sputnik)
Ruska vlada služi se širokom lepezom sredstava: skupine za strateško promišljanje, specijalne zaklade (Ruski mir), tijela (Rosotrudničestvo), višejezične TV postaje (RT), lažne novinske agencije (Sputnik)     

3. Rusija se služi društvenim medijima i 'trolovima'
Rusi se služe društvenim medijima i internetskim trolovima kako bi ugrozili demokraciju, podijelili Europu, osigurali potporu domaće javnosti i stvorili predodžbu o državama u istočnom susjedstvu EU kao o propalim državama     

4. Rusija ulaže velik novac u dezinformiranje
Naglašava se da Rusija ulaže znatna financijska sredstva u svoje instrumente dezinformiranja i propagande primijenjene bilo izravno državnim kanalima, bilo posredstvom poduzeća i organizacija koje kontrolira Kremlj     

5. Kremlj financira političke stranke, novinare, političare
S jedne strane Kremlj financira političke stranke i druge organizacije u EU radi potkopavanja političke kohezije, a s druge svojom propagandom izravno cilja na određene novinare, političare i pojedince u EU     

6. Destabilizira države potporom ekstremista
Sigurnosne i obavještajne službe zaključuju da Rusija ima kapacitet i namjeru provođenja operacija destabilizacija država; često putem potpore političkim ekstremistima i kampanja dezinformiranja u masmedijima     

7. Slabi EU jačanjem suradnje s određenim članicama
Informacijska strategija Kremlja komplementarna je s politikom jačanja bilateralnih odnosa, gospodarske suradnje i zajedničkih projekata s državama članicama EU kako bi se oslabila koherentnost EU     

8. Dijeliti protuobavještajne kapacitete 
Europarlament snažno potiče vlade država članica da budu oprezne s ruskim operacijama informiranja, da pojačano dijele kapacitete i protuobavještajne napore radi suprotstavljanja takvim operacijama     

9. Glavna strategija Rusije: falsiciranje povijesti
Jedna je od glavnih strategija Rusije falsificiranje povijesti pa treba podići razinu osviještenosti o zločinima komunističkih režima javnim kampanjama i obrazovnim sustavom, poduprijeti istraživačke i dokumentacijske aktivnosti     

Uvreda Rusiju usporediti s ISIL-om

Ruska je strana odmah reagirala na donošenje Rezolucije EP-a o ruskoj propagandi. Ističu da su za nju (od 691) glasala “samo” 304 zastupnika Europarlamenta, protiv 179, a suzdržanih je bilo 208.

Predstavnica ruskog MVP-a Marija Zaharova izjavila je da je takva odluka EP-a “informacijski kriminal”. Ruski predsjednik Vladimir Putin pak čestitao je ruskim novinarima i kazao da je “Rezolucija izravno vezana za njihov efikasan i talentiran rad”.

Manjina u EP-u dala je i svoje pisano mišljenje. Predstavio ga je zastupnik Javier Couso i objasnio da se manjina protivi jer je – neodgovorno državu poput Rusije smatrati prijetnjom na istoj razini kao i ISIL.

Kažu nadalje da se Rezolucijom promiče eskalacija napetosti s Rusijom i njezinom Euroazijskom ekonomskom unijom, da se promiče vlastita propaganda o demokraciji EU kao jedinoj mogućoj i superiornoj, što može biti uvredljivo.

Manjina stoga zahtijeva: da se Rusija ocijeni onakvom kakva jest, ključnim partnerom Unije i kao ključni svjetski akter i u pogledu vanjske sigurnosti i u zajedničkoj borbi protiv ISIL-a; da se ukinu sankcije koje je EU nametnuo Rusiji, a koje štete svim građanima, da se obnovi dogovor o mirnoj suradnji s Rusijom, da se EU strogo odvoji od NATO-a, da se radi na tome da se ISIL-u onemogući pristup financijskim i drugim sredstvima a da se preispitaju odnosi s nekim trećim zemljama kao što su Turska, Katar i Saudijska Arabija.

Zanimljivo da su protiv Izvješća i Rezolucije o ruskoj propagandi glasali uglavnom lijevi, ali i neki desni ekstremisti. Zastupnik Couso iz EU ujedinjene ljevice kazao je tako da je Rezolucija živopisan primjer usmjeravanja politike prema konfrontaciji s Rusijom: – Imamo velik broj zastupnika koji traže sukob s Rusijom, što je posebno poželjno onima s druge strane Atlantika.     

Biznis akademija
PROMO
Besplatne video edukacije o digitalnom poslovanju