Nakon što je naredio najveću američku vojnu izgradnju na Bliskom istoku od početka Iračkog rata, predsjednik Donald Trump sada mora donijeti odluku o Iranu. Opcije koje su mu sada na raspolaganju čine se relativno jasno uspostavljenima, a detaljnije ih opisuju ljudi koji su upućeni u situaciju. Opcije variraju, no neke nose značajne rizike.
Trump bi mogao odgoditi naredbu za bilo kakvu vojnu akciju, nadajući se da bi prisutnost dvaju nosača aviona, desetaka ratnih brodova i stotina ratnih zrakoplova uz obalu Irana mogla uvjeriti njegove vođe da sklope dogovor. Mogao bi narediti ograničeni udar na vojne ciljeve kako bi naglasio svoje zahtjeve da Iran odustane od bilo kakvih sposobnosti za izradu nuklearnog oružja. Mogao bi odobriti napad koji bi imao za cilj svrgavanje iranskih vođa, čak i ako nije jasno tko bi ih zamijenio - to je maksimalistički pristup.
„Sve što je napisano o potencijalnom ratu s Iranom napisano je netočno, i to namjerno,“ izjavio je Trump na Truth Socialu u ponedjeljak. „Ja sam taj koji donosi odluku, radije bih sklopio dogovor nego ne, ali ako ne sklopimo dogovor, bit će to vrlo loš dan za tu zemlju i, nažalost, njezin narod.“
Manje je jasno što točno Trump želi postići. Također je pomalo misterij zašto sada razmatra akciju ili na koje bi se pravne ovlasti mogao osloniti da pokrene drugi napad na Iran u razmaku od osam mjeseci. Iza kulisa, Trump čuje različita mišljenja o tome treba li narediti nove napade ili, s obzirom na ozbiljan rizik od uvlačenja u dugotrajan sukob, dopustiti da diplomatski napori nastave. Ovo su opcije koje Trump razmatra i kako administracija razmišlja o svakoj od njih, piše CNN.
Opcija 1: Dopustiti da diplomacija odigra svoju ulogu
Visoki dužnosnici Bijele kuće i dalje kažu da je Trumpova preferencija osigurati dogovor s Iranom koji izbjegava bilo kakvu vojnu konfrontaciju. Njegov izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner vodili su indirektne pregovore s iranskim dužnosnicima posljednjih nekoliko tjedana i u četvrtak će se vratiti u Ženevu na još jedan krug. Obojica su potaknula predsjednika da dopusti vrijeme kako bi vidjeli hoće li dogovor biti moguć, iako je Witkoff u subotu rekao da je Trump „znatiželjan“ zašto Iran nije „kapitulirao“ u pregovorima.
Svaka strana povukla je crvene linije, a neke se izravno sukobljavaju. Trump kaže da se Iran ne bi smio obogaćivati uranom. Iran kaže da je to njegovo pravo i inzistira da je njegov nuklearni program samo za miroljubive svrhe. Iranci još uvijek rade na prijedlogu koji bi mogao premostiti tu razliku i očekuju da ga podijele s posrednicima iz Omana prije pregovora visokog rizika u četvrtak. „Ovaj četvrtak će odlučiti sve, rat ili dogovor,“ rekao je regionalni izvor upućen u pregovore.
Trump je prošle godine pokrenuo iznenadne napade na iranski nuklearni program prije još jednog planiranog kruga pregovora SAD-a i Irana, ali ovog puta regionalni izvori očekuju da će predsjednikov tim najprije otići za pregovarački stol u Ženevi prije nego što poduzme bilo kakvu vojnu akciju. Ipak, nekoliko dana prije pregovora, nije se činilo da iranski prijedlog uključuje obvezu na nulto obogaćivanje urana, rekli su izvori. Taj zahtjev već dugo nije prihvaćen od strane 86-godišnjeg alatojaha Hamneija, vrhovnog vođe Irana, koji će odobriti ili staviti veto na bilo koji dogovor.
Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, jasno je rekao u nedjelju da nulto obogaćivanje nije na stolu. „Ovu smo tehnologiju razvili sami, naši znanstvenici, i vrlo nam je draga, jer smo platili puno, platili smo ogromne troškove za to,“ rekao je Araghchi za CBS. „To je sada pitanje dostojanstva i ponosa za Irance i nećemo odustati.“ Također, na temelju nedavnih razgovora s Iranom, čini se da režim nije spreman ponuditi SAD-u bilo što značajno različito od onoga što je prošle godine bilo na stolu prije američkih udara, rekao je izvor.
Ipak, i SAD i Iran pokušavaju biti kreativniji u pregovorima, rekao je drugi regionalni izvor upućen u situaciju, ali ostaju pitanja hoće li biti postignut dogovor. Jedna ideja koja je predložena jest dopuštanje Iranu da obogati vrlo male količine goriva, uz garancije da će se koristiti samo za medicinske svrhe. To je bila i ideja koja se raspravljala tijekom neuspjelih diplomatskih pregovora prošle godine. Mislim da Amerikanci čekaju pravi odgovor od Iranaca. Ne znam hoće li Iranci moći smisliti odgovore koje Amerikanci očekuju,“ rekao je drugi regionalni izvor.
Opcija 2: Ograničeni udar za prisiljavanje na dogovor
Trump bi mogao narediti ciljani napad na odabrane vojne ciljeve unutar Irana kako bi pritisnuo vođe zemlje da pristanu na prihvatljiv dogovor, pokazujući da su američke prijetnje stvarne. Ciljevi bi mogli uključivati balističke raketne baze, objekte povezane s iranskim nuklearnim programom ili zgrade koje koristi Islamska revolucionarna garda (IRGC).
