Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Plenković najavio isplatu regresa javnim i državnim službenicima

Dijane Vican uživa moju punu potporu u svemu što radi, rekao je Plenković
06. srpnja 2017. u 11:01 32 komentara 5964 prikaza
45. sjednica Vlade Republike Hrvatske
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Vlada je danas podržala izmjene i dopune Ovršnog zakon koje predlaže Most nezavisnih lista, uz 13 amandmana kojima Banski dvori žele omogućiti da zakon bude još socijalno osjetljiviji, a premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se od jeseni krene s izradom potpuno novoga Ovršnog zakona, s obzirom na brojne izmjene važećeg zakonskog rješenja.

Božo Petrov BOŽO PETROV: 'Svaki centimetar mora vrijedan je kao centimetar kopna'

Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih odnosno, kako je istaknuo ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, niz građana u ovršnom postupku.

A izmjenama zakona, kazao je, uvode se stvari kojima će se "relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja".

Vladinim amandmanima, naglašava, više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna.

 Pritom ističe da Vlada amandmanom vrlo precizno daje alat sudovima da - ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, po kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani.

Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti, nastavlja Bošnjaković,  jer se Vladinim amandmanima propisuje vrlo jasno kako će postupati centri za socijalnu skrb. "Građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci će biti zajamčeno pravo na smještaj", navodi.

Vlada predlaže i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj kako bi, naveo je, građani u ovršnom postupku imali novac za zadovoljavanje osnovnih potreba.

Plenković je kazao je da su amandmani usuglašeni s predlagateljem te očekuje da budu izglasani u Saboru, a vjeruje da će izmjene zakona pridonijeti boljoj zaštiti građana.

"Međutim, s obzirom na to da je ovaj zakon sada već doživio dosta izmjena, bilo bi možda korisno razmisliti od jeseni da se razmotri jedna radna skupina na uključiv način, koja bi, po meni, izradila jedan novi kvalitetan, moderan zakon koji bi cjelovitije možda riješio sva pitanja koja su na dnevnom redu", zaključio je.

45. sjednica Vlade Republike Hrvatske
1 / 20
45. sjednica Vlade Republike Hrvatske

 

Premijer Plenković ocijenio je kako je najnovije zaduživanje Hrvatske ostvareno po vrlo dobrim uvjetima te da politička stabilnost ima izravne refleksije na financijsku stabilnost, a najavio je i isplatu regresa od 1250 kuna službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. Ministarstvo financija realiziralo je u srijedu na domaćem tržištu kapitala izdanje obveznice s dospijećem 2032. godine u ukupnom nominalnom iznosu od 3 milijarde kuna, uz kamatnu stopu od 3,25 posto i prinos od 3,30 posto.

– Riječ je o vrlo dobrim uvjetima. Obveznice su kupili mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, osobito tu ističemo osiguravajuća društva koja su bila vrlo zainteresirana – izjavio je Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je kako je riječ o još jednom potezu koji pokazuje kako "poruka političke stabilnosti ima svoje izravne i konkretne refleksije na financijsku stabilnost i na izdavanje obveznica od Ministarstva financija".

Premijer je najavio i da će se ove godine isplatiti regres svim službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama u iznosu od 1250 kuna.

– Taj regres krenut će s isplaćivanjem od 14. srpnja ove godine – rekao je Plenković zahvalivši Ministarstvu financija koje je uspjelo pronaći ta sredstava preraspodjelama u proračunu.

Sutra će se u Sarajevu održati zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, a Plenković je naglasio da će se raditi na unaprjeđenju odnosa u svim aspektima suradnje. Plenković se osvrnuo i na oboljele od neuroblastoma. Rekao je da je u međuvremenu posebno povjerenstvo HZZO-a analiziralo situaciju, dvoje pacijenata je u situaciji da je inicirana primjena lijeka te su osigurana potrebna sredstava za kupnju lijekova.

Komentirao je i odnose sa Slovenijom nakon presude Arbitražnog suda.

– Prošlog četvrtka smo na zatvorenom dijelu sjednice Vlade donijeli izjavu, stav Hrvatske je nepromijenjen. Izašli smo 2015. iz arbitražnog procesa koji je postao kompromitiran krivnjom slovenske strane. Ovom presudom nismo vezani niti ćemo je primjenjivati neovisno o stavovima bilo koje druge države i međunarodne organizacije – rekao je Plenković, dodajući da nam je Slovenija susjedna i partnerska zemlja te da želimo dijalogom rješavati otvorena pitanja. U srijedu 12. srpnja bit će u Ljubljani i razgovarati sa slovenskim kolegama, premijerom Mirom Cerarom, kako bi nastavili razgovore o otvorenim pitanjima, a ne o primjeni presude, rekao je Plenković.

Plenković se osvrnuo na sjednicu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima rekavši da su vrlo jasno utvrđene glavne smjernice metodologije rada.

– To je tema koja je izrazito aktualna i 2017. Sudeći po tonu i sadržaju rasprave, očekujem da će u sljedećim mjesecima rad i preporuke tog Vijeća pridonijeti smanjivanju podjela u društvu i antagoniziranih rasprava o temama za koje je vrijeme da se postigne što je moguće širi konsenzus – rekao je Plenković.

Komentirao je i sjednicu Stručnog povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja.

– Posebno želim kazati da se nastavlja rad na akcijskom planu. Vrlo precizno definirali smo zadaće svih članova tog povjerenstva koje je u pluralnom sastavu i pod predsjedavanjem Dijane Vican, koja uživa moju punu potporu u svemu što radi. Očekujem da do 8. rujna povjerenstvo donese konačnu verziju tog akcijskog plana – rekao je Plenković.

Andrej Plenković, HDZ ANDREJ PLENKOVIĆ 'HDZ stoji čvrsto u obrani nacionalnih interesa'

Petim izmjenama zakona o elektroničkim komunikacijama predlaže se da od 1. siječnja 2018. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) postane proračunski korisnik. Kako je pojasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, radi se o usklađivanju odredbi o osiguranju sredstava za obavljanje poslova HAKOM-a sa smjernicama za izradu proračuna za ovu te projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Temeljem toga, agencija će s početkom 2018. postati korisnik državnog proračuna te će prijeći iz sustava računovodstva neprofitnih organizacija u sustav proračuna. Zakonskim se prijedlogom utvrđuje i pravni okvir za djelotvornu izravnu primjenu uredbu Europske komisije kojom su ukinute dodatne naknade za roaming od 15. lipnja ove godine.

Pred saborske zastupnike upućeni su i konačni prijedlozi izmjena u zakonu kojim je uređeno osnivanje Agencije za ugljikovodike, kao i onog o tržištu nafte i naftnih derivata, a kojima se utvrđuje zakonski okvir za pripajanje Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Agenciji za ugljikovodike. Agencija za ugljikovodike će, osim poslova, preuzeti i zaposlenike, opremu, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, što će dovesti do nižih troškova, smanjenja rukovodećeg kadra, a ostvarit će se i veća razina učinkovitosti rada u području energetike. U ovoj godini to bi trebalo donijeti uštedu od 267 tisuća kuna, a u sljedeće dvije godine po 2,2 milijuna kuna. Ujedno, to je i prvi korak k preoblikovanja Agencije za ugljikovodike u društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu te njezina spajanja s Hrvatskim operatorom tržišta energije d.o.o.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić podsjetila je kako je Ustavni sud odlukom iz sredine ožujka ove godine ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu uz ocjenu da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika.

Temeljem te odluke, važeći zakon prestaje važiti 1. kolovoza ove godine pa Vlada u saborsku proceduru šalje novi zakon koji, prema riječima ministrice Murganić, u sadržajnom smislu uređuje institut pravobranitelja vrlo slično kao i ukinuti zakon.

Ministar će jedinstveno utvrđivati cijene zdravstvenih pregleda

Usvojeno je i nekoliko prijedloga zakonskih izmjena, među kojima je i onaj po kojem bi ubuduće ministar zdravstva jedinstveno utvrđivao cijene zdravstvenih pregleda i stjecanja znanja o higijeni osoba za cijelu državu.

Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji, uz ostalo, definira obveze vezane uz stjecanje znanja o higijeni osoba koje rade u neposrednom dodiru s hranom te uz zdravstvene preglede osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, kazao je resorni ministar Milan Kujundžić.

U obrazloženju predloženih izmjena pojašnjava se kako se cijena zdravstvenih pregleda u različitim dijelovima zemlje kreće od 160 do više od 437 kuna, a tečaja zdravstvenog odgoja od 245 do 480 kuna.

Andrej Plenković REFORMA OBRAZOVANJA Plenković: 'Raditi mistiku oko radnog nacrta je malo živahno'

Stoga se predlaže da ministar zdravstva, s ciljem daljnjeg rasterećenja poduzetnika, ubuduće jedinstvenim odlukama utvrdi cijene koje će vrijediti za cijelu državu.

