Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Primjena reforme 2020. Poslodavci: To je kasno!

Nova ekspertna skupina odlučit će hoće li izmjene obrazovnog sustava početi kao eksperimentalni program, što bi se moglo dogoditi 2018./2019.
22. ožujka 2017. u 14:42 12 komentara 1458 prikaza
Konferencija
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/14

Kurikularna reforma ide dalje – čvrsti je to stav ministra obrazovanja Pave Barišića iznesen na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”. Povratka nema, sada to uz ministra Barišića jamči i Dijana Vican, predsjednica posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Uostalom, Barišić je jasan – kurikularna reforma nikada za njega nije ni bila zaustavljena.

Tako jasnom porukom Barišić, Vican i Jokić napokon su se približili u stavovima, barem onim početnima, da trebamo reformu. Dapače, Barišić, Vican i Jokić prvi su se put sreli i upoznali upravo na Večernjakovoj konferenciji.

Rad na 55 dokumenata

Sada u Ministarstvu naglašavaju da slijedi nastavak procedure koja će rezultirati primjenom novog obrazovnog sustava u osnovnim i srednjim školama. I to za najviše tri godine, kada se, realno, kažu u Ministarstvu, može očekivati i primjena kurikula u školama. No zar je doista potrebno čekati tri godine?

Već danas je na redu sjednica posebnog stručnog Povjerenstva za provedbu strategije koja će raspravljati o ustroju nove ekspertne radne skupine koja će biti zadužena za provedbu reforme. Usklađivat će i utvrđivati kriterije i načela po kojima će se birati članovi. To znači da se u izbor, bude li interesa, kažu u Ministarstvu, mogu prijaviti i članovi bivše ekspertne skupine.

Nakon što nova ekspertna radna skupina bude imenovana, nastavit će rad na već 55 postojećih dokumenata. Rad na njima, doznajemo u Ministarstvu, znači rad najprije na očitovanjima koja su pristigla tijekom javne rasprave, potom slijedi recenzija. Takvo detaljno češljanje u konačnici vodi do usvajanja kurikularne reforme, kojoj zadnje zeleno svjetlo daje ministar. Kad zadovolji proceduru, ekspertna skupina odredit će hoće li primjena novog obrazovnog sustava u školama početi kao eksperimentalni program ili odmah u svim školama.

Javna rasprava o svakom predmetu, koja je odavno završena, nije rezultirala brojnim primjedbama pa tim više čudi najava uvođenja kurikularne reforme tek za tri godine. Najviše je primjedbi koje se tiču povijesti – točno dvanaest komentara, nakon čega slijedi osam komentara iz biologije te sedam komentara iz tehničke i likovne kulture. Po jedan komentar imaju strani jezici, osam je komentara na fiziku i pet iz prirode i društva.

– Ekspertna radna skupina predlagala je da se postupno uvode kurikuli u sve razrede osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ako bi se nastavilo sa započetim procesom, moguće je u školskoj godini 2018./2019. ekperimentalno uvesti programe, a u jesen 2019. u sve škole u Hrvatskoj – rekao je Boris Jokić.

hrvatska kakvu trebamo STVARI NE ŠTIMAJU U poljoprivredu smo utukli 36 milijardi kuna, a proizvodnja je pala 27 posto hrvatska kakvu trebamo čekaju se promjene Dogovor HDZ - Most: Tri preferencijalna glasa, pravomoćno osuđeni ne mogu na izbore Hrvatska kakvu trebamo Energetika i ekologija Energetski razvoj Više ćemo koristiti vodu i solarnu energiju

Uvažavajući svu potrebnu proceduru i administrativne korake, pitamo li poslodavce, kurikularna reforma debelo kasni kao i sve promjene u obrazovanju koje se odnose na modernu i naprednu školu koja će na tržište rada poslati ljude spremne da se uhvate ukoštac s tehnološkim vremenom u kojem se nalazimo. Večernjakova panel-rasprava, tvrde, ugodno ih je iznenadila po pitanju slaganja i kimanja glavom svih okupljenih koji u tome imaju veliki značaj. Ono što se očekuje konkretni su i brzi koraci.