Trump je u petak potvrdio da razmatra ograničeni napad. „Pretpostavljam da mogu reći da razmatram,“ rekao je u Bijeloj kući. Hoće li takva akcija uvjeriti Teheran da sklopi dogovor ili ojačati njegovu odlučnost da se opire američkoj diplomaciji pitanje je koje izaziva raspravu. Mnogi regionalni dužnosnici rekli su da ne vjeruju da bi se Iran brzo vratio za pregovarački stol ako SAD izvrši napad, bez obzira na opseg.
Svaki napad unutar Irana također nosi rizik od odmazde prema američkim bazama na Bliskom istoku, na što su dužnosnici Trumpa više puta upozoravali tijekom izvještaja u posljednjim tjednima. Iran je upozorio da bi američke vojne baze mogle postati ciljevi ako bude napadnut. Zemlja je uzvratila nakon udara na njezine nuklearne objekte u lipnju, iako nisu poginuli američki vojnici.
Američko vojno osoblje u regiji spremno je izvesti niz operacija ako Trump donese naredbu. Američka vojska ima potrebne resurse za izvođenje bilo koje od potencijalnih opcija udara i priprema logistiku u slučaju da Trump donese konačnu naredbu. To uključuje mapiranje specifičnih oružja koja bi bila korištena na različitim ciljevima i procjenu vremena mogućih zračnih misija temeljenih na već pripremljenim planovima, rekao je izvor.
Opcija 3: Veći udar prema režimu
Ako diplomacija ne uspije, Trump bi mogao pokrenuti daljnju operaciju s ciljem svrgavanja iranskog režima. Već postoji dovoljno vatre moći raspoređene oko Irana za izvođenje i najekstremnijih opcija koje su na raspolaganju predsjedniku, prema izvoru upućenom u situaciju. To bi moglo uključivati niz simultanih napada na različite ciljeve, ili više valova udara, rekao je izvor. Ti ciljevi mogli bi uključivati iranske vođe ili komponente povezane s režimom, ili vojno osoblje i instalacije, uključujući protuzračne obrane, proizvodne objekte za rakete i nuklearne objekte. IRGC, čija je misija očuvanje islamske vladavine u Iranu, gotovo sigurno će biti na meti bilo koje vojne operacije, rekao je izvor. Kompliciranije bi bilo pitanje kako ciljati vladine ili samoproglašene vjerske vođe.
General Dan Caine i drugi vojni dužnosnici podigli su zabrinutost zbog opsega, složenosti i potencijala za američke žrtve koje bi mogle nastati tijekom velike, dugoročne vojne operacije protiv Irana, prema više izvora upućenih u situaciju. On i drugi unutar Pentagona također su upozorili na potencijalni pritisak koji bi takva operacija imala na vojne pripadnike i resurse raspoređene u regiji, kao i na to kako bi produžena vojna kampanja mogla dodatno utjecati na američke zalihe oružja, osobito u vezi s oružjem korištenim u podršci Izraelu i Ukrajini, rekli su izvori.
Nije bilo odmah jasno u kojoj mjeri je Caine ove zabrinutosti iznio direktno Trumpu, ali predsjednik je u ponedjeljak na Truth Socialu izjavio da „Caine, kao i svi mi, ne želi vidjeti rat, ali ako se donese odluka o napadu na Iran na vojnoj razini, njegovo je mišljenje da će to biti nešto što će se lako pobijediti.“
Ipak, svi napadi koji ozbiljno prijete budućnosti režima ovise, u velikoj mjeri, o razumijevanju što slijedi. Trumpova administracija čini se da nema jasnu sliku tko bi zamijenio vodstvo ako SAD uspješno provede promjenu režima, a njezina vidljivost unutar oporbenih skupina u zemlji čini se ograničenom. Također Trump nije dobio nikakva čvrsta jamstva da bi čak i masivna američka vojna operacija unutar Irana rezultirala svrgavanjem režima. Mnogi u Trumpovom timu nadaju se da će diplomacija prevladati, iako su obrisi prihvatljivog dogovora još uvijek nejasni.
Otvori KEKS Pay
Hajde malo edukovanja o tajnim informacijama i dikumentima! Pojedinci koji su zaista upuceni u zbivanja i imaju pristupa informacijama ti nesmiju o tome ni sa kime razgovarati ili nekome davati insinuacije koje bi mogle povrijediti tajnost informacija jer to je strogo kaznjivo (osim ako je Demokratski vazna osoba onda moze krsiti zakone i ne bojati se kaznenih posljedica). Medutim neki ljudi kazu da zakoni postoje da bi ih odredeni ljudi mogli krsiti. Krsiti tajnost informacija se mooozeee (skakljivo) ako je prijestupnik dovoljno pazljiv i to ucini na nacin da nije previse direktno, da je izmjesano s puuunooo "pjesnickih sloboda" i ribarskih preuvelicavanja da izgleda kao baljezganje nekoga tko zapravo nema pojma ali ima bujnu mastu. Naravno da ima neeticnih pojedinaca koji iz tko zna kojih pobuda krse zakone i stete svojoj drzavi. Povremeno ih se ulovi, dozivotno ih se izbaci iz kategotije strogo povjerljivih, objavi se medu njegovim kolegama da je izdajica, nikada vise se nemoze baviti zanimanjem gdje je pristup informacijama vazan i financijski unosan. Naravno postoji i kaznjavanje robijom i visokim , ekstremno visokim novcanim kaznama.