Započela je konferencija In Medias Press u organizaciji Večernjeg lista u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu. Teme su ove konferencije "koja prodire u srž medijskih zbivanja": istraživačko novinarstvo, odnos generacija i otpornost tiska te održivi poslovni modeli, monetizacija i razvoj nišnih medija. Direktorica Večernjeg lista Ivana Krajinović rekla je "da za nas uloga žrtve nije opcija, to nisu odabrali ni naši prethodnici".
- Gradimo prostor za iskreni razgovor o tomu gdje se nalazimo – o tomu što smo izgubili, kako graditi relevantnost u vremenu u kojem publika traži informaciju i veće povjerenje nego prije. Tema povjerenja nije odabrana slučajno, ono se gradi svakodnevno. Postoji odgovornost nas kao medija, kao lidera u odnosu prema publici, spremnosti na promjenu. Sigurna sam da ćemo otvoriti dobra pitanja, možda se složiti te da ćemo izaći s malo više razumijevanja, snage i želje da radimo ispravne stvari na ispravan način za buduće generacije. Čitajte Večernji list – rekla je u uvodu konferencije direktorica Večernjeg lista Ivana Krajinović.
Glavni urednik Večernjaka Dražen Klarić pak je dao optimističan pogled na novinarstvo, iako je ono suočeno s nizom disrupcija i novih tehnologija. Istaknuo je da je važno imati čovjeka na terenu. Često se olako misli da je sve dostupno na klik. Klarić je isto tako u tekstu objavljenom uoči konferencije istaknuo da se novinarstvo mora vratiti na tvorničke postavke.
"To znači beskompromisno ponuditi jednu i drugu stranu priče, razbiti algoritamske mjehure, ponuditi hladan, analitičan pristup temi, te tek na samom kraju donijeti komentar. U vremenu u kojem se stavovi nameću kao činjenice, svetost novinarske forme mora se strogo poštovati: vijest mora biti jasno razgraničena od mišljenja", smatra Klarić.
Nic Newman s istraživačkog instituta Reuters Institute for the Study of Journalism UK zatim je govorio kako je za privlačenje mladih ključan digitalni sadržaj.
Newman: Dosad smo sumnjali u tekst, ali smo vjerovali u ono što smo vidjeli očima- Mlađe grupe konzumenata rjeđe odlaze direktno na portale ili aplikacije. U Hrvatskoj mladi pokazuju iste trendove. Možda oni dolaze malo kasnije nego u UK, ali promjena stiže. Ljudi su manje zainteresirani za vijesti. Od Covida se to događa pad zanimanja za vijesti – rekao je Newman koji je zatim govorio o "selektivnom izbjegavanju vijesti".
- U Hrvatskoj je zabilježeno jedno od najviših izbjegavanje vijesti, 63% ljudi u Hrvatskoj kaže da to radi. Kažu da je to zato što ne mogu ništa napraviti oko velikih tema poput klimatskih promjena ili pak to što politika ne utječe na njihove živote pa je teško pratiti vijesti. To je povezano s povjerenjem. Povjerenje se smanjuje u mnogim velikim zemljama, a društva su postala polariziranija. Ljudi smatraju da novinarstvo nema veze sa životima ljudi, da predstavlja elite. povjerenje je važno zato što ono vodi uključenosti u politiku, demokratske institucije i izlazak na izbore. Isto tako smanjuje izbjegavanje vijesti. Ljudi koji vjeruju vijestima skloniji su plaćanju vijesti. Važno je za našu budućnost da postoji povjerenje – rekao je Newman s Reutersova instituta.
Kako možemo povećati povjerenje, pita se Newman? Ponudite nepristranost, ljudi žele da mediji daju činjenice, pa da čitatelji sami odlučuju. Isto tako, točnost pada u medijima jer love klikove. Ljudi žele transparentnost – znati što je vijest, što je stav. Traže bolje originalni novinarstvo. Žele priče koje su važne za društvo.
Newman je preselio na iduću veliku temu – umjetnu inteligenciju (AI). - Ljudi više ne znaju što je točno, što nije. Video i slike posebno su važni. Dosad smo sumnjali u tekst, ali smo vjerovali u ono što smo vidjeli očima, fotografijama i videima. No to više neće biti moguće u budućnosti. Zato su novinarski brendovi važni – rekao je i dodao da medijima treba originalno, distinktivno, ljudsko novinarstvo kako bi "pobijedili" AI konkurenciju. S druge strane mediji će nuditi manje servisnog novinarstva, primjerice informacija o putovanjima, jer to AI može bolje.
- Hoće li ljudi platiti za online vijesti? Postotak ljudi koji plaćaju vijesti u nordijskim državama vrlo je visok, u Hrvatskoj pak je samo 6 posto. To nije dobra startna točka. U većini zemalja veliki izdavači uspijevaju. Postoji i uspjeh za nišne medije, no oni između su u problemima. Važna je diverzifikacija prihoda, ne može se opstati samo na jednom modelu, za svaku publikaciju poseban je potreban poseban plan – rekao je Newman.
Na panelima sudjeluje čitav niz poznatih imena međunarodne medijske scene, uključujući Nica Newmana iz istraživačkog instituta Reuters Institute for the Study of Journalism UK, Tuan Samahon, profesor s Pravnog fakulteta na američkom Sveučilištu Villanova, Sebastian Krause iz Kleine Zeitunga... Gostovat će i dobro poznata imena iz domaćih medija Ivana Petrović, Mojmira Pastorčić, Marijana Grbeša-Zenzerović, Drago Hedl, Mirjana Jakić, Hrvoje Krešić...
Otvori KEKS Pay