Gubimo sa svakom godinom

Svaka godina u kojoj ne počne kurikularna reforma ili reforma obrazovanja u predmetima iz STEM područja odnosno informatike koja će djecu naučiti promišljati i logički zaključivati, znači gubitak jedne generacije, slikovit je Hrvoje Balen iz Veleučilišta Algebra. Reforma je nužna, ističe, jer djeca koja i odluče studirati na fakultetima STEM orijentacije već u prvoj godini uvelike odustaju, njih 42 posto. Stoga je reforma kurikula usmjerena na ishode učenja koju je napravila i predložila dosadašnja ekspertna skupina neophodna u što kraćem vremenu.

Informatiku je odavno trebalo masovno uvesti, ne zbog programiranja, već zbog logičkog razmišljanja. Do 2020. svi će poslovi ovisiti o digitalnim kompetencijama, ističe Ivan Vidaković iz Microsofta. Trebamo Hrvatsku koja će napokon prepoznati ljudski kapital kao svoju najveću vrijednost i koja preuzima odgovornost za obrazovanje stručnih i kompetentnih ljudi, ističe Saša Kramar iz HT-a.

>> Grabar-Kitarović: Izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Plenković: Imamo političku stabilnost, snagu, a ja ću pokrenuti optimizam

>> Hrvatska stari. Bez migracija teško ćemo do oporavka

Jokić: Umjesto učenja činjenica okrenimo se inovativnosti

– Hrvatska nema puno vremena, ali put koji je zacrtan kurikularnom reformom ukazuje da možemo bolje – poručio je Boris Jokić, nekadašnji voditelj ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”. U današnjem digitalnom svijetu uvažavajući tradiciju promjene su nužne, jer postojeći sustav tjera naše učenike na isključivo učenje činjenica, ali ne i njihovo razumjevanje i kritičko propitivanje te rješavanje problema. Uostalom gimnazijalci uče nastavne programe koji su usvojeni 1993. godine i od tada se nisu mijenjali, a u našem obrazovnom sustavu, kaže Jokić, nisu neobične ni škole u kojima se nastava održava u tri smjene.

– Kurikulumi trebaju biti utemeljeni na ishodima učenja koji promatraju učenje i poučavanje kao jedinstven put pojedinca od trenutka ulaska u vrtić do njegovog izlaska iz obrazovnog procesa. Ishodi bi trebali biti jasna određenja što se od djece i mladih očekuje kako bismo kao društvo prvi put imali viziju – jasan je Jokić. Zato je kaže važno inzistirati da se u svim školskim predmetima odmaknemo od činjenica i krenemo putem donošenja odluka, kreativnosti, inovativnosti, ali i učenja i poučavanja o tome kako učiti.

– Vrtić nikako ne bi trebao postati mjesto u kojem se djeca isključivo pripremaju za školu, već okruženje u kojem se igrom razvijaju različiti potencijali. Osnovno školsko obrazovanje potrebno je odmaknuti od krute predmetno-satne strukture i omogućiti školama fleksibilniju organizaciju procesa učenja – kaže Jokić. Kao jedan od primjera drugačijeg učenja ističe onaj u kojem učenik svladava gradivo o ljudskom tijelu pa tako uz pomoć digitalne tehnologije ima priliku pratiti i vidjeti put eritrocita, što mu je prije svega zanimljivije, ali i jasnije od učenja definicija o tome gradivu. Kako ističe i strukovno obrazovanje treba približiti svijetu rada uvođenjem učenja na radu u svim strukovnim programima, dok u općim gimnazijama treba omogućiti učenicima trećih i četvrtih razreda odabir pojedinačnog učenja iz područja njihovih visokoškolskih odabira te osigurati poticajno okruženje za učenike s teškoćama u razvoju kao i darovitim učenicima. – Ovo društvo može postati takvo da se iz njega ne odlazi, već u njega rado dolazi – zaključio je Jokić. (Lana Kovačević)

Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja
  • ŠtoReći:

    "Kurikularna reforma ide dalje – čvrsti je to stav ministra obrazovanja Pave Barišića iznesen na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”." - čvrsti je stav pave barišića a fotka jokića...

  • EroK:

    Ova slika pocinje nervirati! Je li to svrha i cilj?

  • rimac444:

    Očito je ovaj jokić pretplačen na VL portal ili su ga zaboravili maknuti