Ne samo da međunarodna zajednica ne namjerava ukinuti funkciju svoga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, kao što to traži srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, nego bi ta pozicija uskoro mogla biti osnažena dolaskom novog visokog predstavnika koji će zamijeniti austrijskog diplomata slovenskih korijena Valentina Inzka koji je na toj dužnosti proveo čak 12 godina. Inzka bi trebao naslijediti konzervativni njemački političar Christian Schmidt iz CSU-a, a ta bi promjena trebala označiti početak snažnijeg angažmana međunarodne zajednice u sređivanju stanja u BiH, u čemu bi posebnu ulogu trebala imati Njemačka.
Potrebna “robusna politika”
Schmidt bi, kako je to rekao Inzko, trebao predvoditi “pojačane napore” da se uklone blokade koje već godinama priječe svaki napredak u BiH.
– Mislim da će sada doći do preokreta i većeg angažmana Njemačke i to će biti na dobrobit i BiH i Balkana – kazao je Inzko u intervjuu za FTV. Inzko je pritom ocijenio i da je definitivno potrebna “robusna politika” međunarodne zajednice u BiH.
Ova je ocjena zanimljiva s obzirom na to da je upravo Inzko simbol neuvjerljivosti i nemoći međunarodne zajednice u BiH u proteklom desetljeću. Inzko je “robusnu politiku” međunarodne zajednice u BiH najavio u kontekstu skorog dolaska Josepha Bidena u Bijelu kuću, naglasivši kako Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel imaju odlične odnose i da njih dvoje dijele slično viđenje stanja u BiH, što bi, po njegovim riječima, moglo biti dobitna kombinacija.
Zanimljivo je, međutim, da njemačka strana cijeli postupak imenovanja Schmidta želi provesti prije nego što Biden uspostavi kontrolu nad svojom administracijom, i to u suradnji s ruskom diplomacijom, bez čije je potpore to nemoguće provesti s obzirom na to da visokog predstavnika predlaže Upravni odbor Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma (PIC), a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a, pri čemu valja spomenuti da je ruska diplomacija još lani zatražila zatvaranje ureda visokog predstavnika u BiH. Schmidt, koji je bio ministar poljoprivrede u vladi kancelarke Merkel, zauzimao se za poboljšanje odnosa Njemačke i Rusije, a te dvije zemlje ovih su se dana našle na istoj strani u sukobu sa SAD-om zbog rusko-njemačkog projekta plinovoda Sjeverni tok 2. Njemačkoj i Rusiji prijete oštre američke sankcije zbog tog projekta, iza kojih stoji ne samo odlazeća administracija Donalda Trumpa, nego i buduća Bidenova administracija, što je možda pospješilo njemačko-rusko zbližavanje u pogledu BiH.
Zato će biti zanimljivo kako će na njemačko-rusko suglasje oko Inzkovog nasljednika reagirati Bidenova administracija, koja najavljuje najprije obnovu transatlantskih odnosa s Europom, a onda i snažniji zajednički nastup na Balkanu kako bi se ubrzali euroatlantski integracijski procesi, a time i ograničio utjecaj trećih zemalja, ponajprije Rusije, a potom i Kine i Turske, koje su u proteklom razdoblju najviše iskoristile američko povlačenje s ovih prostora i slabost europske politike na Balkanu.
Nova američka politika zauzimat će se za jedinstvenu i cjelovitu BiH, jačanje središnje vlasti i institucija države, kao i jačanje građanske opcije, što podrazumijeva i ograničavanje ovlasti entiteta, što je pak u opreci s ruskim pristupom koji se protivi snažnijem angažmanu Zapada u BiH inzistirajući na očuvanju Daytona i cementiranju sadašnjeg stanja opće blokade zemlje.
Zalagao se za Hrvatsku
Dolazak njemačkog diplomata u BiH posljednji je pokušaj kancelarke Merkel da promijeni stanje u BiH, s obzirom na to da potkraj sljedeće godine napušta kancelarsku dužnost, ako se u međuvremenu ne predomisli i ne zatraži peti kancelarski mandat. BiH je nedvojbeno jedan od njezinih najvećih diplomatskih poraza.
Kancelarka Merkel posljednjih desetak godina imala je više diplomatskih inicijativa kojima je pokušala preokrenuti situaciju u BiH i na Balkanu, ali u tome nije bila osobito uspješna. Iako je premijer Andrej Plenković ove godine Schmidtu u Berlinu uručio odličje Red Ante Starčevića za zalaganje za međunarodno priznanje Hrvatske i jačanje odnosa Hrvatske i Njemačke, Schmidtov dolazak u BiH nemoguće je protumačiti kao hrvatski diplomatski uspjeh. Trenutačno ništa ne upućuje na zaključak da će ovo imenovanje ubrzati promjenu izbornog zakonodavstva, što je ključni problem sadašnje BiH u očima Zagreba i hrvatskog političkog vodstva u Mostaru, gdje je jučer nakon dvodnevne stanke počelo brojenje glasova pristiglih poštom, pa bi uskoro trebali biti objavljeni rezultati nedavnih izbora u Mostaru, prvih nakon 12 godina.
Eh, baš imamo "sreće"... Do nedavno se EU politika temeljila na uklanjanju najslabijeg entiteta u državi, jer je lakše postići dogovor između dvojice nego trojice. Malo se to promijenilo u zadnje vrijeme, ali ne zahvaljujući EU, već prvenstveno zahvaljujući SAD-u... Sada se tu dogovaraju Njemačka i Rusija, ne vidim kako bi to moglo biti dobro za BiH ili za Hrvatsku i njene interese u Bih... Kako to izgleda kada se dogovaraju Rusija i Njemačka, možemo vidjeti kroz povijest na primjeru Poljske. Nema zemlje koja je više stradala radi toga. Ne vidim zašto bi tu bilo nešto drugačije...