Ne sluti na dobro, "miris baruta" sve više se širi hodnicima Ustavnog suda kako se približava početak rada suda u krnjem sastavu. Možda ne treba neformalnim događanjima kao što je "oproštajka" trojice sudaca kojima u nedjelju formalno ističe mandat, a u petak im je bio zadnji radni dan, pridavati na važnosti, ili barem ih ne dovoditi u vezu s onim što nas tek očekuje na Ustavnom sudu. Ali, u kontekstu podjela na Ustavnom sudu znakovito je da baš sudac Andrej Abramović i sutkinje Sanja Bezbradica Jelavić, prof. dr. sc. Biljana Kostadinov i Lovorka Kušan u srijedu tome nisu nazočili. To se doima kao poruka i u kontekstu onoga što nas očekuje na Ustavnom sudu, pa smo im poslali upit je li to njihov zajednički "protest" ili se radi o slučajnosti s različitim objektivnim i/ili subjektivnim razlozima. Možda im nije bila namjera distancirati se od kolega već su eventualno "samo" htjeli izraziti svoj protestni stav prema bivšem predsjedniku US-a doc. dr. sc. Miroslavu Šeparoviću ili i dr. sc. Mati Arloviću, ali znakovito je da su time izrazili i stav prema dr. sc. Goranu Selancu, koji je donedavno bio dio njihove "ekipe".
Suca Abramovića dodatno smo tražili obrazloženje zašto je na sjednici Prvog vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama u četvrtak tražio da baš svi predmeti idu na stručnu sjednicu, pa i predmeti u kojima je on bio izvjestitelj. Abramović je izazvao čuđenje sudaca na vijeću, a onda i konsternaciju na Ustavnom sudu jer s obzirom na ustavnosudsku praksu bilo je jasno da su predmeti "zreli" za odlučivanje, odbačaj ustavne tužbe ili meritornu odluku. Abramović je, doznajemo, argumentirao da je riječ o predmetima od šireg značaja. Vijeće može donositi odluke jedino jednoglasno pa čim se jedan sudac ne slaže s većinom predmet ide na sjednicu US-a. Prema službeno objavljenom dnevnom redu sjednice Vijeća kojim predsjeda Sanja Bezbradica-Jelavić, a uz Abramovića članovi su još Miroslav Šumanović, Dražen Bošnjaković, Biljana Kostadinov i Goran Selanec, odlučivalo se o 14 ustavnih tužbi. Sada će se i ostalih petero sudaca morati upoznati s tim predmetima kako bi se mogla donijeti odluka na sjednici.
Takvo što nikad se nije dogodilo na Ustavnom sudu. Ako nije riječ o jednokratnom hiru, već o predstojećoj strategiji makar i samo u izvedbi suca Abramovića, to bi bezrazložno opteretilo rad Ustavnog suda. Ustavnopravnog lijeka za to nema. Sve je na savjesti svakog pojedinog suca i zdravom razumu. Predsjednik US-a prof. dr. sc. Frane Staničić može pokušati organizacijskim odlukama nešto promijeniti, ali ne zaboravimo odluke donosi većina svih sudaca, dakle nužno je sedam glasova, odnosno s četiri glasa protiv odluka ne prolazi. Ustavni sud trenutno ima oko 6000 neriješenih predmeta, 4839 ustavnih tužbi, 710 ocjena ustavnosti zakona i 88 drugih propisa... Ilustracije radi, US je lani u punom sazivu riješio 4082 ustavne tužbe, 75 ocjena zakona i 33 drugih propisa, premda su usporedbe nezahvalne jer nije isto jesu li postupci okončani odbačajem ili meritornom odlukom, obustavom ocjena propisa, i je li podneseno na stotine prijedloga za isti zakon... Tako je 2022. riješeno 6438 ustavnih tužbi, a 2015. 1269 ocjena zakona i 1187 drugih propisa.
Naravno da se postavlja pitanje je li to najava rata "drugim sredstvima". To bi bacilo posve novo svjetlo i na politizacije izbora ustavnih sudaca koje su počele još kad je SDP išao namjerno s izazivanjem ustavne krize inzistiranjem na prekoračenju i iznimnog roka za izbor desetero sudaca. Bio bi to i još jedan prilog sprezi politike i dijela Ustavnog suda, i to onog koji većina medija prikazuje kao neovisne stručnjake. Nakon što je Ustavni sud tu političku sabotažu suzbio kuvertiranim produljenjem mandata sucima, tadašnji predsjednik SDP-a Peđa Grbin izašao je već tada sa zahtjevom u pogledu izbora troje novih sudaca: "Ili paran broj ili izbora neće biti".
