Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

PDV nikako nije instrument za jačanje konkurentnosti

Porezna je politika važna, ali trebalo bi se fokusirati i na druge javne politike govori li se o konkurentnosti, istaknuo je Hrvoje Šimović.
22. rujna 2020. u 20:00 8 komentara 525 prikaza
Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Predavanje o poreznim politikama u sklopu jučerašnje Večernjakove konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u Koprivnici održao je i prof. dr. sc. Hrvoje Šimović. Ovaj redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavanje je počeo teorijskim konceptima o porezima, ekonomskom rastu i konkurentnosti, a potom je nastavio predavanje zaključcima o ukupnom poreznom opterećenju i poreznoj strukturi, nakon čega je uslijedio osvrt na glavne porezne oblike. Na kraju se Šimović, koji je na fakultetu zaposlen od 2003., u zaključku osvrnuo na aktualna pitanja i moguće promjene u hrvatskoj poreznoj politici.

Austrija AUSTRIJA Porezne olakšice: Stopa PDV-a za ugostitelje, kulturnjake i izdavače novina snižena na 5 posto

Lošiji jedino Bugari

– U kratkom roku država će u sklopu menadžmenta utjecati na gospodarski rast, ali porezna politika nema tu moć, porezi su značajniji u dugoročnom roku kada gledamo mogu li oni utjecati na konkurentnost i mijenjati procese u gospodarstvu – istaknuo je Šimović te na konkretnom primjeru objasnio kako će mladi, kada je riječ o ovogodišnjim promjenama vezanima za porez na dohodak, tek iduće godine osjetiti olakšanje.

– Tek će tada to utjecati na demografsku sliku, onda će se vidjeti hoće li mladi odlučiti ostati u Hrvatskoj ili otići, kakvi su konkretni efekti tih promjena… – objašnjava Šimović te ističe da, kada je o poreznoj politici riječ, gospodarstvenici gledaju koliko ih porezi koštaju, koliko to mijenja njihovu potražnju za radom, platežnu moć tog rada, investicije...

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"
1 / 21
Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"

– Porezi tu mogu itekako djelovati. No s druge strane postoji pitanje pravednosti, što u našem društvu često zaboravljamo, a pogotovo u redistribuciji dohotka i ekonomske nejednakosti. Manja je nejednakost što je većiekonomski rast i obrnuto – rekao je te poručio da je važna porezna struktura, a ne visina poreznog opterećenja.

– Hrvatska ima relativno visoko porezno opterećenje s obzirom na gospodarsku razvijenost. U okviru EU od nas su lošiji jedino Bugari, a porezno opterećenje s godinama nam raste – kaže te dodaje da je, ako se u Hrvatskoj promatra porezno opterećenje, ono visoko pogotovo ako se uspoređuje sa sebi sličnim zemljama, poput Mađarske, Češke, Slovačke ili Slovenije. Dodaje i da je dugoročno veći problem u poreznoj strukturi, u kojoj s udjelom većim od 50 posto dominiraju potrošni porezi, odnosno PDV.

Zdravko Marić BEZ NOVCA U travnju naplata doprinosa pala 20, a PDV-a 43 posto

– To je dobro kada ekonomija raste, ali kada BDP pada, tada nam pada i taj udio poreza u BDP-u. Kad je riječ o PDV-u, on nam čuva stabilnost proračuna i nisam sklon tome da se previše zadire kroz niže stope u otkidanje tog dijela kolača. Problem je što imamo premali udio direktnih poreza, kao što su porez na dobit i porez na dohodak, pri čemu je njihov udio u poreznim prihodima trenutačno ispod prosjeka EU. Kad je riječ o stabilnosti poreznih prihoda u uvjetima naglih promjena ciklusa, tu gubimo bitku – poručuje Šimović te objašnjava da to ne znači nužno povećavanje tih poreza, nego bi s rastom ekonomije, u sklopu rasta investicija i plaća, rasla i porezna baza. Dodaje i da su kod nas socijalni doprinosi glavni segment poreznog opterećenja rada, a ističe i da država upravo porezima i subvencijama može utjecati na poticanje izvoza, konkurentnosti i investicija.

– Hrvatska ima dosta instrumenata kojima može poticati rast i razvoj, a jedan od njih je Zakon o poticanju ulaganja. Također, treba istaknuti da je područje u kojem se može dosta napraviti poticanje istraživanja razvoja. Isto tako, postoji nešto što smo prije imali, a to je pitanje zaštitne kamate ili investicijske olakšice na vlastiti kapital – kaže prof. Šimović te dodaje da PDV nikako nije instrument za jačanje konkurentnosti, nego je učinak primarno u povećanju marže trgovaca.

– Porezna politika je bitna, ali nije najvažnija. Ima puno javnih politika koje bi trebale biti više u fokusu kada je riječ o konkurentnosti. Recimo, 150. smo u svijetu po brzini ispostavljanja građevinskih dozvola. Ja kažem, hajdemo ubrzati taj administrativni proces.Također, sudski procesi predugo traju – ističe profesor te dodaje da mi imamo veliku socijalnu državu, no s razinom rashoda koja je dosta neproduktivna pa zato, ako idemo u snižavanje poreznog opterećenja, moramo raditi balans na rashodovnoj strani proračuna.

Frizeri iz Slavonskog Broda Frizeri pisali ministru Mariću: Smanjenjem PDV-a na 13 posto korist će imati i država i naša struka

Puno sličnosti s Europom

Ovaj profesor, koji je bio član stručne skupine ministra Marića za poreznu reformu, u najavi konferencije komentirao nam je i kako je Vlada reagirala tijekom pandemije.

– Tijekom početka pandemije Vlada je reagirala relativno brzo i s relativno velikim paketom pomoći. Prije svega tu mislim na mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta. Ta je potpora fiskalno daleko najizdašnija. Naravno, bilo je tu i poreznih mjera u pogledu primarno odgode plaćanja gotovo svih poreza i tu je riječ o očekivanim mjerama budući da je gospodarstvo “de facto” stalo – kaže Šimović te daje usporedbu kako su druge zemlje reagirale. Pritom ističe da se može pronaći puno sličnosti među zemljama EU.

– Bez obzira na mjere, recesija nam je neizbježna. Danas govorimo o novim promjenama u poreznom sustavu, odnosno poreznim rasterećenjima koja bi trebala biti dodatni impuls ekonomskom oporavku. Pritom se tu najviše ističe snižavanje stopa poreza na dohodak. Ipak, treba još jednom naglasiti da je porezni sustav limitiran u pogledu poticanja ekonomskog rasta i konkurentnosti. U globalnim izvješćima konkurentnosti poput Doing Business Svjetske banke ili Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska ne zaostaje po pitanju poreznog opterećenja – kaže te dodaje da se tu kao najveći problemi ističu problemi administracije i birokracije, pravna (ne)sigurnost te neporezna davanja koja u Hrvatskoj više opterećuju poduzetnički sektor nego sami porezi.

Ilustracija Udruga poreznih obveznika Promjena u naplati PDV-a pozitivna je za gospodarstvo, ali privremena

– Svako porezno rasterećenje treba pozdraviti, ali veći problem javnih financija i dalje ostaje na rashodnoj strani proračuna za koju je odgovorna cijela Vlada. Primjerice, reforme mirovinskog sustava ili zdravstva imat će više utjecaja na dugoročno fiskalno stanje nego promjene u poreznom sustavu – zaključuje Šimović uz napomenu da su za ekonomski rast važnije reforme u pravosuđu, povećanju učinkovitosti administracije te jačanju i izgradnji infrastrukture.

– Vrijeme je da promijenimo fokus djelovanja države u tom smjeru – njegov je stav.

Zagreb: Ministar Banožić primio u posjet ministricu Oružanih snaga Francuske
NABAVKA AVIONA
Hrvatska na slatkim mukama: Francuski Rafale u laganoj prednosti pred američkim F-16?
Zaklada Novo Sutra
Altruizam, a ne egoizam
Projekt koji će pogurati čitavu generaciju mladih
  • stefj:

    E da, još malo o državi. Savjetnici ministara i premijera su iz javnog sektora i primaju plaću iz proračuna. Mislim da je to dovoljno... Što se tiče rasterećenja, da nešto sitno su pali porezi, ali su porasla parafiskalna davanja, povećala ... prikaži još! se administracija i birokracija... U prošlom mandatu ministar gospodarstva se uglavnom bavio osiguravanjem prihoda paradržavnim tvrtkama, poput FINA-e, APIS-a i sličnih. Te tvrtke bujaju i nameću svoja rješenja koje država proglašava obavezom... A smanjenje administracije, birokracije i parafiskalnih nameta svaka vlada ima u programu, no još niti jedna u tom pogledu nije napravila ništa. Slušali smo cijeli prošli mandat kako, eto, samo što se parafiskalna davanja nisu smanjila, neka i ukinula, a od svega toga samo smo dobili nova... Ne treba biti posebno pametan pa vidjeti što je osnovni problem Hrvatske, a to je javni sektor i paradržava. To nam ko papagaji ponavljaju svi, i Svjetska banka i EK i to se vidi na raznim ljestvicama. I to već desetljećina, no, svake godine je sve gore... Pa javna služba je na samom svjetskom dnu. I to ništa ne smeta svaku vladu, da opet s tim sindikatima državnih i javnih službi dogovara gospodarski smjer. Isti onaj koji nas je i doveo do samog dna EU-a, bez teoretske šanse da se od tu maknemo...

  • marijaqwer:

    Jedino smanjenje PDV-a se može nazvati poreznim rasterećenjem. Sve ostalo je presipanje iz praznog u šuplje.

  • Avatar Asterix
    Asterix:

    Čini mi se da profesori i doktori ekonomije ne nude ništa bolja rješenja od ozbiljnijih komentatora na ovom i drugim portalima, pače i lošija obzirom da su više ili manje ovisni o državi. Ako se koji istakne oštrinom brzo nestane ... prikaži još!e iz glavnih medija.