Naslovnica Vijesti Svijet

'Ovaj dan čekam već 50 godina. Sada mogu i umrijeti – idem u raj'

U sveti grad Meku smiju ući samo muslimani, ostale zaustavljaju na 15 kilometara od grada Svi koji dovoljno zarade za života da mogu otići na hadž, a to ne učine, nikada neće ući u raj
21. kolovoza 2018. u 15:08 82 komentara 10419 prikaza
Pogledajte galeriju 1/6

Počelo je veliko hodočašće muslimana u sveti grad Meku gdje će danas proslaviti Kurban-bajram. Među više od dva milijuna hodočasnika nalaze se i hodočasnici iz Hrvatske i regije. Za svakog je muslimana jedina želja prije smrti posjetiti sveti grad jer samim dolaskom u taj grad Bog mu oprašta grijehe. Prema tumačenju muslimanskih teologa, po povratku iz Meke za vjernike život počinje iz početka, kao da se ponovno rode. Zbog toga svake godine više od stotinu milijuna muslimanskih vjernika predaje zahtjeve za hadž, ali samo odabrani sretnici idu na hodočašće – saudijske vlasti izaberu kvotu hodočasnika prema broju stanovnika određene zemlje, a prioritet imaju stariji ljudi.

Aziz ef. Hasanović Kurban bajram Muftija Hasanović: Muslimani su danas kurban/žrtva raznih svjetskih igara

Cilj svakog muslimana

Obred hadža odvija se svake godine, u razdoblju od 8. do 12. zul-hidzdžea, posljednjeg mjeseca lunarne godine. Hadž je jedan od najmnogoljudnijih skupova na svijetu.

Riječ hadž znači cilj, svrha. Sa stanovišta islamskog vjernika to je putovanje u Meku s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima. Onaj koji može otići na hadž, a to ne učini, nikada neće ući u raj. Zbog toga je hodočašće u Meku za muslimane od velikoga značaja, a odvija se u više etapa u središtu najsvetijeg grada islama i okolici. Hodočašće je jedna od pet obveza svakog muslimana; samo teška bolest ili veliko siromaštvo mogu ga osloboditi te obveze. No, tko obavi to skupo i naporno putovanje, smije pred svoje osobno ime staviti naslov “hadži”.

Murat Bayaral 'ALLAH ZABRANIO' Islamski govornik objasnio zašto bi muškarci trebali nositi brade

U svetištu Meka koje leži u uskoj dolini Wadi Ibrahimu, oko 70 km od obale Crvenog mora, prije više od 1400 godina rođen je prorok Muhamed. Iz godine u godinu dolaze milijuni muslimana iz svih zemalja u stari grad u oazi na Arapskom poluotoku da bi sudjelovali u obredu. Hodočašće, hadž, pravi je doživljaj svakome muslimanu. Meka je još prije islama bila važno mjesto hodočašća. U unutrašnjem dvorištu Velike džamije stoji Kaba, “Alahova kuća”, kockasta zgrada s ugrađenim svetim crnim kamenom, ciljem hodočašća. Tom su kamenu još davno pripisane čarobne snage. I gradski zdenac, Zemzem, davno je poznat kao ljekovit. U predislamsko doba dolazili su hodočasnici iz cijele Arabije u grad kako bi poljubili i dodirnuli sveti kamen. Svake godine oko dva milijuna muslimana hodočasti u Meku kako bi ispunilo svetu dužnost hodočašća. Čim ugledaju Kabu u unutrašnjem dvoru Velike džamije, glasno viču: “Labbaik! Allahu Labbaik – Ovdje sam, Bože!”

Podrijetlo crnog kamena, obloženog srebrom i ugrađenog u južni dio Kabe, do danas je ostalo zagonetka. Geolozi ga smatraju meteoritom koji je prije nekoliko tisućljeća pao s neba, a muslimanski su vjernici sigurni da potječe iz Rajskog vrta. Kažu da ga je Adam ponio kad je protjeran iz raja. Legenda kaže da je arhanđeo Gabrijel kamen poslije dao Abrahamu, koji je na njemu sagradio hram u svetom okrugu oko Meke.

U sveti grad smiju ući samo muslimani, ostale zaustavljaju na kontrolnim mjestima 15 km od grada; iznad Meke ne smiju letjeti zrakoplovi, nijedan “nevjernik” ne smije vidjeti središte islamskog svijeta.

Inger Stojberg ZASULI JE KRITIKAMA Danska ministrica izazvala bijes muslimana izjavama o Ramazanu

Petodnevni obredi

Obveza hadža nastupa čim vjernik prvi put u životu osigura višak materijalnih sredstava dostatan za sve troškove hodočašća, što podrazumijeva i da nije zadužen te da ima osiguran stan i opskrbu za svoju obitelj dok je odsutan.