Kad je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković objavio neprihvatljiv zahtjev saborske većine o vezanom izboru predsjednika Vrhovnog suda s izborom troje ustavnih sudaca po formuli 2+1 u korist parlamentarne većine, Arsen Bauk (SDP) rekao je kako je njima važniji jedan ustavni sudac nego sto predsjednika Vrhovnog suda. Ako je pritom mislio na politički aktivizam pojedinih ustavnih sudaca, ili ako je nešto znao o mogućim internim opstrukcijama, njegova izjava ima smisla. Doduše, tome je dodao da je bolje da US ostane na desetero sudaca nego da HDZ u njemu ima većinu.
S tim se možemo složiti ali pod uvjetom da tih desetero sudaca sude po svojoj savjesti kao pravni stručnjaci neovisni o onima koji su ih birali. Druga je stvar ako suci svoju ulogu na Ustavnom sudu shvaćaju kao političku misiju, odnosno ako djeluju na daljinski upravljač pojedinih političkih moćnika, bilo vladajućih ili oporbenih, kojima tako zahvaljuju svoj izbor na US. U tom slučaju u velikim smo problemima. Ako bi se suci koji su bili izbor većine tako ponašali, vladajući bi mogli donositi i protuustavne zakone. Bivši predsjednik Šeparović na to nam je lani u razgovoru uzvratio: "Zato se još više čudim izjavama nekih oporbenih političara koji kažu da neće izabrati nove ustavne suce.
Naime, kad bi došlo do takve blokade, to bi išlo u prilog vladajućima kojima bi najviše odgovaralo da im se zakoni ne preispituju na Ustavnom sudu. Prema tome, oni koji zagovaraju takvo rješenje u političkom smislu zapravo rade protiv sebe. U zajedničkom je interesu da sud radi u punom sastavu.", rekao je Šeparović. Očito ni on nije računao s mogućnošću interne opstrukcije koja bi dovela do blokade rada US-a. Što je i bio početni plan SDP-a. Jedno je inzistirati na konsenzualnom izboru ustavnih sudaca, bez ičije prevlasti, a drugo radi političkih ciljeva provocirati blokadu rada US-a na štetu podnositelja ustavnih tužbi.
Vrlo brzo otkrit će se kakvog su kova, od kakvog je materijala sazdana desetina ustavnih štitonoša. Ako će djelovati kao neovisni ustavnopravni stručnjaci, odnosno ako neće biti unutarnjih opstrukcija rada US-a, ništa strašno od ponedjeljka neće se događati. Naravno, nešto će se sporije predmeti rješavati, bit će više posla za sve ustavne suce, osobito na ustavnim tužbama. Najviše će patiti vijeća za rješavanje ustavnih tužbi.
Suci su dosad bili raspoređeni na tri šesteročlana vijeća od kojih je jedno imalo tri "promjenjiva člana", koliko su ih sada dobila i preostala dva vijeća. Dakle, devetero sudaca će uz rad u svojim vijećima trebali uskakati i u rad drugih vijeća na šest promjenjivih pozicija.
Ali, US je već radio u nepotpunom sastavu, više od pet godina bez jednog suca, tri mjeseca bez dvoje sudaca te dva puta, 2007. i 2016., po šest mjeseci bez troje sudaca, što je podatak do kojeg smo došli ažurirajući podatke koje je u svome radu iz siječnja 2015. iznio bivši glavni tajnik US-a Teodor Antić. Ako se na Abramovićev zahtjev nadoveže glasovanje na sjednicama u odnosu 6:4, imat ćemo dosad nezabilježenu blokadu rada Ustavnog suda. Očitovanje četvero sudaca objavit ćemo ako ga dobijemo.
Jandroković odbrusio zastupnici: 'Te floskule o tome da ste pošteni pričajte doma mami i tati'
Strpite se još malo do ljeta, a onda više manje svi oni idu na g. odmor par mjeseci. Vrate se na jesen pa čekaju Božić i novu godinu, jer opet spoje mjesec dva. Realno godišnje odrade 500-600 sati. Njihove odluke niži sudovi doživljavaju poput preporuka i rade po svome