Njemačka je prošle godine potrošila više od 50 milijardi eura na oružje, a napravljeni su planovi za dodatnu potrošnju od čak 377 milijardi eura, prenosi The Telegraph. Posljedica je to radikalnih reformi koje je progurao njemački kancelar Friedrich Merz. Njegova vlada odbacila je sva fiskalna ograničenja na obrambenu potrošnju s jednim ciljem: da izgradi najmoćniju vojsku u Europi. Njemačka je počela masovno nabavljati tenkove, topništvo, borbene zrakoplove i ratne brodove.
Ovo povijesno naoružavanje trebalo bi transformirati Njemačku u stup NATO-a, s ogromnim implikacijama za sigurnost kontinenta. U slučaju ruskog napada na istočni bok NATO-a, Njemačka bi imala presudnu ulogu. Uz trupe koje su tradicionalno stacionirane u Litvi, očekivalo bi se da glavnina Bundeswehra hitno krene naprijed kako bi podržala saveznike poput Poljske. "Od njih se zaista očekuje da osiguraju većinu kopnenih sposobnosti u kontinentalnoj Europi", kaže Edward Arnold iz vojnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI). "Velik dio vatrene moći doći će iz Njemačke i Poljske, kao i iz SAD-a."
Britanski obrambeni konzultant koji surađuje s njemačkim vojnim tvrtkama Nicholas Drummond istaknuo je kako u slučaju da Rusija napadne Poljsku, Njemačka bi tu pomoć i osigurala. "Dakle, potrebna im je sposobnost vođenja manevarskog rata, a to znači tenkove, pješaštvo, topništvo i zrakoplove koji rade usklađeno kako bi istisnuli neprijatelja."
Njemačka je godinama ignorirala NATO-ove ciljeve potrošnje i dopuštala je da njezine oružane snage propadnu, jer su politički lideri smatrali kako su dani oružanih sukoba u Europi prošlost. Nakon pada Berlinskog zida, vojna potrošnja pala je s 2,5% na samo 1,4% BDP-a. To je djelomično bio rezultat duboko ukorijenjenog antimilitarizma, kao reakcije na nasljeđe nacizma. Političari su radije ubirali "dividendu mira" i uglavnom izbjegavali sukobe.
Rezultati takve politike doveli su do pada potrošnje vojne opreme. Guntram Wolff s Kiel Institutea izjavio je da "ako ste imali tri tenka, koristili biste dva samo da biste dobili rezervne dijelove za onaj preostali." Između 1992. i 2013. godine, broj glavnih borbenih tenkova pao je s 6.684 na samo 323, a flota borbenih zrakoplova smanjila se s 553 na 205.
Dva politička potresa potaknula su preokret: ruska invazija na Ukrajinu 2022. i upozorenje Donalda Trumpa da Amerika više neće financirati obranu Europe. Putinov napad razbio je iluziju u Berlinu da se s njim može pregovarati. Tadašnji kancelar Olaf Scholz održao je povijesni govor o "zeitenwende" (prekretnici), obećavši "moćan, najsuvremeniji Bundeswehr" i uspostavivši poseban fond od 100 milijardi eura za vojsku.
Povratkom Donalda Trumpa, Njemačka je doživjela još jedan udarac. Američki predsjednik je europske saveznike nazvao "delinkventima" i natjerao Berlin da se zapita: što ako se na Washington više ne može računati? To je bio prijelomni trenutak za novog kancelara Friedricha Merza. Iako deklarirani atlantist, bio je toliko potresen Trumpovim komentarima da je upozorio da Europi treba "neovisnost od SAD-a" i pokrenuo radikalne reforme njemačke ustavne "kočnice duga".
"Nikada nisam mislio da ću morati reći nešto ovakvo", rekao je Merz. "Ali jasno je da su Amerikanci uglavnom ravnodušni prema sudbini Europe." Promjena ustava, koja je ukinula ograničenja zaduživanja za obranu, stvorila je ogroman prostor za potrošnju, a Merz je obećao transformirati Bundeswehr u "najjaču konvencionalnu vojsku u Europi".
