Samo 2,7% hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava prima investicijske potpore i to moramo mijenjati kako bismo ojačali male i srednje poljoprivredne proizvođače, rekao je Marinko Beljo, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na 15. tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu na temu bolje učinkovitosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), bržeg i pravednijeg povlačenja novca iz EU fondova te povećanja produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i razvoja hrvatskog sela. U 15 godina rada APPRRR-a krajnjim je korisnicima ukupno isplaćeno 10 milijardi eura, u razdoblju od 2013. do 2025. ukupno 8,3 milijarde eura, dok se za potpore u poljoprivredi na godišnjoj razini isplaćuje oko 520 milijuna eura, čulo se na sjednici.
Beljo smatra da je po provedbi mjera i potpora Agencija jedna od učinkovitijih u EU. No glavni izazovi su, podsjetio je ravnatelj APPRRR-a Nikola Dolački, osiguranje pravednije isplate potpora, unapređenje sustava monitoringa, korištenje dostupnih tehnoloških rješenja i usklađenje vremena podnošenja zahtjeva za IAKS mjere kako bi se omogućila ranija prijava, pa time i ranija isplata potpora, unaprjeđenje upravljanja bazama i registrima... Beljo dodaje kako je potrebno i kadrovsko kapacitiranje savjetodavne službe. Ministarstvo priprema plan natječaja za 2025. i 2026., koji bi uskoro trebali biti dostupni korisnicima i Agenciji, pa će i to omogućiti bolje planiranje i rast poljoprivrednog sektora. Slijedi i sastanak s proizvođačima i prerađivačkima iz sektora proizvodnje goveđeg mesa, pa Beljo vjeruje kako na tržištu neće doći do manjka goveđeg mesa.
Iz Odbora za poljoprivredu u nekoliko su navrata upozoravali kako se na odluke i ugovore za provedbu projekata koje Agencija provodi u okviru Strateškog plana ZPP-a za razdoblje od 2023. – 2027. jako dugo čeka. I natječaji i isplata sredstava sporo se realiziraju, a problemi su i slaba komunikacija između Agencije i korisnika, nedostatna međuresorna suradnja, preduga čekanja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, previše administriranja... kao i kadrovska potkapacitiranost Agencije po pitanju stručnjaka. – Sve to uvelike utječe i na provedbu samih projekata, što bi u konačnici moglo utjecati i na ukupnu iskorištenost raspoloživih financijskih sredstava, posebno uzimajući u obzir da je ova godina posljednja u provedbi Programa ruralnog razvoja RH – rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu. Počesto se i već zahtjevna EU pravila dodatno nadograđuju novim nacionalnim zahtjevima što dodatno opterećuje poljoprivrednike i druge korisnike sredstava, ali i Agenciju, upozorila je Petir.
>>Znanstvenici predvidjeli: Hrvatski grad među prvima koji će biti potpoljeni zbog globalnog zatopljenja>>
