Projekt gradnje pašmanskog mosta nije odbačen, to je i dalje tema od strateškog interesa, ali ona zahtijeva temeljitu pripremu i procjenu. "Prije tri godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture podržalo je izradu studije isplativosti, a to je bio prvi korak prema evaluaciji potencijala ovog projekta. U ovom trenutku ne isključujemo mogućnost njegove realizacije u budućnosti, osobito uzimajući u obzir infrastrukturne potrebe i strateške ciljeve povezivanja otoka s kopnom. Republika Hrvatska u posljednjih se nekoliko godina dokazala kao lider u provedbi velikih infrastrukturnih projekata, posebice ulaganjima Hrvatskih cesta diljem zemlje, a što dodatno pokazuje sposobnost realizacije sličnih inicijativa." Tvrdi ovo državni tajnik u ministarstvu prometa Josip Bilaver za Večernji list na upit kamo je (ne)stao projekt za koji je ne tako davno najavljivano da će biti sljedeći nakon Pelješkog mosta.
Ideja datira još od 50-tih
Bilaver tvrdi da, osim klasičnih modela financiranja, postoji i mogućnost realizacije projekta putem modela javno-privatnog partnerstva ili koncesije što bi omogućilo angažman potencijalnog koncesionara za gradnju i kasnije održavanje mosta. – Takav model mogao bi osigurati bržu realizaciju projekta uz smanjenje financijskog opterećenja na državni proračun. Što se tiče procjene troškova i izvedbe, svaka takva procjena ovisi o odabranoj tehnologiji, opsegu radova te aktualnim tržišnim uvjetima. Kada bi se projekt uvrstio u plan realizacije, sve te parametre bilo bi potrebno ponovno analizirati. Važno je istaknuti kako je suradnja između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, lokalne zajednice i regionalnih institucija ključna za pokretanje ovakvih projekata, a svaka inicijativa s lokalne razine bit će ozbiljno razmotrena – zaključio je Bilaver za Večernji list.
Podsjetimo, povezivanje otoka Pašmana i Ugljana s kopnenim dijelom županije i mostom Pašman – kopno planirano je prostornim planom Zadarske županije još 2001. s ciljem prometnog povezivanja Ugljana i Pašmana sa zadarsko-biogradskom rivijerom u sklopu cestovnog prometnog povezivanja otočnog i kopnenog dijela Županije. Na Ugljanu, Pašmanu i Vrgadi ima 17 naselja u kojima živi oko 9000 stanovnika, a evidentirano je više od 11.000 stambenih jedinica, te planirano i 16 turističkih zona i dvije poslovne zone. U vrijeme kada je pašmanski most bio naznačen kao sljedeći nakon pelješkog načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić podsjetio je da ideja o mostu Turanj – Pašman datira još iz pedesetih godina prošlog stoljeća.
Ruta za most je na spoju iz Turnja sjeverno od groblja preko Ričula na Brižine između mjesta Pašmana i Barotula, a što se tiče cestovne infrastrukture, kako nam je tada rekao, most će se spajati na državnu cestu D110. Pašmanski most bi, najvjerojatnije, imao viseću konstrukciju u dužini identičnoj kao i Pelješki most, a bio bi visok 38 metara. Najviša dubina mora u tom dijelu Pašmanskog kanala je 13 metara. Iako je prije dvije godine procijenjena vrijednost radova bila oko 100 milijuna eura, sada bi, dakako, sve bilo skuplje, a za gradnju su bili zainteresirani kineski graditelji koji su gradili Pelješki most. Oni bi pašmanski most sagradili u roku od dvije godine.
Promjena otočkog života
– Most bi otočanima značio čvrstu povezanost i izjednačavanje životnih uvjeta s onima na kopnu, a svi znamo koje prednosti to donosi otočnom stanovništvu i što to znači za razvoj otoka. I cijene zemljišta na otoku Pašmanu znatno su skočile. Zemljišta koja su neposredno uz more u građevinskom području gotovo je nemoguće naći. Ako pod virskim scenarijem podrazumijevate uspjehe Vira u posljednjih deset godina, kako turističkih tako i gospodarskih i demografskih, onda u redu. Što se tiče potpune apartmanizacije, ona se dogodila na otoku Pašmanu prije 15-ak godina, dok se u posljednjih 10 godina grade obiteljske kuće i luksuzne kuće s bazenima koje se u većini slučajeva izgledom uklapaju u otočni ambijent. Gubitak otočnog načina života dogodit će se kada otočani napuste svoj otok, a generacije koje bi ih trebale naslijediti presele se u gradove. To se već događa na svim otocima koji nisu povezani s kopnom pa tako i na Pašmanu – odgovorio nam je tada načelnik Općine Pašman na pitanje boji li se apartmanizacije kakva se dogodila Viru gradnjom tamošnjeg mosta.
>> FOTO Britanci birali najljepše i najružnije gradove u Europi, na popisu i dva hrvatska: 'To nije mjesto gdje se želite zadržati'
zabraniti građevinsku devastaciju otoka i rasprodaju strancima