Josip Škorić, dugogodišnji bivši čelnik Hrvatskih cesta (HC) gotovo cijeli radni vijek proveo je na spoju građevinarstva, politike i državne infrastrukture. Rođen je u Osijeku, diplomirao je na tamošnjem Građevinskom fakultetu, a profesionalnu karijeru započeo je početkom 1990-ih u građevinskom sektoru. U Gradnji Osijek radio je kao voditelj građenja, a potom i u INA Konzaltingu kao voditelj osječkog predstavništva.
Od 1995. ulazi u javni sektor gdje ostaje do kraja karijere. Najprije je obnašao funkcije u Osječko-baranjskoj županiji, kao stručni savjetnik, pročelnik Ureda za obnovu i razvoj te pročelnik Agencije za razvoj. Političke promjene 2002. "izbacuju" ga iz županijskog sustava, nakon čega prelazi u gradski, tada pod vodstvom liberala Zlatka Kramarića, gdje preuzima poziciju voditelja građevinske operative u Unikomu.
No, već 2005., nakon dolaska HSP-a na vlast u Osijeku, Škorić prelazi u HC. Ondje gradi najdužu fazu svoje karijere. Najprije vodi osječku ispostavu, 2008. postaje član Uprave, a prvi put preuzima funkciju predsjednika Uprave 2011. godine. Iako je kratko smijenjen dolaskom Kukuriku koalicije na vlast, ostaje unutar tvrtke i preuzima sektor za održavanje i promet. Na čelo HC-a ponovno se vraća 2017., gdje ostaje do iznenadne ostavke u kolovozu 2023.
Službeno, ostavku je podnio iz osobnih razloga, uz poruku zaposlenicima da je riječ o teškoj, ali nužnoj odluci za njega i obitelj. Već tada su se u javnosti počele pojavljivati informacije o istragama USKOK-a koje su uključivale i njegovu ulogu u sumnjivim poslovima unutar HC-a. Istražitelji su ga, između ostalog, dovodili u vezu s namještanjem ugovora vrijednih 10 milijuna eura, a i njegova imovinska kartica tada je pobudila interes javnosti. Sa suprugom je posjedovao pet stanova i kuću u Osijeku, voćnjak u Zmajevcu te automobil marke Smart. Ukupna štednja iznosila je oko 128.000 eura, a paralelno su vraćali kredite vrijedne 144.000 eura. Dio imovine, kako su navodili, bio je naslijeđen. Nakon ostavke, Škorić nije napustio Hrvatske ceste, ostao je zaposlen kao savjetnik, a uvid u njegova primanja više nisu bila dostupna jer pozicija savjetnika ne podliježe obvezi javne objave imovinske kartice.
Kada je lani uhićen, Škorić je bio u istražnom zatvoru mjesec dana, a s njim je tada bio uhićen i njegov rođak Zoran Škorić, koji je bio na čelu Osijek Koteksa. Dvojica Škorića Remetincu su tada provela oko mjesec dana, a otprilike toliko u istražnom je zatvoru tada bila i njihova suosumnjičenica Sanda Bajtl. USKOK u tom slučaju sumnjiči Zorana Škorića da je svom rođaku Josipu Škoriću davao mito kako bi Osijek Koteks dobio poslove s Hrvatskim cestama. Događalo se to od veljače 2023. do veljače 2024., kada su se, kako se sumnja, Zoran Škorić i Sanda Bajtl dogovorili da će Josipu Škoriću dati novčanu nagradu. On je, kako se sumnja, zauzvrat trebao dodijeliti poslove Osijek Koteksu koji je za podizvođača radova planirao uzeti tvrtku Sande Bajtl.
Riječ je o izradi bukobrana prilikom rekonstrukcije ceste između Baćin Dola i Rešetara i taj je posao trebao ići preko javne nabave, a vrijednost mu je procijenjena na nešto malo više od šest milijuna eura. Kada je javna nabava raspisana, u veljači 2023. Hrvatske ceste dobile su dvije ponude. Prema neslužbenim informacijama, osim Osijek Koteksa, ponudu je poslao i Strabag, a obje su ponude bile nešto više od osam milijuna eura. No, ona Osijek Koteksa ipak je bila nešto niža. Nakon toga su, prema neslužbenim informacijama, Hrvatske ceste osigurale povećanje vrijednosti javne nabave, a to povećanje cijena se, prema neslužbenim informacijama, do centa poklopilo s ponudom koju je poslao Osijek Koteks koji je i dobio posao, dok je tvrtka Sande Bajtl od Osijek Koteksa, kao podizvođač radova, dobila posao na postavljanju bukobrana u vrijednosti 700.000 eura.
Odluku da se poveća vrijednost javne nabave, ali i da se posao dodijeli Osijek Koteksu, kako se sumnja, potpisao je Josip Škorić. Škorići su slično, kako se sumnja, napravili i u srpnju 2023. Ovaj put bila je riječ o izgradnji bukobrana na osječkoj obilaznici i tada su Hrvatske ceste u postupku javne nabave tražile izvođače za posao čija je vrijednost bila oko dva milijuna eura. I taj put su stigle dvije ponude, izabrana je ona Osijek Koteksa koji je kao podizvođača radova vrijednih 1,5 milijuna eura uzeo tvrtku Sande Bajtl.
Savjetnik ;-)