Uz to, smanjuje se i obuhvat provođenja zdravstvenih pregleda osoba pod nadzorom, pa se tako tom obvezom više ne obuhvaćaju osobe u sustavu obrazovanja, zdravstveni radnici (osim zaposlenih u rodilištima) te osobe koje rukuju isključivo sa zapakiranom hranom.

Predložene su i dopune Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se propisuje da pri potpisivanju građani moraju upisati i osobni identifikacijski broj (OIB). Naime, ranije su građani morali upisati svoj JMBG, no ta je zakonska odredba ukinuta lani te se ovime rješava pravna praznina, pojasnio je ministar uprave Lovro Kuščević.

Vlada je donijela i uredbu o metodologijama vještačenja, kao jednu od reformskih mjera predviđenih ovogodišnjim Nacionalnim programom reformi za poboljšanje sustava vještačenja.

Povjerenstvo za sukob interesa 2016. izreklo 403 tisuće kuna sankcija

Usvojeno je i Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2016. godinu koje pokazuje da je na 40 sjednica donesena 71 odluka o pokretanju postupka radi utvrđivanja sukoba interesa i 87 odluka o nepokretanju postupka.

Doneseno je i 113 konačnih odluka u predmetima u kojima se utvrđivalo postojanje sukoba interesa ili povreda odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u kojima je dužnosnicima izrečeno sveukupno 403 tisuće kuna sankcija.

Povjerenstvo je dalo i 181 mišljenje te je utvrdilo da 133 dužnosnika nije u roku ispunilo obvezu podnošenja izvješća o imovinskom stanju.

U izvješću Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2016. godinu stoji da je ta agencija lani izvršila 747 nadzora i inspekcija, izradila 11 nacrta prijedloga podzakonskih propisa i izdala dvije naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti. Pokrenula je i 14 prekršajnih postupaka protiv počinitelja prekršaja iz područja civilnog zrakoplovstva.

Premijer vrlo oštar Plenković: 'EK nije nadležan za granična pitanja!'

Tijekom 2016. zaprimljeno je i riješeno i 569 predmeta vezano uz odobravanje letova u zračnom prostoru Hrvatske.

Prijedlog zakona kojim bi se uveo posebni porez na imovinu kreditnih institucija, koji su predložili Živi zid i SNAGA, Vlada nije podržala uz niz prigovora, poput onog da je predložena stopa za oporezivanje od 0,64 posto izračunata na nejasan način, a bila bi znatno opterećujuća za poslovanje banaka. Osim toga, ministar financija Zdravko Marić je podsjetio da se na razini EU raspravlja o uvođenju poreza na financijske transakcije, koji bi obuhvatio sve financijske institucije, ne samo kreditne, a omogućio bi da financijski sektor pravedno pridonese pokrivanju troškova financijskih kriza.

Usvojeno je i nekoliko godišnjih izvješća, među kojima i ono Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2016. Kako se navodi, HAMAG-BICRO provodi 69 projekata ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna, prosječne vrijednosti projekta 17,7 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 82,3 milijuna kuna bespovratnih sredstva. Agencija je 2016. zaprimila 324 zahtjeva za jamstvom – 177 za program "EU početnik", 135 za "Rastimo zajedno" i 12 za program "Poljoprivrednici". Odobreno je 220 zahtjeva vrijednih 275 milijuna kuna. Kroz potpore u programima jačanja konkurentnosti prerađivačke industrije i uslužnih djelatnosti realizirana su 172 poduzetnička projekta i otvoreno je 520 novih radnih mjesta.

Plenković je na kraju rekao da će sjednica Vlade 4. kolovoza biti održana u Kninu.

konobari LJUBICA GATARIĆ Promjena Zakona o radu ide po glavi radnika u privatnika Andrej Plenković Nino Raspudić Plenković – veliki vladar ili nenaoružani prorok? Ivan Hrstić Blokirani problem opasniji od Agrokora
mutni poslovi državne tajnice
USKOK godinu dana prisluškivao kako Rimac tvrtkama sređuje dozvole i poticaje
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
  • like_a_boss:

    Postoje 2 Hrvatske. Jedna za političare i njihove uhljebe, rodbinu i prijatelje. Druga za nas ostale...Iz druge će se svi iseliti...

  • Avatar ingenieurhr
    ingenieurhr:

    zadužujemo se za isplate regresa, a strani investitori zaobilaze Hrvatsku zbog previsokih nameta!! povećavaju se povlaštene mirovine i plaće!! Ima se, može se. Narod koji živi na državnoj sisi opet će glasati za HDZ!! Pa gdje su sada te reforme???

  • Avatar 7Sisak6
    7Sisak6:

    hehehe...zadužili se da bi uhljebi dobili regres