Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u srijedu da Europska komisija nema nikakvih nadležnosti za arbitražni proces za granična pitanja i naglasio da od svojih kolega premijera i članova EK očekuje da poštuju činjenicu da je riječ o bilateralnom problemu o kojem je Hrvatska spremna razgovarati sa Slovenijom.
Plenković je tijekom posjeta Primorsko-goranskoj županiji komentirao jučerašnji poziv Europske komisije Hrvatskoj i Sloveniji na provedbu arbitražne odluke.
Rekao je da hrvatski položaj u svezi s arbitražom treba staviti u određeni kontekst. "Prvo želim podsjetiti da je Hrvatska u pregovaračkom procesu krajem prošlog desetljeća zbog otvorenih pitanja i zbog slovenske blokade izgubila dvije godine u pregovaračkom procesu. Mi smo izgubili ukupno pet godina u dinamici približavanja Uniji – tri bih pripisao kontekstu suradnje s Haaškim sudom, a dvije bilateralnim pitanjima", rekao je Plenković i dodao kako se "nitko nikada" iz europskih institucija nije ispričao zbog toga što je Hrvatska bila zaustavljena na putu u EU zbog bilateralnih pitanja koje nisu imale veze s pregovaračkim procesom.
"Prema tome, stav hrvatskih institucija, Sabora, Vlade, političkih stranaka ostaje jedinstven. Bilo bi dobro da Europska komisija stoji u okviru svojih nadležnosti, a ona nema nikakvih nadležnosti za arbitražni proces za granična pitanja", naglasio je Plenković.
"Imate zemlje koje rješavaju bilateralne granične probleme sto godina, a belgijski ministar vanjskih poslova prije nekoliko dana je rekao da s Nizozemskom razgovara o granicama godinama – i nisam primijetio da je ta tema bila na dnevnom redu ni EK ni Europskog parlamenta", rekao je hrvatski premijer.
"Stoga vrlo jasno od kolega i ljudi koji su članovi Komisije očekujem da poštuju činjenicu da je riječ o bilateralnom problemu za koji je Hrvatska spremna razgovarati sa Slovenijom i nalaziti rješenja", rekao je Plenković i ponovio da je arbitražni proces kompromitiran kršenjem međunarodnog prava i protupravnih radnji slovenske strane.
"Ono što je važno bit će susret s kolegom Cerarom 12. srpnja u Ljubljani. Sve naše reakcije su razumne, racionalne, naglasili smo u izjavi prošli tjedan da ne želimo nikakve slovenske jednostrane poteze, niti ćemo ih raditi, a razgovarat ćemo i dalje o rješavanju pitanja granica i ta se pozicija neće mijenjati", rekao je Plenković.
Naglasio je i kako se u diplomatskom svijetu čuju hrvatski argumenti. "Mi smo o tome sa svima razgovarali. Morate voditi računa o tome da je ovo jedno od brojnih pitanja koja su na dnevnom redu europskih institucija, a po mom dubokom uvjerenju nije ni trebalo biti predmetom rasprave na kolegiju EK", rekao je i naglasio kako Hrvatska ne treba biti zabrinuta zbog jedne izjave za novinare nakon kolegija Komisije.
"Ta izjava nema nikakvu političku ni pravnu snagu", zaključio je.
Slovenske teritorijalne pretenzije nisu postojale sve do 1993.. Do tada Slovenija nije imala nikakvih "neriješenih pitanja" u vezi granice, sama je sebe deklarirala kao državu sa zatvorenim morem, na svojim kartama i atlasima vukla je graničnu crtu sredinom zaljeva.. Ukratko, priznavala je postojeće granice, nikakvih problema.. A onda su malo pomalo pretenzije počele bujati.