Odrasli su, zaposleni, ali ipak ne uspijevaju spojiti kraj s krajem – pa im na kraju mjeseca ponovno u pomoć priskaču roditelji. Kako piše njemački tabloid Bild, mnogi ljudi između 30 i 50 godina starosti u Njemačkoj više si ne mogu priuštiti bezbrižan život kakav su imali u djetinjstvu i mladosti, unatoč stabilnom i „dobrom“ poslu. Generacija koja je odrasla uz putovanja, hobije i financijsku sigurnost za isti životni standard danas i dalje ovisi o svojevrsnom „džeparcu“ mame i tate, piše Deutsche Welle. Prema tvrdnji Bilda, roditeljska financijska pomoć odrasloj djeci u Njemačkoj postaje sve raširenija pojava. „Primjećuje se jasan trend: roditelji sve češće financijski pomažu svoju djecu i u odrasloj dobi – i to ne samo u izvanrednim situacijama“, kaže za Bild sociolog i istraživač generacija, Klaus Hurelman.
„Život je postao neizvjesniji i podložniji krizama. Osim ekonomskih razloga, ulogu ima i pojačana roditeljska briga, koja može prerasti u pretjeranu podršku“, dodaje. U Njemačkoj gotovo polovica roditelja nastavlja financijski pomagati djecu i nakon završetka školovanja ili studija. Istraživanje instituta Civey, na koje se poziva Bild, pokazuje da 23 posto roditelja iz generacije „baby boomera“ mjesečno uplaćuje do 150 eura svojoj odrasloj djeci, dok pet posto njih daje čak više od 450 eura mjesečno. Desetljeća ekonomskog rasta donijela su toj generaciji blagostanje, koje sada – još za života – prenose na potomke. Zbog toga, navodi se u tekstu Bilda, neki roditelji posežu i u vlastitu mirovinu.
„Privatna podrška često daleko nadilazi jednokratnu početnu pomoć. Roditelji osiguravaju početni kapital za kupnju nekretnina, jamče za kredite, daju povoljne zajmove ili omogućuju djeci da besplatno žive u obiteljskoj kući“, kaže za Bild sociolog Philipp Lersch. Dizajnersku odjeću, estetske operacije ili osobnog trenera u elitnim teretanama – i to se u Njemačkoj nerijetko plaća novcem roditelja, navodi Bild. Kako ocjenjuje Bild, mnogi milenijalci u Njemačkoj danas na papiru zarađuju više nego što su njihovi roditelji zarađivali u istoj životnoj fazi, ali raspolažu manjom kupovnom moći.
„Danas je znatno teže samo od vlastitih prihodaizgraditi stabilan životni standard, primjerice kada je riječ o stanovanju ili stvaranju imovine. Istodobno postoji želja da se zadrži standard iz roditeljskog doma. To pokazuje da je mladima danas teže“, kaže Hurelman za Bild. Lersch dodaje da je u Njemačkoj kupnja nekretnine, vlastita četiri zida, za mnoge gotovo nemoguća misija bez pomoći roditelja. Dugoročno bi se taj trend mogao dodatno pojačati, jer vlasništvo nad nekretninama – a time često i niži troškovi stanovanja u starijoj dobi – omogućuje roditeljima da lakše pomažu sljedećoj generaciji.
Kako navodi Bild, generacija „baby boomera“ danas ne pomaže samo djeci, nego i unucima – plaćaju im sate baleta, automobile ili čak stanove, iako njihova djeca već imaju vlastite prihode. Ta velikodušnost, s jedne strane, sprječava pad životnog standarda, ali s druge može stvoriti dugoročnu ovisnost. „To mijenja naše shvaćanje odrasle dobi. Klasični model – ekonomska samostalnost i osnivanje obitelji – gubi svoju jasno definiranu granicu. Oba prijelaza se vremenski pomiču. Financijska neovisnost danas više nije jasan pokazatelj“, kaže Hurelman za Bild.
Prema Lerschu, time se zamagljuje i ideja o „vlastitim zarađenom“ životnom standardu. Obećanje da se isključivo radom može dosegnuti ista razina blagostanja kakvu su imali roditelji u Njemačkoj danas više ne vrijedi. Koliko će netko biti uspješan, sve češće ovisi o obitelji – njezinim mogućnostima i njezinoj podršci.
Otvori KEKS Pay
