Naslovnica Vijesti Hrvatska

Presuda suca Dobronića može ugroziti temelje pravne države

Odšteta - Ako bi 70.000 dužnika dobilo odštetu od 1000 kn po rati u 6 godina, banke bi to stajalo čak pet milijardi kuna.
05. srpnja 2013. u 08:35 0 komentara 517 prikaza
Radovan Dobronić
Foto: Borna Filić/PIXSELL

Presuda suca Dobronića u slučaju “Franak” kojom je odredio da banke dužnicima s kreditima u švicarskim francima i promjenjivom kamatom moraju ponuditi kunske kredite s fiksnom kamatom otvara izuzetno osjetljiva pitanja. Naime, ako ovakva presuda postane pravomoćna te tako predodredi buduću sudsku praksu u sličnim slučajevima, onda se može reći da će doći do ukidanja valutne klauzule kao jednog od kriterija koji definira odnos zajmodavca i zajmoprimca.

Sistemski problem

Dakle, ako više sudske instance potvrde “logiku” suca Dobronića, pravni sustav Republike Hrvatske trpjet će ozbiljne posljedice, a bankarsko poslovanje doći će u ozbiljne probleme, čak i sistemske prirode. Krenimo redom.

Prvo, sama mogućnost pobijanja valutne klauzule kao neoborivog ugovornog principa neće napraviti pravni nered samo u bankarskom poslovanju. Naime, valutna klauzula česta je klauzula u raznim ugovorima pravne s pravnom osobom, pravne s fizičkom osobom i fizičke osobe s fizičkom osobom. Što će biti s pravnom sigurnošću tisuća ugovora o izvoznim, uvoznim poslovima, raznim terminskim ugovorima...?

Drugo, nejasno je što je sudac Dobronić zapravo želio reći presudom. Iz bankarskih krugova i HNB-a pitaju se kolike bi to kamate sada bankari trebali ponuditi dužnicima u francima? One otprije šest ili više godina kada su kamate bile 7-8 posto? Ako im ponude tako visoke kamate, onda će dužnici možda proći lošije nego s kreditom u švicarcima. Ukratko, da sudac Dobronić nije dosudio obvezu nuđenja kunskih kredita s fiksnom kamatom, onda bi njegova presuda bila samo još jedna od presuda već viđanih u regiji protiv banaka zbog kredita u švicarcima. Međutim, suci u Srbiji nisu presudom pobijali valutnu klauzulu, već neopravdanu promjenjivost kamate.

Treće, iako je nejasno kako utvrditi mogućnost odštete banaka građanima, možemo reći da je u duhu njegove presude nekakvo “fer obeštećenje”. Ako uzmemo da ima oko 70.000 kredita u francima te ako bi se svakom prosječna rata trebala srezati za oko 1000 kuna, onda bi ukupni trošak za banke unatrag šest godina mogao doseći velikih pet milijarda kuna. Vrlo je vjerojatno da presuda suca Dobronića neće proći na bilo kojoj višoj sudskoj instanci, ali bez obzira na to, banke odmah moraju rezervirati sredstva za potencijalne gubitke u iznosu, recimo, tih pet milijardi. A kad bi bankari rezervirali pet dodatnih milijardi, onda bi to uz dosadašnju strožu politiku rezerviranja HNB-a dovelo do dramatičnih problema za banke. Gledali bismo novi kreditni lom te strahoviti rast cijene kredita. Opće štete, smatraju bankarski stručnjaci, bile bi epskih razmjera. HNB tek treba proučiti presudu suca Dobronića i dati naputke bankama kakvu politiku rezervacija moraju voditi temeljem te presude.

Četvrto, što će sada reći dužnici u eurima? Jesu li ispali magarci? Imaju li i oni sada pravo na tužbu kad je u pitanju valutna klauzula. Ili promjenjiva kamata? Je li uopće moguće u ovako visoko euroiziranoj zemlji (80 posto štednje je u eurima) rušiti valutnu klauzulu kao instrument zaštite vjerovnika, ali i dužnika? Poznato je da je na Ustavnom sudu tužba protiv valutne klauzule. Isto tako, poznato je da je Ustavnom sudu HNB već poslao svoje mišljenje u kojem, naravno, štiti valutnu klauzulu. I bivši guverner Rohatinski i sadašnji guverner Vujčić više puta su javno branili princip valutne klauzule. Podsjetimo pritom da je Vujčić među prvima iz centralnobankarskog miljea u Europi upozorio do kakvih problema bi mogli voditi krediti u francima.

Peto, ako Dobronićeva presuda postane pravomoćna, onda bi bankari mogli tužiti HNB. Naime, mogu postaviti pitanje što je radio njihov regulator, zašto im nije svih tih godina poručio kako rade nešto loše ili protuzakonito? Dakle, prema jednom scenariju cijenu priče o kreditima s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatom mogao bi platiti HNB, pa možda, posljedično, čak i porezni obveznici. Uz pitanje odgovornosti HNB-a, moglo bi se postaviti i pitanje odgovornosti revizorskih kuća.

Ukupno su građani u švicarskim francima na kraju prošle godine imali 25,4 milijarde kuna kredita. Od toga je 2,5 milijardi ili 9,98 posto kategorizirano kao loše. Iznos loših kredita u eurima dvostruko je viši.

Ohrabrenje za Linića

“Čak u slučaju pravomoćnosti takve presude, Zagrebačka banka ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje”, priopćili su jučer iz najveće domaće banke. Dojam je da su bankari bili spremni prihvatiti mogućnost sudske packe prema kojoj bi bili krivi za nejasne kriterije promjenjivih kamata, ali nisu očekivali indirektno rušenje principa valutne klauzule. Ostaje pitanje i kako će se ova presuda odraziti na izgled budućeg Zakona o potrošačkom kreditiranju. Zasad je dojam da će ministar Linić biti ohrabren na radikaliziranje odnosa prema bankama.

>>Glavne teze iz presude: 'Banke su prešućivale i zavaravale'

>>Ljubo Jurčić: Ovo je pljuska HNB-u koji je trebao štititi kunu

>>Tko je sudac Dobronić? - Odbio cenzurirati Latinicu

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.