Talijanski ministar obrane Guido Crosetto otvoreno je priznao da ga informacije o ratu u Perzijskom zaljevu drže budnim noću. "Živim sa stvarnošću ovog rata i njegovih posljedica 24 sata dnevno. Prisiljen sam znati stvari koje mi ne daju spavati", rekao je Crosetto u intervjuu za talijanski list La Repubblica. Njegovo dramatično upozorenje dolazi u trenutku kada i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorava da sukob može trajati godinama, s dugoročnim posljedicama koje su "vjerojatno izvan onoga što trenutačno možemo zamisliti". "Tržišta su možda previše optimistična“, poručila je Lagarde u intervjuu za The Economist prošlog tjedna, ističući da je šteta na energetskoj infrastrukturi već toliko velika da se opskrba ne može brzo obnoviti. Ključni problem je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i prirodnog plina. Iran ga je zatvorio, prijeteći da će napasti svaki brod koji prođe bez dopuštenja Teherana. Zbog toga je globalna opskrba energentima ozbiljno ugrožena.
Američki predsjednik Donald Trump reagirao je oštro na Truth Socialu, poručivši zemljama koje pate od nestašice goriva: "Morat ćete početi učiti kako se boriti za sebe. Teški dio je gotov. Idite po svoju naftu!" Nafta i plin nisu važni samo za promet i grijanje, već čine temelj cijelog industrijskog lanca – od proizvodnje hrane, plastike i kemikalija do poljoprivrede.
Do sada su europski potrošači osjetili posljedice uglavnom kroz više cijene na benzinskim postajama. Međutim, rizici su mnogo veći. Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol opisao je situaciju kao 'najveću prijetnju globalnoj energetskoj sigurnosti u povijesti'. POLITICO ocrtava da bi produženi sukob mogao dovesti do duboke krize koja će utjecati na cijelo europsko gospodarstvo – od zračnog prometa i kemijske industrije do inflacije i javnih financija.
Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, smanje vožnju i letenje te da zemlje članice hitno ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije. Upozorila je da Europa ulazi u dugotrajnu energetsku krizu izazvanu sukobom u Perzijskom zaljevu. "Čak i ako mir bude ovdje sutra, ipak se nećemo vratiti u normalu u doglednoj budućnosti“, izjavio je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 zemalja članica EU. Jørgensen je naglasio da je situacija vrlo ozbiljna. Posebno je apelirao na uštedu nafte, dizela i mlaznog goriva. "Što više možete učiniti kako biste uštedjeli naftu, posebno dizel, posebno mlazno gorivo, to nam je bolje“, rekao je povjerenik, potvrđujući da Bruxelles želi da Europljani ograniče putovanja, piše Politico. Pozvao je građane da, gdje je to moguće, rade od kuće, koriste javni prijevoz, dijele automobile i voze ekonomičnije. Također je predložio da se na autocestama smanji ograničenje brzine za deset kilometara na sat.
Dugoročno, Jørgensen smatra da ova kriza mora postati prekretnica za energetsku neovisnost Europe. "Ovo mora biti vrijeme kada ćemo konačno preokrenuti situaciju i istinski postati energetski neovisni", poručio je, pozivajući države članice da udvostruče napore u izgradnji obnovljivih izvora energije. Sastanak ministara završio je bez konkretnih obvezujućih odluka, no povjerenik je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini cijele Unije. Strahuje se da bi ova kriza mogla nadmašiti naftni šok iz 1970-ih i imati globalne ekonomske posljedice usporedive s pandemijom koronavirusa.
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorava da su ekonomske posljedice rata u Iranu na putu da se usporede s onima pandemije COVID-19 ili ruske invazije na Ukrajinu.
Europske zrakoplovne kompanije već podižu cijene karata, a neke razmatraju i prizemljenje dijela flote jer je rat u Perzijskom zaljevu doveo do dramatičnog poskupljenja goriva. Cijena mlaznog goriva u Europi više se nego udvostručila otkako su prije više od mjesec dana počeli američko-izraelski napadi na Iran. Prema posljednjim podacima, cijena je dosegnula rekordnu razinu iznad 1700 dolara po metričkoj toni, iako je u posljednjem tjednu blago pala. "To je dvostruki udarac – i na rafinerijske kapacitete i na proizvodnju sirove nafte", izjavio je Willie Walsh, generalni direktor Međunarodne udruge za zračni promet (IATA). „Nema šanse da industrija apsorbira takvo povećanje, pa će cijene karata sigurno rasti.“
Neke azijske zrakoplovne kompanije već su drastično smanjile broj letova. U Europi Lufthansa grupa razmatra privremeno prizemljenje između 20 i 40 zrakoplova, što bi smanjilo njezin kapacitet sjedala za 2,5 do 5 posto, pišu njemački mediji. Ako se sukob produži, mnogi turisti mogli bi otkazati putovanja, a iseljenici propustiti obiteljske događaje. "Ono što se događa na istočnim tržištima svojevrsni je pregled onoga što bi se potencijalno moglo dogoditi na europskim tržištima“, upozorio je George Shaw, viši analitičar za naftu u tvrtki Kpler. Adolfo Aiello, zamjenik glavnog direktora Eurofera, ističe da je još prerano za precizne procjene, ali 'rizik je jasan'. Više cijene energije i sirovina u poljoprivredi, prometu i proizvodnji istovremeno će, upozoravaju stručnjaci, uništavati poduzeća i prisiljavati ih da podižu cijene, prebacujući teret na potrošače.
To otvara vrata novom valu inflacije, samo 18 mjeseci nakon što su središnji bankari proglasili pobjedu nad prethodnim energetskim šokom. Povjerenik EU za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorio je prošli tjedan da bi ovaj krug inflacije mogao nalikovati na stagflaciju, opasnu kombinaciju stagnacije gospodarstva i visokih cijena kakva je harala 1970-ih.
Europska komisija već je snizila prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu na samo jedan posto. Istodobno, očekuje se porast inflacije, što bi Europsku središnju banku moglo natjerati na novo podizanje kamatnih stopa, dodatno ohladivši gospodarstvo i poskupjevši kredite i hipoteke. Problem nije samo za građane i poduzetnike, već i za same vlade. Visoki dugovi iz prethodnih kriza postat će još skuplji za servisiranje, a prostor za novo zaduživanje je ograničen.
Čak i da rat završi danas, stručnjaci procjenjuju da bi trebalo najmanje godinu dana da se gospodarstvo vrati na pravi put. Šef Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol poručio je da što dulje sukob traje, to će posljedice biti teže.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen bio je jasan nakon hitnog sastanka ministara. "Nitko ne zna koliko će kriza trajati, ali mislim da je vrlo važno naglasiti da neće biti kratka. Jer čak i ako sutra bude mir, i dalje će biti posljedica, jer je energetska infrastruktura u regiji bila i kontinuirano biva uništena ratom", poručio je, piše Politico.
Otvori KEKS Pay
A ne bi rekao da se vise nece dovesti u situaciju da zavisi od energenata u vlasnistvu samo "saveznika" vec da ce gledati interes EU a to su jeftini energenti bez obzira na izvor! Zasto svima promice da US i RU grade naftovod(pa ce EU kupovati rusku naftu od US)