Svake godine milijuni ptica u Europi uginu zbog sudara i strujnih udara na elektroenergetskim vodovima, posebno na neosiguranim ili nereguliranim dalekovodima. U dodiru s električnim vodovima često dolazi do smrtnih ishoda. Povrh svega, ptice mogu nastradati ako dođu u kontakt s vodičima ili električnim lukom. Tako se iza slike bijele rode na električnom stupu (Ciconia ciconia), simbola proljeća, povratka kući, seoskog mira i jednog od najprepoznatljivijih prizora u ruralnoj Hrvatskoj, krije ozbiljan tehnički i ekološki izazov. Gnijezda često dosežu ogromne dimenzije i težinu (čak preko 1.000 kilograma), što može dovesti do kvarova na mreži, pa čak i požara. Štoviše, same rode mogu stradati zbog dodira s vodičima ili električnog luka.
S druge strane, ta ista infrastruktura, ako se koristi i održava promišljeno i uz stručnu podršku, može postati sigurno utočište pa čak i potpora biološkoj raznolikosti. Upravo je to slučaj u Hrvatskoj, gdje se u zadnjih dvadesetak godina razvila jedinstvena praksa suradnje između energetike i zaštite prirode. Ovu gotovo nevidljivu priču ispisuje Hrvatska elektroprivreda (HEP), kompanija koja svakodnevno napaja domove, škole, tvornice i bolnice električnom energijom, ali istodobno ulaže velike napore kako bi ta energija dolazila u skladu s prirodom, a ne na njezin račun.
HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) taj je izazov počeo sustavno rješavati još 1995. , kad su postavljena prva umjetna postolja za gnijezda na niskonaponskoj mreži u Varaždinskoj županiji. Već 2004. HEP je s tadašnjim Ministarstvom kulture potpisao sporazum o suradnji , čime je započelo organizirano, kontinuirano i jednoobrazno upravljanje aktivnostima na zaštiti bijele rode . Sporazum je obnovljen 2016., a do danas HEP-ovi radnici redovito izrađuju i montiraju metalne platforme na električne stupove i time sprječavaju da gnijezda uzrokuju kratke spojeve ili da ptice stradaju od električnog udara. Gnijezda se ponekad moraju premještati, što nije nimalo jednostavan zadatak s obzirom na to da ih rode godinama dograđuju. Pritom, sve se to mora obaviti zimi, dok su rode na jugu, i mora biti precizno te spremno prije njihova povratka, jer mnoge ptice ostaju vjerne istom mjestu gniježđenja. Do danas je osigurano više od 1.000 gnijezda, a HEP ODS brine za gotovo tri četvrtine svih rodinih gnijezda u Hrvatskoj.
Uz postavljanje nosača, HEP-ODS također omogućuje i provedbu prstenovanja ptica u suradnji s Hrvatskim zavodom za ornitologiju. Kroz tu praksu se prati brojnost i zdravlje populacije, migracijski putevi i promjene u ponašanju. Oprema potrebna za taj posao, kao što su radna vozila i podizne platforme, redovito se ustupa stručnjacima koji prstenovanje obavljaju.
Borba protiv smrtonosnih sudara
Bijela roda nije jedina vrsta kojoj električna infrastruktura može predstavljati prijetnju ili utočište. Na srednjenaponskoj mreži dolazi do stradavanja strogo zaštićenih ptica zbog elektrokucije, a riječ je o vrstama koje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih ptica u Hrvatskoj, poput surih orlova, ušara, zmijara, sokolova, ždralova, lunja i bjeloglavih supova.
Na otoku Cresu, poznatom po koloniji bjeloglavih supova, HEP je proveo opsežne zahvate na stupovima srednjenaponske mreže, postavljajući zaštitne komponente koje onemogućuju kontakt ptica s opasnim elementima mreže. Slično se čini i u Lonjskom polju, gdje se tradicionalno gnijezdi veliki broj bijelih roda, kao i u Baranji, u sklopu međunarodnog projekta LIFE Danube Free Sky. U tom je projektu po prvi put u Hrvatskoj uvedeno postavljanje tzv. divertera - plastičnih naprava u jarkim bojama koje se pričvršćuju na žice nadzemnih vodova. Njihova je funkcija jednostavna: vizualno upozoriti ptice na prepreku, kako bi zaobišle žice i sigurno nastavile svoj let. Nevjerojatno je da ponekad samo jedan gram plastike može spasiti život ptičjih vrsta težine do 4 kilograma.
Rijeka s umjetnim otokom za ptice
Jedno od najbogatijih područja biološke raznolikosti u Hrvatskoj nalazi se uz rijeku Dravu, gdje HEP upravlja hidroelektranama Varaždin, Čakovec i Dubrava. Sve tri hidroelektrane nalaze se unutar Regionalnog parka Mura–Drava, prepoznatog kao međunarodno važno stanište ptica i dio mreže Natura 2000. HEP u tom području ne samo da poštuje propise, nego aktivno provodi brojne konkretne mjere, poput izgradnje umjetnog otoka za gniježđenje ptica, uz pomoć stručnjaka iz Udruge BIOM i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode. Uz akumulacije su postavljene i promatračnice za ptice, čime se područje dodatno valorizira i edukacijski.
Savica: Urbani rezervat uz termoelektranu
U Zagrebu pak, naizgled nespojiv spoj termoelektrane i ptičjeg rezervata, savršeno funkcionira. Jezero Savica, ornitološki rezervat od 1991., nalazi se odmah uz TE-TO Zagreb i predstavlja posljednje prirodno močvarno područje u glavnom gradu. Jezero se sastoji od 12 međusobno povezanih vodenih površina, a dom je za 180 vrsta ptica, od kojih je čak 18 strogo zaštićeno. Nakon što je 1965. izgradnjom nasipa Savica izgubila prirodni dotok vode, upravo TE-TO Zagreb osigurava njezino preživljavanje, opskrbljujući ju s više od 2.000 kubika rashladne vode na sat, precrpljene iz Save. Savica je ujedno postala i edukacijski prostor na kojem se, u suradnji s Hrvatskim ornitološkim društvom i lokalnim školama, organiziraju prstenovanja ptica, promatranja i radionice za djecu i mlade.
Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.
Otvori KEKS Pay
