Kritičko razmišljanje – jedan od fokusa kurikula za umjetnu inteligenciju kojeg je razvio CARNET – preduvjet je kvalitetnog i sigurnog korištenja AI-a, smatra Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju. Ovaj vodeći stručnjak u području digitalne transformacije i umjetne inteligencije u obrazovanju, između ostalog, pokrenuo je i razvio pilot-projekt e-Škole, inicijativu vrijednu 39 milijuna eura, koja je postavila temelje digitalne transformacije hrvatskih škola. Na temelju tog uspjeha, u CARNET-u je osmišljen nacionalni program e-Škole za jačanje digitalnih vještina među učiteljima i školama, vrijedan 180 milijuna eura.
“Istraživanja pokazuju da je znanje o umjetnoj inteligenciji uglavnom osnovno – učenici je često opisuju kao „super kompjutor“ ili „robot“, a samo manji dio zna da funkcionira na temelju algoritama i učenja na primjerima. Naprednije razumijevanje najviše pokazuju oni uključeni u projekte iz STEM područja. Učenici su svjesni i toga da umjetna inteligencija nije nepogrešiva: navode da odgovori mogu biti netočni ili izmišljeni, posebno kada pitanja nisu jasno postavljena. Učenici osnovnih škola svjesni su da je njihova razina znanja niža od učenika srednjih škola. Ovo su sve pozitivni rezultati, jer ukazuju na pristojnu razinu samokritičnosti kod hrvatskih učenika”, smatra Juraj Bilić, napominjući kako i sve veći broj nastavnika želi učiti o umjetnoj inteligenciji, pa su neki već uključeni u CARNET-ov projekt BrAIn, koji se fokusira na razvoj kritičkog mišljenja, pismenosti u području umjetne inteligencije i digitalnih kompetencija. Većina nastavnika dobro se snalazi s osnovnim digitalnim alatima, a sve je više onih koji samostalno ili uz podršku kolega razvijaju i naprednije vještine.
Kad krenuti s edukacijom?
Ovaj stručnjak smatra da, kao društvo, ne trebamo nametati korištenje umjetne inteligencije, ali bismo svakako trebali poticati njezino bolje razumijevanje i odgovornu primjenu. Nema, kaže, jednoznačnog odgovora kad bi trebalo početi s edukacijama djece o alatima umjetne inteligencije, čak ni na međunarodnoj razini.
“Kada smo u CARNET-u i resornom ministarstvu odlučili uvesti kurikul za umjetnu inteligenciju od petog razreda osnovne škole neki stručnjaci su nas upozoravali da je prerano. Istovremeno, neki sada tvrde da o umjetnoj inteligenciji treba učiti već od prvog razreda osnovne škole. Ono što je ključno jest priznati realnost – u trenutku kada djetetu omogućimo pristup mobitelu i društvenim mrežama – izravno smo ga izložili umjetnoj inteligenciji. Ako kao društvo i roditelji postignemo konsenzus da djeca ne trebaju biti izložena mobitelu i društvenim mrežama prije petog razreda osnovne škole, ne postoji ni razlog da ih institucionalno izlažemo generativnoj umjetnoj inteligenciji prije toga No, to nipošto ne znači podržavanje zabrana – svaki pojedinac je različit, a i ne moraju se sve edukacije provoditi kroz formalno obrazovanje”, kaže Juraj Bilić koji podržava sve programe koji potiču razvoj vještina umjetne inteligencije i pismenosti među građanstvom.
Jedan od takvih programa je i HT-ov nacionalni program besplatnih AI edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kojeg su pokrenuli kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti umjetnu inteligenciju. Program „AI ti to možeš“ sastoji se od 12 kratkih infirmormativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa, dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom.
“Umjetna inteligencija danas mijenja način na koji radimo, učimo i živimo te nam otvara vrata novih prilika – zato naša odgovornost, kao tehnološkog lidera, nije samo ulaganje u inovacije, već u društvo u kojem su alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji dostupni svima. Kroz suradnju s Perplexity AI i razvoj Magenta AI asistenta omogućujemo građanima Hrvatske jednostavan i besplatan pristup alatima koji olakšavaju svakodnevicu, podižu produktivnost, potiču znatiželju i pozivaju na zabavu. Nastavit ćemo koristiti snagu umjetne inteligencije za stvaranje boljeg, digitalno osviještenog društva – jer AI nije budućnost, već sadašnjost koju moramo svi iskoristiti”, kaže Krešimir Madunović, član Uprave i glavni operativni direktor za privatne korisnike.
