Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 87
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Državni zavod za statistiku

Objavljene plaće Hrvata s VSS-om: U prosvjeti je najlošije, ali jedan biznis itekako cijeni diplomu

Brojanje novaca
Emica Elvedji/PIXSELL
28.04.2021.
u 16:41

Ljudi s VSS-om u obrazovanju druga su najslabije plaćena VSS skupina nakon tristotinjak osoba koje s fakultetskom diplomom rade u zaštitarskoj branši te zarađuju oko 6600 kuna!

Prosječna neto plaća zaposlenih koji imaju fakultetsku diplomu preskočila je u 2019. godini devet tisuća kuna te je u pet godina porasla 11 posto. Hrvatska među zaposlenima u pravnim osobama, tvrtkama i javnim ustanovama ima oko 265 tisuća visokoobrazovanih radnika koji čine drugu najbrojniju grupaciju zaposlenih prema stručnoj spremi.

Najbrži rast kod NKV radnika

Najbrojniji su radnici sa srednjom školom, kojih je oko 595 tisuća. Njihova je prosječna mjesečna neto plaća bila 5460 kuna te je dosegnula 60 posto prosječne plaće VSS osoba. Učenje se po tome ipak isplati pa tako fakultetski obrazovana osoba godišnje u Hrvatskoj u prosjeku zaradi oko 109 tisuća kuna, a ona sa srednjom stručnom spremom oko 65 tisuća kuna! Više od državnog prosjeka zarađuju tri grupacije zaposlenih, oni s VSS-om, višom spremom te visokokvalificirani radnici.

Diploma više škole donosi oko dvije tisuće kuna nižu plaću od sveučilišne diplome, odnosno 7154 kune, a u Hrvatskoj s višom školom radi oko 98 tisuća zaposlenih. Na trećem su mjestu malobrojni VKV radnici – njih oko 10.500 – koji su uoči godine korone u prosjeku zarađivali 6562 kune. Cijelo vrijeme tvrdi se da Hrvatskoj kronično nedostaje VKV radnika, no to se po kretanju plaća ne bi moglo zaključiti jer su u pet godina prosječne plaće te skupine zaposlenih porasle samo deset posto i rasle su najsporije u grupacijama prema stručnoj spremi.

Dakako, prosjek kao i svaki prosjek skriva brojne razlike, ovisno o snazi tvrtke i djelatnosti u kojoj osoba radi, pa tako VKV radnik u farmaciji zarađuje oko 12 tisuća kuna neto na mjesec, u filmskoj branši oko 11 tisuća, dok u drvnoj industriji visoka kvalifikacija donosi plaću koja je tek oko 4600 kuna. U pet posljednjih godina najbrže su rasle plaće za oko 56 tisuća NKV radnika – 20 posto – te su premašile četiri tisuće kuna, odnosno stale su na 4094 kune.

Polukvalificirani radnici zarađivali su 500 kuna više od NKV radnika, a kvalificirani 900 kuna više te im je plaća bila 4912 kuna. Osobama sa srednjom stručnom spremom plaća je u pet godina porasla 16 posto, a onima s VSSom – 11 posto. Takva dinamika povećanja plaća posljedica je poreznih promjena u prethodnom razdoblju te povećanja minimalnih plaća, što je sve išlo u prilog zaposlenima iz nižih dohodovnih skupina. Tek je ove godine znatnije smanjeno porezno opterećenje viših primanja.

VSS u obrazovanju

Fakultetska diploma najviše vrijedi u farmaciji i promidžbeno-reklamnom biznisu, gdje je prosječna plaća VSS zaposlenika oko 14 tisuća kuna neto. Blizu te svote su i inženjeri rudarstva (13,8 tisuća), oko 12 tisuća zarađuje VSS u proizvodnji pića, bankarstvu, proizvodnji električne opreme, popravcima i instaliranju opreme te u zdravstvu. U javnoj upravi prosječna plaća VSS zaposlenika je oko devet tisuća kuna, a u obrazovanju 6750 kuna. Ljudi s VSS-om u obrazovanju druga su najslabije plaćena VSS skupina nakon tristotinjak osoba koje s fakultetskom diplomom rade u zaštitarskoj branši te zarađuju oko 6600 kuna!

Oko 70 tisuća zaposlenih u obrazovanju ima visoku stručnu spremu, u zdravstvu oko 19 tisuća, javnoj upravi oko 33 tisuće, stručnim i znanstvenim djelatnostima oko 24 tisuće, prerađivačkoj industriji oko 23 tisuće, financijskom sektoru oko 15 tisuća, trgovini oko 21 tisuća, građevini oko 6 tisuća... U analizu plaća i zaposlenosti nisu uključeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama. Sa srednjom školom najbolje je raditi u pojedinim dijelovima naftne industrije, gdje je plaća oko deset tisuća kuna, u farmaceutskoj industriji, u kojoj zaposleni ljudi sa SSS-om zarađuju oko 7500 kuna, slično kao i u IT sektoru.

U zdravstvu je srednjoškolski kadar plaćen oko 5900 kuna, u javnoj upravi 6100 kuna, a u obrazovanju 4400 kuna. Manje su od zaposlenih u obrazovanju zarađivale jedino osobe sa srednjom školom u kožnoj i tekstilnoj industriji – od 3800 do 4100 kuna neto. Inače, u godini za koju je rađena jučer objavljena analiza Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća bila je 6382 kune, a podaci su prikupljeni iz godišnjeg izvještaja tvrtki. Pet godina ranije, 2014. godine, prosječna je plaća bila 5529 kuna i do kraja 2019. godine porasla je 15 posto. 

Ključne riječi

Komentara 70

CA
car100
17:43 28.04.2021.

kad ću ja konačno naći neki posao s prosječnom plaćom?

ZA
zagabria5
16:54 28.04.2021.

Ovi u državnoj upravi imaju 9000Kn a prosvjetari 6300. Sve je rečeno, jasno je kuda ide ovo društvo

TR
tratincica68
18:49 28.04.2021.

svi u sabor po placu od 40 keka.ne moras ni imati skolu.glavno je da znas lajat

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije