Budući njemački kancelar Friedrich Merz nije čekao konačne rezultate izbora da bi najavio novu eru u Europi. Nakon što je istaknuo da SAD ne pokazuju posebnu zabrinutost za sudbinu europskog kontinenta, doveo je u pitanje opstojnost NATO-a te pozvao na hitno jačanje europske obrane. Ovakav ton bliskog američkog saveznika bio bi nezamisliv čak i prije nekoliko mjeseci. Radi se o značajnom, tektonskom pomaku — iako se čini kao pretjerivanje, ono što sada doživljavamo u smislu transatlantskih odnosa je bez presedana u 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, ističe BBC u analizi Merzovih izjava.
Velike europske sile zatečene su politikom Trumpove administracije koja je sugerirala mogućnost ukidanja sigurnosnih jamstava, na snazi još od 1945. godine. "Nikada nisam očekivao da ću morati iznijeti ovakvu izjavu u televizijskoj emisiji, ali nakon Trumpovih izjava prošli tjedan, postalo je jasno da ovoj vladi nije stalo do sudbine Europe“, rekao je Merz nakon izbora. Dodao je: "Moj glavni prioritet bit će ubrzano jačanje Europe kako bismo, korak po korak, ostvarili neovisnost od SAD-a.“
Merz je također naglasio hitnost promjena, sumnjajući hoće li se čelnici transatlantskog saveza na lipanjskom summitu još oslanjati na današnji oblik NATO-a ili će biti nužno brže uspostaviti samostalnu europsku obranu. Posebno je značajno što je budući kancelar stavio Trumpovu Ameriku na istu razinu s Rusijom, koja se u širem kontekstu percipira kao prijetnja europskoj sigurnosti. "S obzirom na ogroman pritisak s obje strane, moj je prioritet sada stvoriti jedinstvo unutar Europe“, istaknuo je Merz.
Dok premijer Ujedinjenog Kraljevstva putuje u Washington u četvrtak, a francuski predsjednik Emmanuel Macron danas boravi tamo, Merz je neizravno priznao osjećaj straha od propuštanja – sugerirajući da bi Njemačka, kao jedna od tri najveće europske sile uz Francusku i UK, trebala biti aktivnija na ovim događajima. Ovaj trend ukazuje na povratak politike velikih sila, pogotovo sada kada SAD i Rusija raspravljaju o Ukrajini, ali bez njezine izravne uključenosti.
Međutim, Njemačka je već neko vrijeme bila odsutna sa svjetske i europske političke scene. Prethodna vlada, ometena unutarnjim sukobima, frustrirala je birače koji su zahtijevali hitan fokus na gospodarstvo i migracije, dok su europski saveznici očekivali odlučniji pristup prema Rusiji, sigurnosti i obrani. Merz smatra kako je ključno da se Njemačka ponovno angažira na međunarodnoj razini – zemlja je već drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini, odmah nakon SAD-a. Iako Merz želi nastaviti podršku Ukrajini, on je, za razliku od Francuske i Velike Britanije, oprezan u vezi sa slanjem vojnika radi ostvarivanja prekida vatre. S obzirom na to da je Njemačka u prošlosti oklijevala pružiti potpunu podršku, sadašnji "ne“ ne mora značiti trajno odbijanje slanja snaga ili sudjelovanja u eventualnoj europskoj sigurnosnoj inicijativi u Ukrajini. Za sada, najveća zabrinutost Nijemaca odnosi se na 35.000 američkih vojnika smještenih u Njemačkoj, koji im pružaju osjećaj sigurnosti.
Iako je neuobičajeno da vanjska politika dominira biračkim temama, ovaj vikend, uz pitanja gospodarstva i migracija, njemački birači izrazili su duboku zabrinutost za mir u Europi i vlastitu sigurnost. Još u studenom ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je izradu popisa bunkera koji bi mogli poslužiti kao sklonište za civile u hitnim slučajevima. Unatoč udaljenosti Ukrajine, Nijemci se osjećaju ugroženima od Rusije iz dva razloga. Prvi je velika količina vojne opreme koju je Njemačka poslala Ukrajini, a koju je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) iskoristila u kampanji pod sloganom "Njemačka na prvom mjestu“, zagovarajući prekid suradnje s Kijevom i obnovu odnosa s Rusijom – strategiju sličnu onoj koju promiče Trump. Drugi razlog jest strah da bi, ako bi Rusija zaista htjela destabilizirati Europu, mogla napasti jednu od tri velike sile dugometnom raketom. Dok su Francuska i Velika Britanija nuklearne sile, Njemačka nije, a njezina konvencionalna vojska je ozbiljno potkapacitirana, što dodatno pojačava osjećaj ranjivosti.
Posebno zabrinjava mogućnost smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi, s obzirom na Trumpove najave o povlačenju trupa iz Njemačke. Osjećaj duboke domaće nesigurnosti potaknuo je Merza da nedavno predloži formiranje europskog nuklearnog kišobrana u suradnji s Francuskom i Velikom Britanijom, kako bi se zamijenile američke nuklearne garancije. Iako je ovu ideja lako iznijeti tijekom predizbornog obraćanja, njena provedba je izrazito kompleksna, s obzirom na pitanja kapaciteta, predanosti i kontrole.
Realnost je da će Merz trebati znatna financijska sredstva za ostvarenje svojih planova za osiguranje Njemačke i Europe, dok se njemačko gospodarstvo trenutno suočava s izazovima. Uz to, mora postići dogovor s koalicijskim partnerima s kojima će formirati novu vladu, kao i s drugim europskim zemljama poput Velike Britanije, koje možda neće prihvatiti tako oštar stav prema SAD-u. Ovi izbori mogli bi signalizirati početak snažnijeg njemačkog vodstva – no ostaje pitanje je li ostatak Europe spreman za takav pomak?
Otvori KEKS Pay
Nevjerojatno kako racionalni Nijemci fokus bacaju na vanjsku politiku, a problemi Njemačke rješavaju se promjenom unutrašnje politike. Što to znači da ne vide problem ili im se čini da je ovo lakše. Odnosno ovo su teme oko kojih se samosamo može pričati, a ne mora se raditi. Jer tako o vojnim pitanjima i promjenama u organizaciji obrane nema razgovora dok se ne definiraju odnosi sa SAD-om. A znamo isto tako da je NATO vojno pod zapovjedništvom američke vojske i ako se oni iz toga izmaknu NATO u stvari ne postoji. Formiranje zajedničke vojske i obrane bez SAD-a je proces koji traje godinama. Što će reći ništa od toga to su samo pokušaji ucjenjivanja SAD-a. No od toga Nijemci neće bolje živjeti kako god da se to riješi. Forsiranje ratne opasnosti ne znam kome to služi, jer priča nije uopće realna. Posebno ako se malo dublje uđe u razloge napada na Ukrajinu što i nije baš bilo tako crno bijelo kako se pokušav alo do sada prikazati. Trump nam malo pomalo otvara oči, a vladajuća garnitura se ovdje u EU rukama i nogama trudi objasniti da to tako nije bilo. New zbog naroda, ne zbog istine, već samo i jedino zbog sebe.