Dublje razumijevanje i kritički pristup
Učiti uz umjetnu inteligenciju prema mišljenju Juraja Bilića znači koristiti je na način da potakne zainteresiranost i dublje razumijevanje te, posebice važno, da omogući već spomenuti kritički pristup sadržaju koji generira. Stoga smo, smatra Juraj Bilić, učenike dužni osvijestiti o rizicima: od pretjeranog pouzdavanja u generirani sadržaj, prema razvoju ovisničkih obrazaca, do narativa i svjetonazora koji su imanentni velikim jezičnim modelima.
“Postoje istraživanja koja pokazuju da su jezični modeli ideološka preslika kreatora modela, odnosno da mogu odražavati stavove, vrijednosti i predrasude ljudi koji su ih trenirali ili razvili. Stoga je kritičko razmišljanje, kao jedan od fokusa CARNET-ova kurikula za umjetnu inteligenciju, preduvjet kvalitetnog i sigurnog korištenja”, naglašava ovaj stručnjak, a na pitanje kako vidi škole budućnosti, odgovara:
“Škola budućnosti mora i dalje ostati mjesto stjecanja temeljnih znanja. Pogrešno je misliti da će nam uz umjetnu inteligenciju manje trebati matematika, jezik, povijest ili temeljna pismenost. Ta znanja ostaju glavni preduvjeti za bilo kakvu smislenu nadogradnju; bez njih učenik ne može kvalitetno procijeniti sadržaj koji mu umjetna inteligencija nudi. Živimo u svijetu u kojem generiranje sadržaja od strane umjetne inteligencije postaje sveprisutno. Stoga će sposobnost prepoznavanja narativa, provjera izvora i razvijanje sposobnosti vlastitog, neovisnog razmišljanja biti apsolutno presudna vještina za svakog pojedinca. Drugim riječima, ne treba nam još jedna reforma obrazovanja, nego dodatni naglasak na kritičkom razmišljanju, a preduvjet svega toga je kontinuirano usavršavanje naših nastavnika na čemu, uz stalnu podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, intenzivno radimo”.
Prednosti u obrazovanju
Mogućnost dubinske personalizacije učenja po mišljenju Juraja Bilića najveća je prednost umjetne inteligencije u obrazovanju.
“Prednosti su potencijalno goleme, ali samo ako ih koristimo s jasnim ciljem. Umjetna inteligencija može funkcionirati kao stalno prisutni osobni instruktor za svakog učenika, prilagođavajući se njegovom tempu i raspoloživosti, objašnjavajući koncepte na različite načine i pomažući mu da savlada točno one dijelove gradiva s kojima ima najviše poteškoća. Zapravo, potencijalno omogućuje svakom učeniku vlastitog, privatnog Aristotela. Veliku prednost vidim i u podršci nastavnicima. Umjetna inteligencija može preuzeti velik dio administrativnog tereta – od pripreme materijala, preko diferencijacije zadataka, do praćenja učinaka nastave, no bez prava da vrednuje i profilira učenike. To oslobađa nastavnicima ono najdragocjenije, a to je vrijeme za temeljnu nastavničku ulogu”, kaže pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju.
Na pitanje što bi poručio onima koji zaziru od AI alata, odgovara:
“Moje je duboko uvjerenje da u demokratskom društvu nemamo pravo nikome nametati korištenje umjetne inteligencije. S druge strane, obrazovni sustav će, kroz cjeloživotno učenje, onima koji to žele omogućiti usavršavanje i dublje razumijevanje generativne umjetne inteligencije. CARNET priprema i edukacije za roditelje učenika koje će se provesti tijekom ove školske godine”.
Da su građani otvoreni prema AI-u, ali i da im treba edukacija, pokazalo je i HT-ovo nacionalno istraživanje o stavovima i navikama korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji u kojem su sudjelovali hrvatski građani u dobi od 16 do 65 godina. Njih čak 45 % pokazalo je otvorenost i pozitivan stav prema AI-u, no samo ih 12 % te alate koristi svakodnevno. Najveći udio ispitanika (34 %) koristi AI alate nekoliko puta mjesečno. Zanimljivo je kako 76 % smatra da bi edukaciju o umjetnoj inteligenciji trebalo uvesti i u osnovne škole. CARNET je prepoznao ovu potrebu u sustavu te je kurikul za OŠ uveden 2024./25. HT-ovo istraživanje o AI-u iskristaliziralo je i četiri tipa korisnika umjetne inteligencije: oprezne promatrače, snalažljive praktičare, AI avanturiste i AI entuzijaste. Svatko tko želi saznati kojem tipu pripada, može ispuniti kratki kviz dostupan u sklopu program „AI ti to možeš“.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
Otvori KEKS Pay