Ovog mjeseca objavljeno je da se na obranu namjerava potrošiti 377 milijardi eura. Većina toga financirat će se zaduživanjem, što Njemačkoj ne predstavlja problem. Njezin omjer duga i BDP-a iznosi samo 62%, u usporedbi sa 100% u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj. "Njemačka ima najviše fiskalnog prostora od bilo koje velike ekonomije u Europi", kaže Sander Tordoir iz Centra za europske reforme.
Za neke će ovo vojno jačanje prizvati sjećanja na nacistički ratni stroj, ali Drummond ističe da su stvari danas potpuno drugačije. "Naravno, neki se pitaju trebamo li se brinuti da Njemačka ima vojsku kakvu je imala 1939.", kaže on. "Ali stvari su sada vrlo, vrlo različite. To uopće nije militaristička kultura. Oni to vide kao nužan čin." Prema Merzovim planovima, potrošnja će do 2029. dosegnuti novi NATO-ov cilj od 3,5% BDP-a, šest godina prije nego što je to obećala Velika Britanija.
Leopard 2, glavni borbeni tenk Bundeswehra, omiljen je diljem svijeta. Ipak, Nijemci nisu kupili nove Leoparde od Hladnog rata sve do 2023. godine. Sada se to mijenja - naručeno je 105 novih komada, čime će se ukupna flota povećati na više od 400. Za usporedbu, Ujedinjeno Kraljevstvo ima 213 tenkova.
A to je samo početak. U 2024. godini Berlin je naručio 123 oklopna transportera Boxer, 19 mobilnih protuzračnih sustava Skyranger, šest fregata, dvije podmornice i do 1.000 američkih projektila Patriot, u potrošačkom pohodu vrijednom 58 milijardi eura. Njemačke narudžbe prošle su godine bile tri puta veće od zajedničkih narudžbi Britanije, Francuske i Poljske. Većinu opreme isporučit će domaće tvrtke poput Rheinmetalla, čije su dionice skočile s 96 eura prije rata u Ukrajini na današnjih više od 1.700 eura.
Poziv na uvođenje vojnog roka također je znak ozbiljnosti. Naime, Bundeswehr danas ima oko 185.000 vojnika, a cilj je povećati taj broj na 260.000, uz 200.000 rezervista. Kancelar Merz sumnja da se to može postići samo na dobrovoljnoj bazi, a nedavna anketa pokazala je da više od polovice javnosti podržava povratak vojnog roka.
Rasprava o tome u Njemačkoj je znatno trezvenija nego u Britaniji, dijelom i zbog priznanja vlade da bi se Europa mogla suočiti s prijetnjom invazije već 2027. godine. U tom smislu, Njemačka već surađuje s Poljskom na proširenju ključnih autocesta koje bi u slučaju rata služile za kretanje vojnih konvoja.
Postavlja se pitanje je li ovaj njemački napor stigao prekasno. Izvješće Kiel Institutea otkrilo je da ruski vojni stroj sada može proizvesti ekvivalent cjelokupnih njemačkih zaliha oružja iz 2021. u samo sedam mjeseci. "Sljedeći izazov za Nijemce je učiniti odvraćanje stvarnim i vjerodostojnim u očima Rusije", kaže Arnold, koji smatra da Putin i dalje računa na to da se na Berlin može utjecati.
Drugi stručnjaci, poput Wolffa, kritiziraju preveliko ulaganje u skupe, zastarjele sustave umjesto u dronove i projektile, kao i ovisnost o američkoj tehnologiji. Ipak, za većinu saveznika, povratak Njemačke u punu vojnu snagu iznimno je dobrodošao. "Ideja da će biti mira u naše vrijeme pomalo je zabluda, i stoga moramo odvraćati", zaključuje Drummond. "Zato mislim da Nijemci s pravom to čine."
Otvori KEKS Pay
4. Reich?