Prema istraživanju tjednika Welt am Sonntag, samo u 14 saveznih pokrajina, za koje stoje podaci na raspolaganju, najmanje 309.852 osoba steklo je protekle godine njemačko državljanstvo, čime je nadmašen dosadašnji rekord od 291.955 naturalizacija iz 2024. godine.
Nadležna tijela nagli porast pripisuju dvama glavnim razlozima. S jedne strane su to migranti koji su u Njemačku stigli 2015. i 2016. godine. Oni su, naime, u posljednjih nekoliko godina ispunili potreban uvjet minimalnog boravka za stjecanje državljanstva. S druge strane, i dalje se osjeća učinak reforme državljanskog prava koju je provela prijašnja koalicijska vlada, a kojom su uvjeti za dobivanje njemačke putovnice znatno olakšani.
Naturalizacija je tako sada moguća već nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a dvojno državljanstvo načelno je prihvaćeno pod uvjetom da su ispunjeni ostali kriteriji, uključujući samostalno osiguranje egzistencije. Hrvatskih državljanki i državljana se to nije ticalo, jer je Njemačka i prije ove reforme dopuštala dvojno državljanstvo, ukoliko je ono drugo iz neke od zemalja Europske unije. Međutim, sada je novina da i građani koji posjeduju državljanstvo primjerice hrvatskih susjeda iz Bosne i Hercegovine ili Srbije mogu dobiti njemačko državljanstvo, a da se ne moraju ispisati iz bh. odnosno državljanstva Srbije, piše Deutsche Welle.
S tim u svezi Welt am Sonntag piše da su u mnogim saveznim zemljama brojevi upravo nakon te reforme eksplodirali. Berlin je s 39.034 osoba naturalizirao gotovo dvostruko više ljudi nego 2024. godine. Brandenburg bilježi porast od 25 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najvažnija zemlja podrijetla u mnogim saveznim zemljama i dalje je Sirija, ali rastu i naturalizacije turskih i ruskih državljana. Samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji naturalizirano je 3.841 Rusa, što je čak 67,4 posto više nego godinu ranije.Iako neke gradske i regionalne uprave već sada bilježe pad broja zahtjeva, pripremaju se za novi naturalizacijski boom. Procjenjuje se da će sljedeći veliki val donijeti ukrajinske izbjeglice. „Budući da je prvi veliki val bijega počeo s početkom sukoba 24. veljače 2022., prvi će izbjeglice ispuniti potrebnih pet godina boravka u proljeće 2027.", rekao je glasnogovornik sjevernonjemačkog okruga Aurich.
Dodatni poticaj predstavlja i istek dosadašnjeg kolektivnog zaštitnog statusa u ožujku 2027., kazao je ovaj glasnogovornik. „Kako bi stekli pravnu sigurnost, mnoge će izbjeglice iz Ukrajine vjerojatno iskoristiti skraćeni petogodišnji rok za naturalizaciju, koji je prihvaćanjem dvojnog državljanstva dodatno dobio na atraktivnosti."Za razliku od izbjeglica iz 2015. i 2016., Ukrajinci imaju „znatne strukturne prednosti", izjavio je glasnogovornik okruga Aurich za Welt am Sonntag i pojasnio da zahvaljujući pristupu tržištu rada bez prepreka, mnoge Ukrajinke i Ukrajinci mogu znatno brže dokazati samostalno osiguranje egzistencije, a izostaju i dugotrajni postupci provjere razloga za stjecanje azila, ali i identiteta.
Kaos u centru Beograda: Tramvaj izletio iz tračnica i zabio se u zgradu