Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 30
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Tri scenarija

Padne li ugovor, to bi značilo novo utvrđivanje cijele granice s BiH

karta (1)
Foto: VL
1/4
Autor
Ivanka Toma
05.09.2012.
u 23:00

Ako je riječ o potvrđivanju granice, dovoljna je većina zastupnika, a ako se mijenja granica treba dvotrećinska većina

Već sada se može vrlo precizno predvidjeti kako će se rasporediti glasovi saborskih zastupnika pri davanju ili uskrati podrške Zakonu o ratifikaciji sporazuma Tuđman – Izetbegović koji definira granicu Hrvatske i BiH. Podržat će ga zastupnici vladajuće Kukuriku koalicije, dok će svi ostali biti protiv. Stranke kao što su HDZ i HDSSB bit će protiv sporazuma već zato što politički imidž grade na tvrdoj nacionalnoj politici koja se verbalno realizira na teritorijalnim principima, dok će dobar dio ostalih zastupnika uskratiti podršku sporazumu zato što nakon svih javnih polemika ne mogu procijeniti je li on za Hrvatsku dobar ili loš.

Otvaranje novih pitanja

Stoga, ako ratifikacija sporazuma Tuđman – Izetbegović znači potvrđivanje granične crte kakva funkcionira u svakodnevnom životu, kako to tvrdi potpredsjednik Vlade Neven Mimica, onda će on proći jer je za to dovoljna većina svih zastupnika, a nju Kukuriku koalicija ima.

Kada bi se prihvatio stav da se tim sporazumom mijenja granica Republike Hrvatske, onda bi bila potrebna dvotrećinska većina zastupnika. Ako bi pokušaj ratifikacije sporazuma kojim slučajem “pao” u Saboru, to bi za posljedicu imalo, objašnjava profesorica međunarodnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić Grotić, ponovno utvrđivanje granice s BiH. Tada ne bi bilo moguće natrag i dogovor Tuđmana i Izetbegovića zauvijek bi bio poništen.

– Sporazum je potpisan i države ga trebaju ratificirati. Ako se odustalo, onda država mora jasno staviti do znanja da ga neće ratificirati, a tu odluku donosi Sabor. Odbije li Sabor ratifikaciju, to znači otvaranje pregovora s BiH, i to u odnosu na cijelu granicu, a ne samo točke koje sada smatramo spornima – objašnjava prof. Crnić Grotić. Napominje kako država treba biti spremna na to da se u toj situaciji mogu otvoriti neka nova pitanja koja do sada nisu bila sporna te neki novi problemi.

Među glavnim zamjerkama sporazumu su tvrdnje o kojima je opširno pisao i Večernji list, da se on temelji na krivotvorenim geodetskim dokumentima te da ga je zato Tuđman potpisao. Tako postoji niz navoda da je bosanski geodet Radovan Vuletić 1974. godine krivotvorio dokumentaciju i sam kreirao zapise po kojima bi vrh poluotoka Klek pripao BiH. Također se poziva i na niz povijesnih dokumenata starih i nekoliko stotina godina po kojima su otočići Mali i Veli Škoj bili u Hrvatskoj. Profesorica međunarodnog prava Crnić Grotić na to odgovara jednako kao što je odmah nakon otvaranja rasprava govorio i predsjednik Ivo Josipović, a to je da “povijesno” stanje nije relevantno.

– Što se tiče granice, sporazum se temelji na stanju koje je bilo u trenutku osamostaljivanja Hrvatske. Relevantno je, dakle, stanje kakvo je bilo 8. listopada 1991. godine, a sva druga povijesna razmišljanja i istraživanja nisu važna za ovo pitanje – kaže prof. Crnić Grotić.

Na stanju kakvo je bilo pri raspadu bivše države, odnosno na principu da bivše republičke granice postaju državne, temelji se, navodi Mimica, i Badinterovo načelo utvrđivanja granica. Ostaje pitanje zašto baš sada ratifikacija. Mimica kaže da posrijedi nema trgovine s BiH, nego Hrvatska želi pokazati da je zemlja koja poštuje potpisane i preuzete obveze. Tako se želi predstaviti EU i ući u Uniju sa što manje otvorenih pitanja.

Politolog Nenad Zakošek sumnja da se u tome iscrpljuje motiv Vlade i vjeruje da on ipak ima veze s nastojanjem da se “odobrovolji” BiH. Naime, zbog nepovezanosti hrvatskog juga i problema koji će time nastati pri uvođenju schengenske granice, BiH se šalju pozitivni signali kako bi bila kooperativnija pri uspostavi Schengena.

Nerazumljiva komunikacija

– Nije mi jasno zašto se jasno ne navede cijeli razlog zašto se sada ide u ratifikaciju. No, samo se pokazuje da je komunikacija Vlade i u ovome slučaju nerazumljiva – zaključuje Zakošek.

>>Neven Mimica: Zašto Bosni i Hercegovini dajemo otoke

Komentara 241

OB
-obrisani-
23:26 05.09.2012.

Ratifikacija znači troskok iz Hrvatske u Hrvatsku,absurd je da čovjek iz jednog hrvatskog grada u drugi mora putovati sa putovnicom. Isto tako,samo idiot vjeruje da bi mi ušli u Shengen sa ‘pocijepanim’ hrvatskim granicama. Da su u saboru pametni,odkantali bi taj sporazum i strpili se dok USA i EU ne demontiraju taj protektorat zvan BiH;o tome se ionako već dulje vremena šuška po kuloarima Washingtona-a i Bruxelles-a.

ST
steve
23:31 05.09.2012.

Ova otudena vlast treba raspisati referendum vezano za taj problem . Konacno trebaju shvatiti da je narod drzava a ne oni.

VO
VolimZagreb
23:12 05.09.2012.

A kuda nam se zuri?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije