Njemu su 53 godine, njoj su bile 44. Odnosi su im godinama bili narušeni, a onda je on u kolovozu 2025. odlučio stvar "uzeti u svoje ruke". Nakon što ju je godinama zlostavljao, na nju je nasrnuo nožem. Izbo ju je više puta, a onda je njezino tijelo raskomadao i zakopao po dvorištu i u septičkoj jami. Potom je nekih mjesec dana glumio "zabrinutog" supruga kojem je supruga nestala. Nestanak je čak i prijavio policiji, no prava istina se doznala kada je policija sljedeći tragove, raskomadano tijelo nesretne žene našla zakopane po dvorištu obiteljske kuće u Tenji. On je početkom ove godine pred Županijskim sudom u Osijeku, optužen za femicid, a gore opisani stravični slučaj je slučaj jedne od 18 lani ubijenih žena, s tim da su njih 12 ubili njima bliske osobe, najčešće supružnici i intimni partneri.
Godinu ranije također je ubijeno 18 žena, a Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom nedavno objavljenom godišnjem izvješću, navela je da je lani zabilježen jedna od najvećih skokova ubojstva žena od 2016. u kojima su počinitelji bili njihovi supružnici ili intimni partneri. Ona je upozorila, opet, da je femicid najgori oblik rodno uvjetovanog nasilja te da se stravične lanjske brojke ne mogu promatrati izolirano od društvenih trendova koji generiraju nasilničke obrasce u društvu. Inače lani je prema podacima MUP-a bilo ukupno 39 ubojstva, a od 18 ubijenih žena u 10 slučajeva ta su ubojstva okvalificirana kao femicid. Pomnija analiza počinjenih ubojstva pokazala je da su lani 12 žena ubili njihovi intimni partneri, jednu je ženu ubila njezina kći, dvije kćeri su ubile njihove majke, dvije žene su ubili njihovi sinovi, a jednu ženu je ubila osobu koju je angažirao njezin bivši intimni partner. Usporedbe radi, 2024. je bilo 37 ubojstva, ubijeno je 18 žena, a njih pet su ubili intimni partneri. Godinu ranije dogodila su se 23 ubojstva, ubijeno je devet žena, od čega su njih pet ubili njihovi intimni partneri.
Paradoks ove priče je da je Hrvatska femicid 2024., uvrstila u svoj Kazneni zakon, koji ga definira kao teško ubojstvo žene. No usprkos tome, nekih većih pomaka u zaštiti žena od rodnog uvjetovanog nasilja, sudeći po brojkama, kao i po nenadanoj saborskoj raspravi oko potrebe (ne)osnivanja povjerenstva za femicid baš i nema. Jer na žalost, velik broj političara, pogotovo onaj s desnog spektra, smatra da je "femicid ideološka floskula" te da se "žene ne ubijaju zato što su žene, već zato što je netko isprovociran". Ideja stranke Možemo! da se osnuje povjerenstvo za femicid, koje bi proučilo što u postojećim zakonima te postupanju policije, sudova i centara za socijalnu skrb ne funkcionira, te kako bi se stvari mogle prevenirati, nije naišao na plodno tlo. Vladajuća većina ih je praktički ismijala. U društvu u kojem je nasilje postalo poželjni obrazac ponašanja, takav stav ne čudi. Braneći svoje stavove, vladajući su se pozvali i na podatke Ministarstva pravosuđa prema kojima je od uvođenja femicida u Kazneni zakon do danas potvrđeno 11 optužnica za femicid te je doneseno pet presuda. Od tih pet presuda dvije još uvijek nisu pravomoćne, a od ovih koje su pravomoćne, dvije su osuđujuće, dok je u jednom slučaju počinitelj bio neubrojiv. Iako je prema Ministarstvu to dokaz da je problem prepoznat i da se na prevenciji i edukaciji onih koji se bave tom problematikom sustavno radi, pravna analiza optužnica i presuda za femicid koje je napravila Autonomna ženska kuća pokazuje da nakon uvođenja femicida u KZ presuda i optužnica ima više no da su izrečene kazne preblage te da se precjenjuju olakotne okolnosti, a podcjenjuje brutalnost i posljedice čina.
Analizu ubojstva žena je radio i MUP, a njihovi podaci obuhvaćaju period od 2016. do 2024. tijekom kojeg je ubijeno 130 žena. Usprkos stavu onih koji tvrde da je "femicid ideološka flokula" ta analiza je pokazala da se femicid često može prevenirati. Ispostavilo se da je 130 ubijenih žena od 2016. do 2024. uglavnom bilo ubijeno u zatvorenom prostoru, da su počinitelji u 94 posto slučajeva bili muškarci, a za počinjenje ubojstva najčešće su koristili hladno oružje poput noža ili vatreno oružje poput pištolja, kojeg su u većini slučajeva ilegalno posjedovali. U gotovo 40 posto počinjenih ubojstava počinitelj je žrtvi zadao prekomjeran broj udarac, uboda ili hitaca, a polovica počinitelja imala je povijest nasilničkog ponašanja, uglavnom neprijavljenog. Žrtva i partner uglavnom su bili u partnerskom ili u obiteljskom odnosu, a u samo šest posto slučajeva žrtva i počinitelj nisu se poznavali. Najčešći počinitelji ubojstva bili su partneri i sinovi, a najugroženije su žene starije od 65 godina. Prekid veze bio je jedan od pokazatelja rizika, a drugi pokazatelj rizika je nezaposlenost jer je 40 posto počinitelja bilo nezaposleno. Počinitelji su često suicidalni pa je 30 posto njih počinilo samoubojstvo, a 26 posto se pokušalo ubiti.
Dio priče o femicidu je i nasilje u obitelji, a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svom godišnjem izvješću navela da je prema podacima MUP-a, zbog tog djela prekršajno lani bilo prijavljeno 6139 osoba, te da su muškarci činili 76 posto prijavljenih počinitelja. Od te brojke osuđeno je 5200 osoba, i to uglavnom novčanom kaznom (2991). Uvjetno je osuđena 1571 osoba, a na zatvorske kazne osuđene su 442 osobe. Lani je pak zbog nasilja u obitelji kazneno prijavljeno 8907 osoba, što je za oko tri posto manje no 2024. U tim nedjelima je bilo 9084 žrtva, a 78 posto tih žrtva bile su - žene.
FOTO Plišanci, bicikli, mobiteli...Za stvari iz skladišta zagrebačke policije čekalo se u redovima
Otvori KEKS Pay
A koja je situacija kod pedera? Da li njij ubivaju njihovi intimni partneri?