Uz navedene uvjete, žena hodočašće mora obaviti s mahremom, svojim mužem ili muškarcem koji se njome ne može oženiti poput brata, sina… Ako ne može obaviti hadž s mahremom, na hadž kreće u skupini žena.

Hodočasnici koji sudjeluju u hadžu moraju se podvrgnuti strogom obredu: vrijeme hodočašća (zadnji mjesec islamske godine) i odjeća strogo su propisani; svi muškarci nose tradicionalnu hodočasničku odjeću, ihram, jer u svetom okrugu nema vidljivih staleških razlika. Svi se muslimani prije svakodnevne molitve moraju oprati vodom (u pustinji iznimno očistiti pijeskom). Voda s izvora Zemzema, neposredno uz Veliku džamiju, milijunima je hodočasnika jedina voda u kojoj se smiju oprati tijekom hodočašća. Triput godišnje tom vodom očiste i Kabu. Tijekom petodnevnih vjerskih dužnosti u Meki svi hodočasnici moraju biti odjeveni u bijelu odjeću; jednoličnost koja označava njihovu jednakost pred Alahom, bez obzira na društveni ili neki drugi položaj. Za vrijeme obreda hodočasnici moraju biti oprezni jer, ako padne jedna vlas glave na odjeću, moraju se ići kupati i ne priznaje im se hadž.

“Sada mogu umrijeti jer znam da ću ići u raj. 50 godina čekam ovaj trenutak”, kazao je 65-godišnji Rejebi, hodočasnik iz Makedonije. “Od kada sam stigao, ne mogu zaustaviti svoje suze. Osjećam se toliko blizu Alahu da mogu tražiti od njega sve i da će mi on uslišiti svaku želju”, kazao nam je Atef, hodočasnik iz Libanona.

Zagreb: Svečana večera povodom obilježavanja Ramazanskog bajrama HRVATSKI MODEL Muftija Hasanović: Imamo recept za islam u Europi

“Godinama sam pokušavala i sada sam konačno ovdje. Bojala sam se da ne umrem prije nego dođem zahvaliti Alahu na životu koji mi je dao i da ga molim za oprost grijeha koje sam učinila”, kazala nam je Sirijka Hoda.

Muhamed je prije 1430 godina prenio Alahovu zapovijed

Prvi hadž bio je u zadnjem mjesecu 10. hidžretske godine, 588. godine po katoličkom kalendaru, kada je prorok Muhamed prenio Alahovu zapovijed da muslimani trebaju ići u posjet Kabi.

Krvavi sukobi u Meki između sigurnosnih snaga Saudijske Arabije i hodočasnika iz Irana – poginulo je nekoliko stotina ljudi, a ranjeno tri tisuće

Najveća tragedija u povijesti hadža – u stampedu za vrijeme kamenovanja vraga poginulo više od 2500 ljudi iz 34 zemlje svijeta, a ranjeno više od 10 tisuća

20 milijardi dolara zaradila je lani Saudijska Arabija od hodočašća. Samo od žrtvovanja (klanja) ovaca Saudijci su zaradili 700 tisuća dolara

Broj hodočasnika koji obavljaju umru trebao bi za dvije godine doseći 15 milijuna, a broj hadžija trebao bi porasti na pet milijuna

Iz Hrvatske na hadž krenulo 14 hodočasnika

S područja bivše Jugoslavije, kao i svake godine, mnogo hodočasnika odlazi u Meku. Najviše njih iz Bosne i Hercegovine, 1680 vjernika, a najmanje iz Hrvatske, ukupno 14 vjernika, tri žene i 11 muškaraca. Iz Makedonije ove je godine otišlo 1000 vjernika, a s Kosova 1100. Iz Srbije je otišlo 235, dok ih je na put iz Crne Gore prema Meki otišlo 60. Svake godine cijena putovanja sve je viša. Tako se ove godine cijene kreću između četiri i pet tisuća eura. Rast cijena hadža posljedica je rasta cijena u Saudijskoj Arabiji gdje je prvi put uveden PDV, ali i drugi porezi kojih ranije nije bilo. Najviša cijena za hadž je u Bosni i Hercegovini – 4168 eura i Makedoniji 4100 eura, dok će vjernici iz Albanije platiti najnižu cijenu od 3500 eura.

VIP izdvaja za Vas

  • ruzica_mario:

    koliko izbjeglica je primila saudijska arabija?

  • Startrack:

    Hoce i ijedan ostat na azilju tamo?

  • che99:

    koje je to zatucavanje...t a vjera općenito, strašno, u današnje vrijeme to raditi i vjerovati u neke gluposti... nevjerojatno