Europska investicijska banka dosad je uvijek imala prilično jasnu politiku koja je isključivala financiranje vojnih projekata, ali sada, u promjenama koje na razini cijele Europe donose puno veća ulaganja u vojsku i obranu, EIB se sprema otvoriti financiranju takvih projekata i ulaganja kao što je gradnja vojarni i kupnja vojne opreme svih vrsta, osim streljiva. To znači da bi i Hrvatska, primjerice, uskoro mogla za potrebe ponovnog uvođenja vojne obuke većeg broja ročnika obnavljati vojarne uz pomoć EIB-ovih povoljnih zajmova, kao što sada, primjerice, hrvatski gradovi koriste EIB-ove zajmove za gradnju vrtića, parkirališta, komunalne infrastrukture ili obnovu splitskog Žnjana. Na EIB-ovu Forumu, godišnjoj konferenciji Europske investicijske banke u Luxembourgu, mogu se čuti takve izjave i najave, koje još jednom pokazuju koliko se Europska unija, sa svim svojim institucijama i državama članicama, okreće ubrzanom jačanju obrambenih kapaciteta i vojne proizvodnje.
Prva vojarna u Litvi
Na EIB-ovoj godišnjoj konferenciji riječ “sigurnost”, donedavno nezamisliva u ovakvim bankarskim razgovorima, čuje se na svakom koraku, ravnopravno s ostalim prioritetima kojima se EIB-ovo financiranje bavilo od početka ili se već okrenulo proteklih godina, kao što je kohezija, klimatska tranzicija, digitalizacija ili, u novije doba, priuštiva i održiva stanogradnja.
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak, dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet i Sanda Pašuld, pročelnica za gospodarenje imovinom u Gradu Osijeku, također su među sudionicima EIB-ova Foruma, a danas će u sjedištu te banke imati i sastanak s temom kakvu vrstu potpore ti hrvatski gradovi mogu dobiti za masovnija ulaganja u priuštivu stanogradnju.
Jedan od prvih projekata EIB-ove potpore u ulaganjima u vojsku i obranu mogao bi biti projekt gradnje vojarne u Litvi, koja će služiti trajnom smještaju njemačkih vojnika snage jedne brigade, u blizini granice s Bjelorusijom. Drugi je primjer prilagodba jedne morske luke u Danskoj kako bi u nju mogli pristajati veći ratni brodovi NATO saveznika, za što je već odobreno financiranje. EIB također već financira, zajmom od 300 milijuna eura, razvoj prvih dvaju satelita koje Poljska planira lansirati u nisku orbitu oko Zemlje, radi snimanja u civilne i vojne svrhe. Na tragu tih i drugih primjera očekuje se da će i sve druge države članice, a među njima to može biti i Hrvatska, predlagati EIB-u da im pomogne u financiranju ulaganja u obranu.
– Trenutačno procjenjujemo 14 projekata za koje se očekuje odobrenje u sljedećim mjesecima. Spomenut ću samo jedan primjer: procjenjujemo ulaganje u vojarnu u Litvi koja je namijenjena smještaju brigade njemačkih oružanih snaga – rekla je predsjednica EIB-a Nadia Calviño na otvaranju EIB-ova Foruma.
U razgovoru s grupom novinara, na upit novinara Večernjeg lista, Calviño je poslije pojasnila koja sve područja vojnih ulaganja očekuje da će se otvoriti promjenom internih EIB-ovih pravila, koja su dosad sprečavala Europsku investicijsku banku da se bavi vojskom i oružjem. Promjena tih pravila, odnosno brisanje nekih zabrana s interne “liste isključenja” (liste projekata i investicija koje ne dolaze u obzir za EIB-ovo financiranje), očekuje se na sastanku EIB-ova Odbora direktora 23. ožujka. U pojašnjenju predsjednice banke čuli smo da će se EIB-ovo financiranje omogućiti za ulaganja u vojarne, vojna skladišta, kopnena i zračna vozila, dronove i helikoptere, radare i satelite, napredne optičke i slične uređaje, zaštitu kopnene granice, vojnu mobilnost, kritičnu infrastrukturu, razminiranje i dekontaminaciju, svemirsku vojnu tehnologiju, kibernetičku sigurnost, tehnologiju za sprečavanje ometanja elektroničkih uređaja, svaku drugu vojnu opremu koja nije navedena, istraživanje i razvoj, kao i u infrastrukturu civilne zaštite. Ukratko, kad bismo svojim riječima željeli pojednostaviti, sve što se tiče vojske, osim metaka. Zašto ne i streljivo? Vjerojatno zato što se smatra da, u tom velikom iskoraku EIB-a u financiranje vojnih projekata, Europska investicijska banka u svakom trenutku želi pomno paziti da ne ugrozi svoj najbolji mogući kreditni rejting AAA, odnosno da taj iskorak ne prestraši potencijalne investitore.
– Predlažemo da se redefinira lista isključenja što je uže moguće, čuvajući u isto vrijeme AAA rejting banke – kaže Nadia Calviño.
Premijer Andrej Plenković pozdravio je smjer koji se otvara ovom promjenom u politici EIB-a te se pohvalio kako se za taj novi smjer i on uime Hrvatske aktivno zalagao.
Razgovori s ulagačima
– Bio sam potpisnik, s još dvadesetak kolega, pisma koje je predložilo da se i EIB otvori financiranju projekata za obranu – rekao je Plenković jučer na ulasku na izvanredni summit Europskog vijeća u Bruxellesu.
Ulazak Europske investicijske banke u financiranje vojno-obrambenih projekata samo je dio kolača koji bi mogao biti vrijedan 800 milijardi eura, oslobođenih putem nacionalnih i europskog proračuna za ulaganja u obranu u sljedeće četiri godine. Najveći dio tog iznosa, oko 650 milijardi eura, države bi mogle aktivirati većom fiskalnom fleksibilnosti u kojoj se određena ulaganja u obranu više ne bi, iz perspektive europskog Pakta o stabilnosti i rastu, računala kao povećanje deficita i javnog duga. Oko 150 milijardi namaknulo bi se izdavanjem zajedničkih europskih vojnih obveznica. Ali detalje svega toga tek treba vidjeti nakon što Europska komisija krajem ovog mjeseca usvoji najavljenu Bijelu knjigu o europskoj obrani.
– Ovakav plan ulaganja u obranu, od 800 milijardi eura, nismo vidjeli možda još od vremena hladnog rata. To je presudan trenutak. Vodimo konzultacije i razgovaramo s potencijalnim investitorima kako bi se u Hrvatskoj napravila, primjerice, tvornica streljiva ili pokrenula neka druga proizvodnja, nastavno na iskustva koja smo imali. Ali još je rano da govorimo o detaljima – rekao je premijer Plenković na ulasku na summit u Bruxelles.
Otvori KEKS Pay
Bravo Plenkoviću i EU! To je velika šansa za Hrvatsku